DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Senju bili su nestručni, nisu dovoljno pazili na temperaturu u trušnici, a i bez obzira na to, prilikom loženja peći i trušenja sjemena radnik je uslijed visoke temperature u trušnici bio primoran da vrata prostorije ostavlja otvorenim, uslijed čega se je temperatura u trušnici naglo snižavala, da bi se nakon što je radnik izišao iz truš nice naglo penjala. Osim toga i samo trušenje je naporan posao, štetan po zdravlje, jer se radnik mora duže vremena zadržavati u visoko ugrijanoj prostoriji. Uslijed vrlo slabe cirkulacije uzduha, nekoliko puta konstatovali smo skorelost češera, što nam je znatno umanjilo količinu sjemena dobijenog trusenjem, a s druge . strane povećalo troškove. Razumljivo je da su svi naprijed nabrojeni nedostaci naše trušnice morali utjecati i na kvalitet istrušenog sjemena. Poznato je naime da se bjelančevine počinju zgru šavati kod 50° C, a mi smo u našoj trušnici zabilježili temperaturu i do 54° C. Nakon što smo prišli ispitivanju, ustanovili smo da prosječna klijavost našeg sjemenja iznaša svega 59% (Klijavost smo ispitali na Steiner-ovom klijalu. Navedeni rezultat je prosjek od 700 sjemenki). Energija klijavosti (broj proklijalih sjemenki u prvih 7 dana) iznosila nam je 47%, dakle nam je 80% sjemenki proklijalo u prvih 7 dana. Krupni nedostaci naše trušnice, neracionalnost i loš kvalitet sjemena, a uz to toplo i suho vrijeme navelo nas je na pomisao da pokušamo trusiti naše češere na suncu. U tu svrhu napravili smo od dasaka plato 4x4 metra i izložili češere suncu. Što se tiče ekonomičnosti rezultati trušenja na suncu bili su više nego zadovoljavajući, jer dok smo u trušnici odjednom mogli izlagati svega 200 kg češera, a trušenje je trajalo 48 sati, dotle smo na suncu odjednom izlagali 400 kg češera, a trušenje je trajalo 24 sata, dok su nam radničke dnevnice opterećivale 1 kg. čistog sjemena kod trušenja u trušnici sa 230 Din. dotle su nam kod trušenja na suncu opterećivale 1 kg. sjemena sa 57 Din. Što se tiče klijavosti sjemena dobivenog trusenjem na suncu rezultati su bili slijedeći: Klijavost sjemena je neuporedivo bolja tj. iznosi u prosjeku 77% (prosjek 700 sjemenki). Energija klijavosti nam je nešto slabija nego kod sjemena dobivenog u trušnici i iznosi 73% ukupne klijavosti tj. 56%. Slabija energija klijavosti sjemena dobive nog trusenjem na suncu je po našem mišljenju uzrokovana djelovanjem ultraljubi častih zraka sunčevog spektra. Kao što se iz gornjeg prikaza vidi trušenje smrčinih češera na suncu je u svakom slučaju, razumljivo uz povoljno vrijeme, bolje od trušenja u primitivnim trušnicama, i po našem mišljenju trebalo bi ga primjenjivati. Ing. Tomaševski PREGLED STRANE STRUČNE ŠTAMPE Grundner-Schwappach: Massentafeln zur Bestimmung des Holzgehaltes stehen der Waldbaume und Waldbestande. Deseto — nanovo obrađeno izdanje. Izdavač prof. dr. R. Schober. Naklada: Paul Parey, Berlin 1952. Prije 75 godina započeo je rad Njemačkih šumsko-pokusnih postaja na izradi drvno gromadnih tablica. Rad je trajao 25 godina, a premjereno je 7000 stabala. Rezultati su sakupljeni u poznatoj Grundner-Schwappachovoj zbirci, od koje se eto pojavljuje deseto izdanje. Novo izdanje razlikuje se dosta od dosadašnjih. Za svaku od 5 glavnih vrsta drveća — hrast, bukva, bor, jela i smrča — donesene su: 1) tablice za krupno drvo iznad 7 cm (Derbholz), 2) tablice za cijelu masu stabla (Baumholz), 3) tablice za sitnu granjevinu (Reisig), 4) standardne visinske krivulje (Einheits hohen-kurven — prema radovima Lange i Wiedermanna), 5) tablica pada promjera, 6) debljine kore i 7) tablica sortimenata za jedno stablo (prema Mitscherlichu i Vegelu). Kod jele, smrče i bora — dodane su tablice za drvnu masu kolaca (Kiefer stangen). Kod smrče dodana je također tablica pomoću koje se može iz drvne mase krupnog drva izračunati masa debla (Schaftholz). Osim gornjih 5 vrsta — donesene |