DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 44     <-- 44 -->        PDF

zornu obuku. Samo takvi kadrovi, koji će dobiti osnovnu i stručnu spremu
na takvim školama sa pilanom i programom primijenjene teorije na praktičnim
zadacima, moći će uspješno popuniti praznine u šum. i drv. ind. i
daljnjim usavršavanjem i specijalizacijom pratiti naš sve savršeniji privredni
razvitak, biti pionir stvaranja sve savršenijih teh. pronalazaka,
mehanizacije i industrijalizacije u šum. gospodarstvu.


U šumarstvu i drv. industriji nije gotovo ni postojao srednji stručni
kadar. Osjećalo se i osjeća se i danas kao krupni nedostatak, što u šumarstvu
rukovodi visokokvalifikovani šum. stručnjak, a izvršni mu je lugar
ili t, zv. šum. tehničar nekvalifikovan, slabe opće stručne spreme. Tu
veliku prazninu, koje gotovo u nijednoj drugoj struci nema, trebale su
poslije Oslobođenja popuniti oitvorene srednje šumarske i šum. industrijske
škole sa učenicima, koji su svršili niži tečajni ispit (malu maturu).


Ovdje se ne ćemo upuštati u raspravu o nivou i obrazovanosti svršenih
đaka niže gimnazije (8 god. škole) niti o planu i programu srednjih šum.
škola, već ćemo se pozabaviti sa zadacima, koji stoje pred svršenim apsolventima
takvih srednjih si´iručnih škola, te radnim mjestima, koja bi ti
apsolventi trebali u privredi i šumarstvu zauzeti.


Iz zadataka, koji stoje pred svršenim apsolventima srednjih šum.
škola nužno slijedi plan i program takvih škola, a nikako obratno.


Prije nego odgovorimo na postavljeno pitanje, moramo odlučiti, kakvu
organizaciju šumarstva treba usvojiti, odnosno da li zadržati sadašnju
organizaciju uprave, gospodarenja i nadzora, a tek po tom odrediti pravo
radno mjesto šum. tehničara, a u vezi sa njegovim općeobrazovnim i
stručnim kvalifikacijama, koje će steći u školi.


Današnja organizacija šumarstva nije posljednja riječ, već samo jiedna
od mnogih komponenata organizacije opće naše privrede i privrednog
sistema usmjerenog na što veću decentralizaciju idući ka osamostaljenju
na principu samoupravljanja privredom po proizvođaču, sa što manje birokratizma
i naređivanja odozgo.


Čestim reorganizacijama u šumarstvu — čas šumarstvo u sklopu sa
drvnom industrijom i meh. preradom drveta, čas kao čisto šumarstvo sa
manjim ili većim eksploatacijama u vlastitoj režiji bez drvno-ind. preradbe


— to su bili razni oblici organizacije šumarstva kod nas — nije se utvrdio
jedan stabilan smjer upravljanja i gospodarenja u šumarstvu.
Podjelom šum. gospodarenja i uprave šumama na lokalno-komunalni,
republikanski i opće narodni sektor pod upravom i jačom ingerencijom
lokalnih organa Narodnih vlaslti, u šumarstvu je prevladao u upravi šuma
premalo odgovoran nestručni kadar, a nadzor nad šumama kao druga
komponenta uprave i gospodarenja u šumarstvu je gotovo posvema zanemarena,
iako su vrlo rano izdani osnovni zakoni o upravi, gospodarenju i
nadzoru u šumarstvu sa raznim naredbama i uputstvima. Šumarstvo je
doživjelo konačno još jednu reorganizaciju u X. mjesecu 1951 god. u cilju
unifikacije uprave, kojom su t. zv. lokalne šume mjesnih, kot. i gradskih
Narodnih odbora pripojene dosadašnjim republikanskim šumama pod
jedinstvenim rukovodstvom uprave Šum. gospodarstava i Glavne uprave
za šumarstvo i predane na upravljanja šumarijama, kao osnovnim upravnogospodarskim
jedinicama na terenu.


476