DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 13 <-- 13 --> PDF |
The author gives at last some quotations from the book of Eng. Afatiasijev, which prove, that some of the elementary conceptions of general Biology were not known to him. From the author´s review it is clear, that — from the biological point of view — the book of Eng. Afanasijev cannot be considered as a serious work based on exact scientific methods. PRILOG POZNAVANJU OBLIKA VRSTE PINUS HALEPENSIS Mili. Ing. Mirko Vidaković, Zagreb A A natomiju iglica Pinus vrsta počeli su ispitivati još prije 100 godina. Sve do ovoga stoljeća autori, koji su se tim problemom bavili ispitivali su građu iglica pojedinih Pinus vrsta i na osnovu toga klasificirali te vrste u skupine. Od početka ovog stoljeća ispitivanje anatomije iglica je krenulo i u drugom pravcu. Na osnovu vanjske morfologije i anatomije iglica određuju se niže sistematske jedinice Pinus vrsta. Na ovim ispitivanjima su radili Longo, Ronniger, Đorđević, Schwarz, Huet i Delevoy i to najviše na određivanju nižih sistematskih jedinica Pinus nigra. Ja sam ispitivao u zadnje tri godine svojte crnoga bora kod nas i to samo na osnovu anatomije iglica. Određivanje tih svojta pomoću anatomije iglica je moguće. U svojoj radnji o crnom boru ću to detaljno i iznijeti. Sa pitanjem svojta alepskog bora kod nas se nije nitko bavio, a važno bi bilo raščistiti to pitanje i dobiti jasnu sliku o toj vrsti kod nas, tim prije, jer alepski bor ima značenje za pošumljivanje naše Jadranske obale, Cilj ove radnje je, da prikaže neke razlike u obliku češera i anatomiji iglica kod alepskog bora. Prilikom sabiranja materijala crnog bora po našoj državi djelomično sam sakupljao grančice i alepskog bora. Grančice alepskog bora sa češerima imam sa područja: Trsteno kraj Dubrovnika, poluotok Pelješac, otok Brač, Pag i Lošinj i sa područja Pazina i Pule. Pored toga dobio sam od dr. P. Fukareka iglica alepskog bora iz Francuske okolica Montpellier, a samo češera alepskog bora sa područja Splita (preko prof. dr. I. Pevaleka) od ing. P. Matkovića, te im se na tome ovim putem zahvaljujem. Na sakupljanje primjeraka toga bora ponukala me je činjenica, da se u literaturi rezultati ispitivanja o tome pitanju često ne slažu. Tako je Wilhelm donio crtež poprečnog prereza iglice alepskog bora. Prema tom crtežu hipoderma se sastoji iz 2—3 sloja stanica, između žila se nalazi 3 sloja stanica transf uzij skog parenhima, a iznad floemskih dijelova žila se nalazi jedan sloj sklerenhimskih stanica koji nije prekinut između žila. U tekstu stoji da se broj smolenica kreće od 2—7, a drugih podataka nema o građi iglice. Mahlert je na osnovu građe hipoderme podijelio Pinus vrste u 3 skupine. Pinus halepensis ubraja u skupinu kod koje se hipoderma sastoji iz dva sloja stanica. Prvi sloj stanica ima slabo drvenaste membrane. Prema Zang-u Pinus halepensis spada u skupinu kod kojih se hipoderma sastoji iz 2 najviše iz 3 sloja stanica. Nutarnji sloj tih stanica je odebljao. Hipoderma nije klinasto zaobljena. Huet donosi neke karakteristike poprečnog prereza iglice alepskog bora prema crtežu |