DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 70 <-- 70 --> PDF |
V. Sadanje stanje naših šuma, postojanje velikih degradiranih površina i nizak stepen razvitka drvne industrije, postavlja pred istraživački rad maše struke velike i hitne zadatke. Kazvoj naše prakse neminovno će hiti ukočen i otići pogrešnim pravcem, ako naša istraživačka djelatnost ne bude išla korak ispred praktične stvarnosti. Naša istraživačka služba ima vrlo malu i nikakvu tradiciju, a primjena stranih iskustava često ne odgovara našoj stvarnosti. U vezi prednjih konstatacija Kongres smatra: — da je vrlo potrebna snažna istraživačka djelatnost za neposredan! problematiku t praktične zadatke razvoja naše šumarske službe. U ovu svrhu potrebno je da se postojeći inst tuti u privredi održe i ojačaju u sklopu naše privredne organizacije kao samostalne istraživačke ustanove; — da će se obezbjeđenje društvenog upravljanja i kontrole rada u institutima najbolje postići putem posebnog organa »Institutskog savjeta«, kojeg sačinjavaju pretstavnici fakulteta, istituta, privrede, a po potrebi i stručnih organizacija; — obzirom da je težište naučno-istraž´ivačkog rada na eksperimesitafciim stanicama i- eksperimentalnim poljima nužno je da se i za pcmenute osigura visoko kvalififkovani kvalitetan kadar i potrebno tehničko osoblje; — radi pravilnog korišćenja visokokvolifikcvanih kadrova, u institutima treba obezbjedifci i dovoljan broj pomoćnog stručnog kadra;, — što tješnjom saradnjom sa operativom nastojati da sie rezultati istraživačkog rada što šire primjenjuju u praksi; — aktivnost instituta razvijati u saradnji sa drugim institutima u zemlji putem savjetovanja; u cilju koordinacije rješavanja kompleksnih pitanja ostvariti saradaju sa poljoprivredn´m i drugim sličnim institutima; u istu svrhu uspostaviti i održavati vezu i sa sličnim institulimau inostranstvu, putem direktnih veza, uzajamnih posjeta i učlanjivanjem u međunarodne savjete; — proces proizvodnje u šumarstvu je najvećim dijelom biološke- prirode, radi čega su istraživački radovi šumarskih instituta vezani za duge rokove, što nije slučaj u naučno-i,straživačkim ustanovama drugih privrednih grana. Iz ovo^a razloga princip / privrednog računa ne može se u načelu primijeniti na šumarske institute. Kongres konstatuje da se pri izradi postojećih nastavnih planova i programa za stručne škole i fakultete nije posvetilo dovoljno pažnje praktičnoj obuci za vrijeme školovanja. Isto tako nije se posvećivalo dovoljno pažnje ni daljem osposobljavanju svršenih stručnih kadrova u praksi. U vezi s ovim zaključuje se: — da se praktičnom radu za vrijeme školovanja, kao sastavnom dijelu nastave, pokloni puna pažnja i da se provodi po određenom planu, uz pomoć i kontrolu samih nastavnika. Vrijeme prakse i njeno trajanje da se odredi prema specifičnosti nastave i potrebama republike; — da se pripravnička praksa šumarskih inženjera i tehničara provodi po postojećoj uredbi o pripravničkoj službi i da se u organizacionoj šorni i pravilniku predvide radna mjesta za pripravnike, za koja se ne bi plaćala akumulacija; — da se utvrdi položaj i djelokrug rada šumarskih inženjera, tehničara i lugara, te da se na temelju toga izrade nastavni programi uz aktivnu suradnju šumarskih društava; ´ — da se u buduće broj Škola i plan izgradnje novih kadrova uskladi sa potrebama privrede. » * ´ ´ - ´ Uslovi pod kojima živi i radi stručno i pomoćno´tehničko šumarsko osoblje, naročito na terenu, često su veoma teški. Da bi se ti uslovi popravili i omogućilo što uspješnije (izvršenje zadataka, trebalo bi poduzeti slijedeće: — da se obezbjede dovoljna materijalna sredstva za izgradnju šumarskih, lugarskih i lovačkih kuća; da se šumarskim ustanovama i preduzećima vrate sve zgrade, koje su im oduzete za potrebe drugih ustanova i preduzeća; 502 |