DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Š u r i ć S.: Preborne sječe u neuređenim prebornim šumama i šumama tipa prašume* Šum. List, Zagreb 1933. Vaulot : Determination des accroissements en diametre des arbes, Revue des Eaux et Forets, Paris 1914. Vade-Mecum du Forestier, Besancon 1951. Resume C´est la methode par sondages qui permet de determiner la production, soit quand on ne peut pas utiliser la methode du controle, soit quand on veut controler les resultats obtenus par ailleurs. Pour calculer la production on utilise la formule (7) dite de Lacha ussee, modifiee par Bourgenot et Chatelain. En ce qui concerne le temps de passage moyen (Td), l´auteur propose une methode nouvelle. Ce sont les formules (4), (4a),´ (4b), (4c) et (5) pour le calcul du temps de passage moyen (Td Dans ces formules (t) signifie le temps de passage et (z) indique I´accroissement annuel du diametre d´un arbre. Pour faciliter les calculs on a construit la table No 1. II suffit de compter le nombre de veines contenues dans les 2"5 derniers centimetres (temps de passage) (t) et de lire sur le tableau No 1 le chiffre correspondant - c´ -est -a - dire I´accroissement annuel du diametre (z). L´auteur donne un exemple pour faire la demonstration du calcul du temps de passage moyen, ce qu´on voit dans les tableaux No 4 et No 5. En faisant la comparaison entre les resultats obtenus par la formule (7) d´apres divers tarif d´amenagement, on constate qu´on peut se servir des tarifs frangais dits d´Algan et de Schaeffer pour nos forets. SAOPĆENJA NEKOLIKO RIJEČI O MOGUĆNOSTI TRUŠENJA SMRČTNIH ČEŠERA NA SUNCU Obilan urod smrče i 14 tona otkupljenih češera u 1951 godini, postavili su pred nas ozbiljan problem najprije uskladištenja, a zatim trušenja tolike količine češera. Uobičajeno je da se smrčini češeri truse u trušnicama, a i mi smo posjedovali jednu trušnicu jednostavnu i skoro primitivnu, koja se sastojala iz jedne prostorije u kojoj su uz zidove bile smještene drvene ljese na 4 sprata. Prostorija se zagrijavala sa jednom peći, smještenom na sredini koja se ložila iz same prostorije. Odmah nakon što smo otpočeli sa radom, primijetili smo jedan ozbiljan nedostatak naše trušnice — neracionalnost. Naime, odjednom smo mogli izlagati trušenju svega 200 kg. češera, a trušenje te količine češera trajalo je čitavih 48 sati. Prema tome same dnevnice radnika na trušenju opterećivale su 1 kg čistog sjemena sa 230 Dinara. Daljim radom uočavali smo sve više nedostataka. Češeri su se neravnomjerno otvarali. Najprije i potpuno su se otvarali češeri na gornjim spratovima Ijesa, dok su se oni na donjim spratovima otvarali kasnije, a što je još najvažnije, nepotpuno, tako da nam je jedan dio sjemena ostajao u češerima, što je još više poskupljavalo troškove proizvodnje. Zagrijavanje češera bilo je neravnomjerno uslijed toga, što nismo imali nikakove naprave za regulaciju temperature u trušnici. Radnici koje smo uposlili na tru |