DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Pilama prikupljenim statističkim podacima mogle bi države Evrope po pokriću svojiilh potreba izvesti ove godine: ter] ina t kalofona t Francuska ..... — 40.000 o.ooo Portugal 7—10.000 15.000 Grčka 3.000 10.000 Španija ....... 2.000 4.000 Rusija (u Zap. Evropu) 4.000 4.000 (1951. g. Poljska (u Zap. Evropu) . — 1.000 I pored toga države Zapadne Evrope trebat će za svoju industriju još oko . . . 35.0001 118.000 t tako da bi sveukupni izvoz ove sezone dostigao iznos od 27.7401 131.500 t a u godini 1952/53 po svoj prilici . . . 24.7001 117.000 t Da bi se reduciralo prevozne troškove i tim« očuvalo sposobnost konkurencije u međumaroidnoj trgovini, sagradilo je u Savannah., Georgia, poduzeće »Turpentine & Rosin Faktors«, Inc. stovarište od 4 velika tanka ,u kojima sei može smjestiti 3,800.00 1 ili 19.000 barela terpentina, te zavelo prekoniorsäci prevoz terpantina tankerima, koji mogu za jedan sat utovariti (pipeline) oko 80 meitričmih tona tenpentćnskog ulja. Taiko je prošlog mjeseca kolovoza norveški tanker parobrod »Golden West« sa spomenutog* stovarišta utovar» za približno 20 sati 1.500 tona terpenitna (1.000 t za Njemačku, 300 t za Švicarsku i 200 t za Belgiju) s odredištem za Hamburg i Antwerpen, gdje se nalazi glavno evropsko zastupstvo poduzeća »International Neval Stores Company Inc.« Na taj način je od 1950. g. sedam tankera prevezlo velike količine terpentina preko oceana — iuz znatno snižene cijene nego je to prije bilo moguće utovarom bačava — automatskim punjenjem i pražnjenjem tereta, većim dijelom u Zapadnoevropske zemlje. (Prema »Naval Stores Review«, 1952.) Rr. Ing. D. Afanasijev i pošumljavanje krša. U svojoj knjizi .Ekspresne šume«1 Tng Afanasijev dotakao đe i »melioracije krša i goleti« (str. 219.—240.) t. j . područja na ikojem »su u toku od više 100 godina pokušaji pošumlijavanja u ogromnoj većini propadiajlii «, a da »se lijek po ovom inače dobrom receptu nije mogao pripremati, I o tim uzrocima«, nastavlja ing, Afanasijev, »propadanja kultura niapisiano je mnogo. Glavni je razlog bila suša, vrući vjieitrovi, žega. I tako se jedno vrijeme gotovo došlo do, zaključka da je nemoguće pošumiiti krš, jer je nlemoguće promijeniti klimu« (str. 220.). Ing. Afanasijev dalje konstatira, da uzroci dosadašnjih neuspjeha u pošumljavanjiu krša nisu realni: »Za vegetaciju svih šumskih vrsta je dovoljno &00 mm (oborina) godišnje«, a tih je oborina na kraškom području više, dapače i znatno vide (Mostar 1408, Duvno 1233, Bileće 1459, a Cetinje čalk 3130 mm). Jednako je tako i s insolacqjom, odnosno toplinom. »Sve to znači«, da navedemo dalje riječi autora, »da ova dva klimatska] faktora ne samo nisu negativna već su i vrlo povoljna za vegetaciju i vještaičko pošumljavanje. Gledati u njima jedini razlog neuspjeha značilo bi praviti grubu grešku. Razlog neuspjeha pošumljavanja nije u klimtskim faktorima, već u pogrešnoj primirtirooj tehnici sadnje, A i oborine nisu rarvnomjerno raspodjeiljen>e i njih za vrijeme jetinjh mjeseci nema dovoljno.. Dakle, priroda nam je dala obilne količine toplote i vlage, ali to je malo: ona bi trebala li da raspodijeli ovu vlagu kakoi treba. . . . Ako; je razlog neuspjeha u neravnomjernoj raspodijeli godišnjih taloga, onda zašto se mi ne pobrinemo da zadržimo ii raspodjjeJimoi ove oborine tako da/ stvorimo rezerve za sušne doba? I u teoriji i u praksi to je jednostavno i lako izvodivo, a osnovano je na principu vodojaža«. Zadržavanje vlagie mqglo bli se po ing. Afanasijjevu postići izradom 1. sakupljiača vode, 2. terasa j 3. rovovimia. Sakupljači vode i rovovi bili^bi u sitvarli dvije varijante kanala u ikojima bi se sakupljala cboiniinska voda za vrijeme kišnog: doba godine i u njima zadržala duže vrijeme iza tog doba. Terasama se postiže horizonfciranje terena I i D. Afaaasiijev; Ekspresne šume, Sarajevo 1952. s 487 |