DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Median ima prednost pred aritmetskom sredinom, jer se jednostavnije određuje u toliko više, što se za njegovo određivanje ne moraju sasvim točno brojiti godovi na ekstremno gustim izvrcima. Kod izračunavanja prirasta drvne mase nije ispravno operirati ni s aritmetskom sredinom ni sa medianom individualnih vremena prelaza, jer individualna vremena prelaza dolaze u nazivnik formule (3). Mišljenja smo, da je jedino ispravno računati s aritmetskom sredinom recipročnih vrijednosti individualnih vremena prelaza za s v ak i debi j in s ki s t ep en: i-= (I + 1 + f) 1 (4) Td \ti ta Td Ui ta tn/ n No kako je nespretno računati sa recipročnim vrijednostima indi vidualnih vremena prelaza I—,-—....—) , možemo operirati s indivi- Ui ta tn ´ dualnim godišnjim debljinskim prirastima (z1; z2, z„). Treba samo lijevu i desnu stranu jednadžbe (4) pomnožiti sa 50, ako operiramo sa debljinskim stepenima širine od 5 cm. Na taj način dolazimo do jednadžbe (5), koja nam definira prosječno vrijeme prelaza, kako smo to pokazali u jednoj prethodnoj studiji (K 1 e p a c, 1952.). 50 /50 , 50 , . 50\ 1 4-(4a) Td-6 \ ti ta tn / n vjp- = (zi + Za + i Zn) — (,4b) Id n 50 2Z ^r = — = m ..... . (4c) Id n Td = — (5) m Radi lakšeg i bržeg obračuna, a na temelju toga, što smo ustanovili,. da se broj godova na izvrtku duljine od 2´5 cm stalno ponavlja u intervalu od po prilici 3—60, sastavili smo tabelu br. 1. Pomoću te tabele odmah očitavamo individualne prosječne godišnje debljinske priraste (z) u milimetrima za odgovarajuća individualna vremena prelaza (t). Demonstracija opisane metode na jednom konkretnom primjeru Da bismo objasnili kako treba određivati prosječno vrijeme prelaza u praksi i kako se pomoću njega izračuna šumska produkcija, pokazat ćemo to na jednom primjeru, na jednoj malenoj pokusnoj plohi »Jasle I«,, što smo je u jeseni 1952. godine postavili u fakultetskoj šumi Z a 1 e s i n i. U tabeli br. 2 donijeli smo opis te pokusne plohe, a u tabeli br. 3 doneseni su podaci prve inventure 1952. Kod mjerenja prsnih promjera uzeli smo taksacionu granicu sa 12´5 cm tako, da je prvi debljinski stepen od 15 cm obuhvatio sva stabla od 12´5—17-5 cm. 41 |