DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Horvat, str. 45: «Na kršu je stočarstvo polunomadskog tipa. Radi toga se stoka stalno kreće po terenu-...» Balen, str. 38: «Razorno djelovanje ekstremne temperature i vode uzrokom je da nalazimo po koju vrstu lišajeva ...» Balen, str. 56: «Voda je ispirala i odnosila plodni sloj zemljišta . ..» Djikić, str. 50: «Napuštena zemljišta postaju ubrzo žrtvom razornog dje lovanja vode i vjetra. Ubrzo dolazi do odnošenja plodnog zemljišta». Balen, str. 70: «Ne možemo ni pomisliti da se sve površine krša najednom pošume. To je prosto nemoguće*. Djikić, str. 53: «Ako računamo s pošumljavanjem krša u širokim razmjerima .. . to neće biti moguće». Balen, str. 273: «Za pošumljavanje treba odvojiti zemljište gdje će šuma imati izrazito zaštitni karakter*. Djikić, str. 52: «Šuma na našem kršu treba da ima izrazito zaštitni karakter*. Balen, str. 280: «Kod unapređenja biljne proizvodnje valja imati na umu što veću produkciju krmnog bilja». Djikić, str. 53: «Stoga je potrebno pristupiti stvaranju valjanih krmnih baza*. Balen, str. 151: : Naročito je zanimljivo uporediti zaključak Balena iz 1931 god. sa zaključkom Djikića od 1951 god. Balen, str. 290 Djikić, str. 55 U mnogim pitanjima biće dakle poIma još mnogo mjera kojima bi se trebna saradnja poljoprivrednog stručtijesnom suradnjom poljoprivrede u šunjaka. marstvu. Na kršu se to ne da mimoići, jer nema donijelo unapređenju privredne gi~ane kraja gdje bi se interesi poljoprivrede na kršu i Šumarstva tako sastajali kao na kršu. Povezan rad šumara i poljoprivrednina kojemu su one u suštini jedna sa ka od prvog momenta. drugom usko povezane Ako taj rad bude što više u međui međusobno uslovljene. sobnom skladu, moći će da dovede do uspjeha. Čak i zaključak u svemu je prepisan; izmijenjen je samo red riječi. Pošto je Balen pisao svoju knjigu 1931 god., a Djikić svoj članak 1951 g., ne može biti pitanja ko je od koga prepisao i to bez ikakve napomene o izvoru. Uostalom, ova knjiga Balena nije ništa drugo, nego jedna kompilacija, u kojoj mnogo mjesta zauzimaju mišljenja austrougarskih organa i stari raspisi b. banskih uprava. Sve ovo pretstavlja donekle istorijat radova oko pokušaja pošumljavanja krša sa podacima o ekološkim prilikama krša, što sve može imati izvjesnu vrijednost, ali nikakvog putokaza k rješenju problema krša ono ne daje i ne može dati. Naprotiv, predloži su ovdje pogrešni, što nije ni čudo, jer tipični pretstavnik tipičnog starog poretka drukčije nije ni mogao govoriti. On ne vjeruje ni u nauku ni u tehniku i polaže svu težinu pitanja na »ekonomiku«. On piše: (str. 151) «Kako se šuma polagano diže, neće današnja generacija imati od podizanja šume mnogo koristi*, i dalje, str. 71: |