DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Produkcija bukovine nije uzeta u obzir, jer je neznatna, a nekoliko smrčevih stabala svrstali smo među jelovinu. Detalji kao i rezultat toga obračuna doneseni su u tabeli br. 7. Naglašujemo, da izračunana godišnja produkcija od 12 m3 po hektaru nema značenje prosjeka za naše jelove šume Gorskog Kotara. Prosječna godišnja produkcija u tim je šumama dalek o manja . Pokusna ploha »Jasle I« navedena je ovdje samo primjera radi, kao izraz naših odličnih ekoloških prilika, nebi li bila poticaj, da se od procje njivanja pređe na direktno mjerenje prirasta u našim šumama. Kod određivanja šumske produkcije preporuča se računati s nekim kojeficijentima sigurnosti, jer je ta produkcija biološko gospodarska veličina, koja je podvrgnuta jakim kolebanjima. U opisanoj metodi rada ti kojeficijenti su došli do izražaja u obliku dviju negativnih sistematskih pogrešaka, koje dosežu oko 8%. To znači, da ćemo po navedenoj metodi izračunati produkciju za 8% prenisko. Prva negativna sistematska pogreška izvire odatle, što smo broj ili godove na osušenim izvrcima zbog čega su nam prosječna vremena prelaza preduga za oko 2%. Druga negativna sistematska pogreška dolazi otuda, što nismo uzeli u obzir prirast kore, nego samo prirast drveta. Zbog toga su nam prosječna vremena prelaza preduga za oko 6% (Schaeffer , 1952., str. 32.). želimo li po opisanoj metodi odrediti produkciju u nekoj jelovoj sastojini, tada treba: 1. isklupirati sva stabla; 2. izmjeriti prosječno vrijeme prelaza; 3. konstruirati uređajne tabele. Prva dva posla preporučamo obaviti što točnije, a treći se može pojednostavniti. Ne moramo sastavljati posebne uređajne tabele nego se možemo poslužiti Algano vim ili Schaefferovim tarifama.*** Da bismo između 20 Alganovih i 20 Schaefferovih tarifa našli onu tabelu, koja će našoj sastojini najbolje odgovarati, treba drvnu masu konkretnih stabala usporediti s odgovarajućom masom u navedenim tabelama. U praksi postupamo tako, da izmjerimo totalne visine na nekoliko jelovih stabala debljinskog stepena od 50 cm. Podijelivši aritmetsku sredinu tako izmjerenih visina sa 10, dobivamo drvnu masu (M) konkretnog srednjeg jelovog stabla u spomenutom debljinskom stepenu. To proizlazi iz formule (8), koja definira drvnu masu jele na temelju prsnog promjera (d) i totalne visine (H). M = 0-4 d2H (8) U našem bi primjeru drvna masa konkretnog srednjeg jelovog stabla p. p. 50 cm iznosila —— = 3´29 m3. Prema tome bi našoj pokusnoj plohi odgovarala 18. Schaefferov a tarifa. Primjenivši tu tarifu, izračunali smo po formuli (7), da prosječna godišnja produkcija na spomenutoj plohi iznosi 120 m3 jelovine po hektaru. Uspoređujući uređajne tabele, konstruirane za pokusnu plohu »Jasle I«, sa S eh aef f er o v im tabelama (vidi tabelu br. 6), vidimo, *** Alganov e tarife se mogu naći u mojoj studiji: »Uređivanje-šuma s oplodnom sječom«, Glasnik za šumske pokuse br. 10, str. 321, Zagreb 1952. Schaef f e- r o v e tarife se nalaze u Vade-Mecum du Forestier, Besangon 1951. na str. 153. |