DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 39 <-- 39 --> PDF |
imamo na velikim površinama. Po kategoričkoj zabrani g. Afanasijeva trebalo bi logično, sasjeći sve šume bukve i hrasta itd., jer se samo tako može spriječiti njihov dalji uzgoj. Vjerujem, da se nitko neće naći, tko će poslušati ovaj prijedlog našeg »naprednog« šumara. Moram završiti. Znam da ima još mnogo toga, na što bi se mogao osvrnuti, ali ne dozvoljava mi vrijeme i prostor a ni strpljivost čitalaca. Mislim dapače, da će mi mnogi od drugova zamjeriti, što sam toliko važnosti dao pisanju g. Afanasijeva i pri tom ponavljao stvari, koje su elementarne u struci. No vjerujem i to, da će članak gosp. ing. D. Afanasijeva ipak izazvati veliko interesovanje. Čak sam uvjeren da bi, obzirom na način pisanja i postavke, i u jednom medicinskom časopisu pobudio živost i interesovanje — ako ne kod drugog a ono kod sljedbenika Dr. Freuda i Dr. Adlera. Gosp. Afanasijev će se ovom odgovoru — do završnog pasusa — vjerojatno iskreno veseliti. On vrlo rado polemizira sa svakim, tko mu pokloni i malo pažnje. Međutim što se mene tiče, ovo je moj konačni odgovor gosp. Afanasijevu. To je za njega naročito povoljno, jer će, nastavi li dalje ovakovim poslom, ubuduće imati prvu i — posljednju riječ. VRIJEME PRELAZA (Temps de passage, Einwachszeit) Dr. ing. Dušan Klepac, Zagreb Definicija vremena prelaza V V rijem e prelaz a (T) je recipročna vrijednost godišnjeg debljinskog prirasta (Z) pomnožena širinom debljinskog stepena ili razreda (a): T = \ a (1) Vrijeme prelaza može se odrediti pomoću Presslerov a svrdla bušenjem stabala u prsnoj visinni i vađenjem izvrtak a (uzoraka). Broj godova na izvrtku duljine odi —lem daje nam broj godinna, koji je bio potreban, da je stablo povećalo svoj prsni promjer za (a) cm. Taj broj godova zovemo individualnim vremenom prelaza (t). Primjena vremena prelaza Vrijeme prelaza je jedan od najvažnijih elemenata kojim se služimo kod uređivanja prebornih šuma. Pomoću njega određujemo normale, pomoću njega prosuđujemo intenzitet gospodarenja i kvalitet sastojine, pomoću njega ustanovljujemo produkciju i prirast drvne mase. Ovaj posljednji proble m čini nam se najaktuelniji, pa ćemo se ovdje ograničiti na nj. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 40 <-- 40 --> PDF |
U njemačkom, francuskom, austrijskom, ruskom i američkom uređivanju šuma mnogo se primjenjivalo, a i danas se još uvijek primjenjuje vrijeme prelaza za određivanje prirasta. Naši stari taksatori K e r n, Majnarić, Jovanovac i drugi intenzivno su određivali prirast u jelovim šumama Gorskog Kotara pomoću vremena prelaza. No svojevremeno su neki stručnjaci izrazili bojazan, da se vrijeme prelaza ne može točno ustanoviti Presslerovi m svrdlom, jer da godišnji prirasni plaštevi kod jele ne dopiru svake godine do prsne visine. Mišljenja smo, da danas nema opravdanja za takvu bojazan, jer smo na nekoliko hiljada jelovih izvrtaka, izbušenih na početku i u sredini vegetacijske periode 1951. i 1952. godine, ustanovili proljetni ili rani dio novog goda, koji je bio vrlo mekan i jako vlažan, iako gdjekad tek nekoliko desetina milimetara debeli. Prema tome se Presslerov o svrdlo može upotrijebiti za određivanje produkcij e pomoću vremena prelaza. Naša je želja, da metode Presslerov a svrdla, kojima su se služili naši stari taksatori, ponovno oživimo u jelicima Gorskog Kotara, dokle god nismo u stanju određivati produkciju kontrolnom metodom koju, naravno, smatramo za tu svrhu najboljom. Kad ne raspolažemo sa dvije inventure drvne mase na panju ili kad nismo kadri iz bilo kojeg drugog razloga odrediti prirast po kontrolnoj metodi, onda možemo izračunati prirast drvne mase (A) jedne sastojine ili cijele šume po formuli (2) (L e v a k o v i ć, 1922., str. 294.). V*, Vc Vd-5 k--Td-S—^-Td-^ cjodine. SI. 1. A - Ni X Pt + N2 X P2 +N.XP, (2) Pii P? + Px = aritmetski srednji prirast u prvom, drugom, x - tom debljinskom stepenu; Ni, N2 Nx = broj stabala u prvom, drugom x - tom debljinskom stepenu. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Aritmetski srednji prirast mase u pojedinom debljinskom stepenu (Pd) određuje se po Lachausseovoj formuli (3) (Vade—Meć u m, 1951., str. 159.). Pi.i(Vi^^+ Yi±^=vij 2 \ ld-5 ld / Objašnjenje te formule vidi se iz slike br. 1, u kojoj (Vd _ 5), (Vd), {V i + 5) znače drvne mase srednjeg stabla u debljinskim stepenima (d—5), (d), (d+5) cm. (Td _ 5) znači prosječno vrijeme prelaza od (d—5) cm do (d) cm. (Td) znači prosječno vrijeme prelaza od (d) cm do (d+5) cm. Vrijednosti (Vd-5), (Vd), (Vd +s) dobivamo iz jednoulaznih drvnogromadnih ili takozvanih uređajnih tabela. Problem je ustanoviti prosječno vrijeme prelaza (Td) za svaki debljinski stepe n. Metode za određivanje prosječnog vremena prelaza Za određivanje prosječnog vremena prelaza ima više metoda. Te se metode mogu svrstati u dvije grupe. Jedno su njemačke , drugo su francuske metode. Po njemačkoj metodi (H uf nagi, 1939.) prosječno vrijeme prelaza određuje se na taj način, da se na izvrcima izmjeri širina zadnjih 10 godova odakle se dobiva prosječni godišnji debljinski prirast, a iz ovoga prosječno vrijeme prelaza po formuli (1). No tako ustanovljeno prosječno vrijeme prelaza nije ispravno upotrebiti za određivanje aritmetski srednjeg prirasta drvne mase u pojedinim debljinskim stepenima, jer ono nije izračunato za cijele debljinske stepene ; ono je izračunato za periodu od 10 godina, te se prema tome odnosi ili na jedan dio debljinskog stepena ili na dva ili više stepena. Da bismo izračunali aritmetski srednji prirast mase u pojedinim debljinskim stepenima, potrebno je određivati prosječno vrijeme prelaza za cijele debljinske stepene. Radi toga treba operirati s izvrcima konstantne duljine, koja je definirana polovicom širine debljinskog stepena. Francuske su metode u tom pogledu prikladnije, jer operiraju s izvrcima konstantne duljine od 2´5 cm (debljinski su stepeni široki 5 cm!). Broj godova na izvrtku duljine od 2´5 cm daje nam individualno vrijeme prelaza (t). Po staroj francuskoj metodi određuje se prosječno vrijeme prelaza u pojedinom debljinskom stepenu tako, da se uzme aritmetsk a sredin a svih individualnih vremena prelaza u tom stepenu. Po suvremenoj francuskoj metodi »methode du classement« (Fran cois, 1934., 451., Vade-Mecum, 1951., str. 159.) uzima se median individualnih vremena prelaza kao prosječno vrijeme prelaza u dotičnom debljinskom stepenu.* * U prvoj koloni tabele br. 4 nalaze se individualna vremena prelaza (t15): Aritmetsk a sredin a individualnih vremena prelaza za taj debljinski stepen iznosi 27 godina. Media n individualnih vremena prelaza u istom debljinskom stepenu iznosi 29 godina, a određuje se na taj način, da se individualna vremena prelaza poredaju po veličini i da se s jednog kraja odbroji njihova polovina: 13´6, 15´0, 18´2, 19"3, 21´6, 26´0, 27´8, 28´0, 29´0, 300, 30´5, 30´5, 31´5, 320, 32´5, 34-5, 380. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 42 <-- 42 --> PDF |
TABELA BR. i |
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Median ima prednost pred aritmetskom sredinom, jer se jednostavnije određuje u toliko više, što se za njegovo određivanje ne moraju sasvim točno brojiti godovi na ekstremno gustim izvrcima. Kod izračunavanja prirasta drvne mase nije ispravno operirati ni s aritmetskom sredinom ni sa medianom individualnih vremena prelaza, jer individualna vremena prelaza dolaze u nazivnik formule (3). Mišljenja smo, da je jedino ispravno računati s aritmetskom sredinom recipročnih vrijednosti individualnih vremena prelaza za s v ak i debi j in s ki s t ep en: i-= (I + 1 + f) 1 (4) Td \ti ta Td Ui ta tn/ n No kako je nespretno računati sa recipročnim vrijednostima indi vidualnih vremena prelaza I—,-—....—) , možemo operirati s indivi- Ui ta tn ´ dualnim godišnjim debljinskim prirastima (z1; z2, z„). Treba samo lijevu i desnu stranu jednadžbe (4) pomnožiti sa 50, ako operiramo sa debljinskim stepenima širine od 5 cm. Na taj način dolazimo do jednadžbe (5), koja nam definira prosječno vrijeme prelaza, kako smo to pokazali u jednoj prethodnoj studiji (K 1 e p a c, 1952.). 50 /50 , 50 , . 50\ 1 4-(4a) Td-6 \ ti ta tn / n vjp- = (zi + Za + i Zn) — (,4b) Id n 50 2Z ^r = — = m ..... . (4c) Id n Td = — (5) m Radi lakšeg i bržeg obračuna, a na temelju toga, što smo ustanovili,. da se broj godova na izvrtku duljine od 2´5 cm stalno ponavlja u intervalu od po prilici 3—60, sastavili smo tabelu br. 1. Pomoću te tabele odmah očitavamo individualne prosječne godišnje debljinske priraste (z) u milimetrima za odgovarajuća individualna vremena prelaza (t). Demonstracija opisane metode na jednom konkretnom primjeru Da bismo objasnili kako treba određivati prosječno vrijeme prelaza u praksi i kako se pomoću njega izračuna šumska produkcija, pokazat ćemo to na jednom primjeru, na jednoj malenoj pokusnoj plohi »Jasle I«,, što smo je u jeseni 1952. godine postavili u fakultetskoj šumi Z a 1 e s i n i. U tabeli br. 2 donijeli smo opis te pokusne plohe, a u tabeli br. 3 doneseni su podaci prve inventure 1952. Kod mjerenja prsnih promjera uzeli smo taksacionu granicu sa 12´5 cm tako, da je prvi debljinski stepen od 15 cm obuhvatio sva stabla od 12´5—17-5 cm. 41 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 44 <-- 44 --> PDF |
TABELA BR. 2 OPIS POKUSNE PLOHE «JASLE 1» (izvršen 30. IX. 1952) 1. Naziv pokusne plohe «J a s 1 e I» Pokusna ploha «Jasle I» nalazi se u šumi Poljoprivredno-Šumarskog Fakulteta «Zalesini» u Gorskom Kotaru o a) Opći položaj na 45´3° geografske širine i na 14´6° O geografske dužine istočno od Green "ft wicha. >—» c3 >N Pokusna ploha «Jasle I» udaljena je O oko 60 km. od Jadranskog Mora, t. j . "o 6) Mjesni položaj UH od grada Rijeke, a 1 km. od željezničke stanice Skrad . Pokusna ploha «Jasle I» nalazi se u c) Gospodarska oznaka odjelu Jasle VI, 3, f. 1"43 ha (ustanovljeno direktnim mje 3. Površina pokusne plohe renjem na terenu). Glineno tlo, srednje duboko, mjesti 4. Edafski faktori mice čak i kamenito, slabo kiselo. a) Nadmorska visina 550 m. b) Ekspozicija N W. c) Inklinacija 0°_30<>. a) Sred. godišnja temperatura 6´9° C. b) Sred. količina god. oborina 2200 mm. c) Smjer glavnih vjetrova S. W. Blechnum spicant, Polytrichum at- a) Prizemno rašće tenuatum, Vaccinium myrtilus, Aspidium filix mas, Salvia glutinosa i dr. Corylus avelana, Ilex aquifolium, Sorbus aria, Rubus fructicosus, Ru b) Grmlje bus ideus i dr.; pomladak i mladik jele je obilat; manje ima bukovog pomladka i mladika. c) Drveće Jela 0´95, smreka O´Ol, bukva 0´04. 313 jele, 4 smreke, 63 bukve, 1 treš a) Broj stabala po ha nja = 381 3 b) Temeljnica po ha 36´7 m2 "u _ 510 m3 jele, 4 rn3 smreke, 13 m3 c) Drvna masa po ha 3 bukve = 527 m d) Srednji prsni promjer za jelu 37´5 cm. 00 I. bonitet prema Šurićevim tabelae) Bonitet stojbine ma ; 17. Schaefferova tarifa. Ova je sastojina nastala prirodnim pomlađivanjem. Zadnja je sječa iz 9. Biotski faktori vedena 1948. godine Oštećivanja nisu i primjećena. 6. Kli5. Topo7. Fitocenološki matski grafski elementi faktori faktori |
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 45 <-- 45 --> PDF |
TABELA Br. 3 PRVA INVENTURA STABALA NA POKUSNOJ PLOHI «JASLE I. U POVRŠINI OD 1´43 ha 1952. GODINE Debljinski stepen cm 15 (12-5—17-5) 20 1,17-5—22-5) 25 (22´5—27-5) 30 (27-5-32 5) 35 (32-5—37-5) 40 (37-5—42-5) 45 (42´5-47´5) 50 (47-5—52-5) 55 (52-5—57-5) 60 (57-5-62-5) 65 (62-5—67-5) 70 (67-5-72-5) 2 Po ha Bro j stabal a (N) Jela Smreka Bukva Trešnja Ukupno 63 3 59 125 42 1 23 66 47 4 51 49 1 3 53 46 1 47 48 1 49 55 55 53 53 23 23 15 1 16 5 5 1 1 447 6 90 1 544 313 4 63 1 381 Služeći se Presslerovi m svrdlom izbusili smo na spomenutoj plohi po principu slučajnosti 160 jelovih stabala i izvadili 160 izvrtaka. Svaki je izvrtak bio zamotan u poseban papirić na koji smo upisali debljinski stepen stabla s kojeg je izvrtak uzet. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Nakon obavljenog bušenja stabala analizirali smo svaki pojedini: izvrtak tako, da smo očitali broj godova na njegovoj dužini od 2´5 cm. Time smo dobili individualna vremena prelaza (t), koja smo sortirali po debljinskim stepenima u tabeli br. 4. Ističemo, da se bušenjem stabala, jednog debljinskog stepena dobivaju individualna vremena prelaza prethodnog stepena. Prosječno vrijeme prelaza za svaki debljinski stepen odredili smo po našoj metodi, t. j . po formulama (4a), (4b), (4c) i (5), tako da smo najprije ustanovili individualne prosječne godišnje debljinske priraste za odgovarajuća individualna vremena prelaza pomoću tabele 1. Na primjer za individualno vrijeme prelaza od 30´5 godina očitali smo iz tabele br. 1 individualni prosječni godišnji debljinski prirast od 1´639 milimetara i upisali ga u drugu kolonu tabele br. 4. Zatim smo u svakom debljinskom stepenu zbrojili individualne prosječne godišnje debljinske priraste i taj smo zbroj (Šz) podijelili sa odgovarajućim brojem izvrtaka (n) u dotičnom stepenu. Na taj smo način dobili prosječne godišnje debljinske priraste (m) u milimetrima za svaki debljinski stepen. Tako izmjerene prosječne godišnje debljinske priraste izravnali smo numeričkom metodom: pomoću formule (6) dobili smo rektificirane prosječne godišnje debljinske priraste (mr)* mr = — 012040 + 016156 d — 000128 d* (6) U jednadžbi (6) (mrt znači rektificirani prosječni godišnji debljinski prirast u milimetrima, a (d) je prsni promjer u centimetrima. Nakon toga slijedi obračun prosječnog vremena prelaza (T ) za svaki debljinski stepen po formuli (5). Rezultati tih računa sadržani su u tabeli br. 5. Na temelju 478 izmjerenih visina na pokusnoj plohi »Jasle I«, a pomoću Schubergovi h dvoulaznih drvnogromadnih tabela sastavili smo jednoulazne drvnogromadne tabele. To su u r e đ a j n e tabel e ili tarife (vidi tabelu br. 6).** Sad prelazimo na obračun produkcije pomoću prosječnog vremena prelaza. Taj obračun vršimo po formuli (7), koju su postavili Bourge ii o t (1951.) i Chatelai n (1951.) modificirajući nešto izraz (3). vn Nis + N20 ., ,1 V25—V20 .. , ^P = —r-Tf. . V20 + — ~ . N20 + 2 1 15 L1 1 20 25 2 \ 1 d-5 1 d / Prvi član formule (7) definira priliv u sastojinu (Passage a la futaie, Einwachs), a ostali članovi nam daju priras t drvn e mas e (Accroissement, Zuwachs). Služeći se formulom (7) izračunali smo na našoj pokusnoj plohi »Jasle I« prosječnu godišnju produkciju jelovine sa 11´7 m3 po hektaru * Izmjereni prosječni godišnji debljinski prirasti (m) mogu se u praksi izravnati grafički. ** Na pokusnoj plohi »Jasle l« obavili smo pet uzastopnih mjerenja prsnih promjera i visina. Na taj su način pojedina stabla više puta mjerena uslijed čega imamo tako velik broj izmjerenih visina. Kod obračuna je uzeta aritmetska sredina svih pet mjera. 44 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 47 <-- 47 --> PDF |
45 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 48 <-- 48 --> PDF |
46 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Produkcija bukovine nije uzeta u obzir, jer je neznatna, a nekoliko smrčevih stabala svrstali smo među jelovinu. Detalji kao i rezultat toga obračuna doneseni su u tabeli br. 7. Naglašujemo, da izračunana godišnja produkcija od 12 m3 po hektaru nema značenje prosjeka za naše jelove šume Gorskog Kotara. Prosječna godišnja produkcija u tim je šumama dalek o manja . Pokusna ploha »Jasle I« navedena je ovdje samo primjera radi, kao izraz naših odličnih ekoloških prilika, nebi li bila poticaj, da se od procje njivanja pređe na direktno mjerenje prirasta u našim šumama. Kod određivanja šumske produkcije preporuča se računati s nekim kojeficijentima sigurnosti, jer je ta produkcija biološko gospodarska veličina, koja je podvrgnuta jakim kolebanjima. U opisanoj metodi rada ti kojeficijenti su došli do izražaja u obliku dviju negativnih sistematskih pogrešaka, koje dosežu oko 8%. To znači, da ćemo po navedenoj metodi izračunati produkciju za 8% prenisko. Prva negativna sistematska pogreška izvire odatle, što smo broj ili godove na osušenim izvrcima zbog čega su nam prosječna vremena prelaza preduga za oko 2%. Druga negativna sistematska pogreška dolazi otuda, što nismo uzeli u obzir prirast kore, nego samo prirast drveta. Zbog toga su nam prosječna vremena prelaza preduga za oko 6% (Schaeffer , 1952., str. 32.). želimo li po opisanoj metodi odrediti produkciju u nekoj jelovoj sastojini, tada treba: 1. isklupirati sva stabla; 2. izmjeriti prosječno vrijeme prelaza; 3. konstruirati uređajne tabele. Prva dva posla preporučamo obaviti što točnije, a treći se može pojednostavniti. Ne moramo sastavljati posebne uređajne tabele nego se možemo poslužiti Algano vim ili Schaefferovim tarifama.*** Da bismo između 20 Alganovih i 20 Schaefferovih tarifa našli onu tabelu, koja će našoj sastojini najbolje odgovarati, treba drvnu masu konkretnih stabala usporediti s odgovarajućom masom u navedenim tabelama. U praksi postupamo tako, da izmjerimo totalne visine na nekoliko jelovih stabala debljinskog stepena od 50 cm. Podijelivši aritmetsku sredinu tako izmjerenih visina sa 10, dobivamo drvnu masu (M) konkretnog srednjeg jelovog stabla u spomenutom debljinskom stepenu. To proizlazi iz formule (8), koja definira drvnu masu jele na temelju prsnog promjera (d) i totalne visine (H). M = 0-4 d2H (8) U našem bi primjeru drvna masa konkretnog srednjeg jelovog stabla p. p. 50 cm iznosila —— = 3´29 m3. Prema tome bi našoj pokusnoj plohi odgovarala 18. Schaefferov a tarifa. Primjenivši tu tarifu, izračunali smo po formuli (7), da prosječna godišnja produkcija na spomenutoj plohi iznosi 120 m3 jelovine po hektaru. Uspoređujući uređajne tabele, konstruirane za pokusnu plohu »Jasle I«, sa S eh aef f er o v im tabelama (vidi tabelu br. 6), vidimo, *** Alganov e tarife se mogu naći u mojoj studiji: »Uređivanje-šuma s oplodnom sječom«, Glasnik za šumske pokuse br. 10, str. 321, Zagreb 1952. Schaef f e- r o v e tarife se nalaze u Vade-Mecum du Forestier, Besangon 1951. na str. 153. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 50 <-- 50 --> PDF |
ŠUMARSKO DRUŠTVO NR HRVATSKE - ZAGREB održat će n. REDOVITU GODIŠNJU SKUPŠTINU U NEDJELJU 1. MARTA 1953. u društvenim prostorijama, Zagreb, Mažuranićev trg 11 sa slijedećim dnevnim redom: NEDJELJA 1. III. 1953. POČETAK U 8 SATI DOPODNE 1. Otvaranje skupštine 2. Izbor radnog predsjedništva i komisija 3. Izvještaji: — tajnika o radu društva u 1952. god. — urednika »šumarskog lista« — urednika »šumarskih novina« — blagajnika o financijskom poslovanju u 1952. god. i prijedlog budžeta za 1953. godinu — nadzornog odbora — delegata klubova o radu u 1952. god. i plan rada za 1953. god. 4. Diskusija po izvještajima i prijedlog budžeta Prekid rada NEDJELJA 1. III. 1953. POČETAK U 16 SATI POSLIJE PODNE 5. Davanje razrješnice starom odboru 6. Biranje, novog Upravnog i Nadzornog odbora, te Suda časti 7. Biranje 10 delegata za skupštinu Saveza društava inženjeratehničara NR Hrvatske 8. Zaključci Drugarsko veče Odbor Od Glavne direkcije jugoslavenskih drž. željeznica zatražena je povlastica od 50% za učesnike Skupštine. Radi korišćenja ove povlastice učesnici će popuniti legitimaciju K-13, koju trebaju nabaviti i ovjeriti na polaznoj stanici, te uz ovjeru na Skupštini, kupljena cijela vozna karta vrijedit će za povratak. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 51 <-- 51 --> PDF |
da bi nam bolje odgovarala 17. Schaefferov a tarifa. To proizlazi odatle, što formula (8) nije teoretski sasvim točna. Uzmemo li 17. Schaefferovu tarifu, dobivamo po formuli (7) za istu pokusnu plohu prosječnu godišnju produkciju od 11´6 m3 jelovine po hektaru. Neznatne razlike u izračunatoj produkciji govore u prilog upotrebe Alganovih i Schaefferovih tarifa. Napomena : Ova se radnja odnosi samo na jedan dio istraživanja u fakultetskoj šumi Zalesina. Rezultati s ostalih većih pokusnih ploha doneseni su u habilitacionoj studiji: Dr. D. Klepac , «0 produkciji u fakultetskoj šumi Zalesini», Glasnik za šumske pokuse br. 11. (u štampi). Spomenuta istraživanja materijalno je omogućio Odbor za fakultetske šume, pa mu na tome najljepše zahvaljujem, kao i Šumskom Gospodarstvu Polj. Šumarskog Fakulteta. Studentima šumarstva Josipu Štamflu i Dragutinu Bedžuli, koji su mi pomagali na terenu i u kancelariji, također lijepa hvala. LITERATURA Bourgeno t L.: Production et accroissement, Revue forestiere frangaise, Nancy 1951. Bizo t de Fonteny : Determination des accroissements en diametre des arbres, Revue des Eaux et Forets, Paris 1914. Bruce, Schumacher: Forest Mensuration, New York 1942. Chatelai n F.: Passage a la futaie et production dans les futaies jardinees, Revue forestiere frangaise, Nancy 1951. Fra n go is I.: Comparaisons d´inventaires et sondages a la tariere de Pressler, Bulletin Trimestriel de la Societe forestiere de Franche-Comte, Besancon 1934. F r a n č i š k o v i ć S.: Prilog proučavanju taksacionih elemenata u prebornim šumama, Šum. list, Zagreb 1938. Hufnag l L.: Des Plenterwaldes Wirtschaftsziel, Normalbild und Einrichtung, Centralblatt fiir das Gesamte Forstwesen, Wien 1939. Hufnag l L.: Lehrbuch der Forsteinrichtung, Berlin 1938. Jovanova c A.: Važnost normale kod uređivanja prebornih šuma, Šumarski list, Zagreb 1925. Ker n A.: Praksa uređenja šuma uopće, a kod zemljišnih zajednica napose, Šum. list, Zagreb 1916. Klepa c D.: O produkciji u fakultetskoj šumi Zalesini, Glasnik za šumske pokuse br. 11, Zagreb 1952 (u štampi). Knuche l H.: Planung und Kontrolle im Forstbetrieb, Zurich 1950. Levakovi ć A.: Dentrometrija, Zagreb 1922. Mali Šumarsko-Tehnički Priručnik, I. dio, Zagreb 1949. Meye r H. A.: tiber den Verlauf des Starkezuwaches als Funktion des Durchmessers, Schweizerische Zeitschrift fiir Forstwesen, Ziirich 1932. M i 1 e t i ć Ž.: Osnovi uređivanja prebirne šume, I. knjiga, Beograd 1950. Proda n M.: Der Starkezuwachs in Plenterwaldbestanden, Schweizerische Zeit schrift fiir Forstwesen, Zurich 1947. Proda n M.: Messung der Waldbestande, Frankfurt/M 1951. Radoševi ć J.: Prilog proučavanju taksacionih elemenata u prebornim šumama. Šum. List, Zagreb 1939. R e y M.: Rercherches sur le taux d´accroissement et la production des futaies jar dinees, Congres International du Bois et de la Sylviculture, Paris 1931. Schaeffer A., — GazinA. — DA 1 v e r n y A.: Sapinieres, Paris 1930. Schaeffe r L.: Verification de possibilite, Schweizerische Zeitschrift fiir Forst wesen, Zurich 1947. Schaeffe r L.: Gurnaud et le jardinage, Livret du Cinquantenaire, Salins -Les -Bains 1947. Schaeffe r L.: Cours d´amenagement (skripta), Nancy 1948 i 1952. Schaeffe r L.: Tarif s rapides et tarif s lents, Revue forestiere frangaise, Nancy 1949. Šaf ar J.: Preborna šuma i preborno gospodarenje, Zagreb 1948. S c h i f f e 1 A.: Form und Inhalt der Tanne, Mitteilungen aus dem Forstlichen Versuchswesen Ostereiches, Wien 1908. 49 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Š u r i ć S.: Preborne sječe u neuređenim prebornim šumama i šumama tipa prašume* Šum. List, Zagreb 1933. Vaulot : Determination des accroissements en diametre des arbes, Revue des Eaux et Forets, Paris 1914. Vade-Mecum du Forestier, Besancon 1951. Resume C´est la methode par sondages qui permet de determiner la production, soit quand on ne peut pas utiliser la methode du controle, soit quand on veut controler les resultats obtenus par ailleurs. Pour calculer la production on utilise la formule (7) dite de Lacha ussee, modifiee par Bourgenot et Chatelain. En ce qui concerne le temps de passage moyen (Td), l´auteur propose une methode nouvelle. Ce sont les formules (4), (4a),´ (4b), (4c) et (5) pour le calcul du temps de passage moyen (Td Dans ces formules (t) signifie le temps de passage et (z) indique I´accroissement annuel du diametre d´un arbre. Pour faciliter les calculs on a construit la table No 1. II suffit de compter le nombre de veines contenues dans les 2"5 derniers centimetres (temps de passage) (t) et de lire sur le tableau No 1 le chiffre correspondant - c´ -est -a - dire I´accroissement annuel du diametre (z). L´auteur donne un exemple pour faire la demonstration du calcul du temps de passage moyen, ce qu´on voit dans les tableaux No 4 et No 5. En faisant la comparaison entre les resultats obtenus par la formule (7) d´apres divers tarif d´amenagement, on constate qu´on peut se servir des tarifs frangais dits d´Algan et de Schaeffer pour nos forets. SAOPĆENJA NEKOLIKO RIJEČI O MOGUĆNOSTI TRUŠENJA SMRČTNIH ČEŠERA NA SUNCU Obilan urod smrče i 14 tona otkupljenih češera u 1951 godini, postavili su pred nas ozbiljan problem najprije uskladištenja, a zatim trušenja tolike količine češera. Uobičajeno je da se smrčini češeri truse u trušnicama, a i mi smo posjedovali jednu trušnicu jednostavnu i skoro primitivnu, koja se sastojala iz jedne prostorije u kojoj su uz zidove bile smještene drvene ljese na 4 sprata. Prostorija se zagrijavala sa jednom peći, smještenom na sredini koja se ložila iz same prostorije. Odmah nakon što smo otpočeli sa radom, primijetili smo jedan ozbiljan nedostatak naše trušnice — neracionalnost. Naime, odjednom smo mogli izlagati trušenju svega 200 kg. češera, a trušenje te količine češera trajalo je čitavih 48 sati. Prema tome same dnevnice radnika na trušenju opterećivale su 1 kg čistog sjemena sa 230 Dinara. Daljim radom uočavali smo sve više nedostataka. Češeri su se neravnomjerno otvarali. Najprije i potpuno su se otvarali češeri na gornjim spratovima Ijesa, dok su se oni na donjim spratovima otvarali kasnije, a što je još najvažnije, nepotpuno, tako da nam je jedan dio sjemena ostajao u češerima, što je još više poskupljavalo troškove proizvodnje. Zagrijavanje češera bilo je neravnomjerno uslijed toga, što nismo imali nikakove naprave za regulaciju temperature u trušnici. Radnici koje smo uposlili na tru |