DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Senju bili su nestručni, nisu dovoljno pazili na temperaturu u trušnici, a i bez obzira na to, prilikom loženja peći i trušenja sjemena radnik je uslijed visoke temperature u trušnici bio primoran da vrata prostorije ostavlja otvorenim, uslijed čega se je temperatura u trušnici naglo snižavala, da bi se nakon što je radnik izišao iz truš nice naglo penjala. Osim toga i samo trušenje je naporan posao, štetan po zdravlje, jer se radnik mora duže vremena zadržavati u visoko ugrijanoj prostoriji. Uslijed vrlo slabe cirkulacije uzduha, nekoliko puta konstatovali smo skorelost češera, što nam je znatno umanjilo količinu sjemena dobijenog trusenjem, a s druge . strane povećalo troškove. Razumljivo je da su svi naprijed nabrojeni nedostaci naše trušnice morali utjecati i na kvalitet istrušenog sjemena. Poznato je naime da se bjelančevine počinju zgru šavati kod 50° C, a mi smo u našoj trušnici zabilježili temperaturu i do 54° C. Nakon što smo prišli ispitivanju, ustanovili smo da prosječna klijavost našeg sjemenja iznaša svega 59% (Klijavost smo ispitali na Steiner-ovom klijalu. Navedeni rezultat je prosjek od 700 sjemenki). Energija klijavosti (broj proklijalih sjemenki u prvih 7 dana) iznosila nam je 47%, dakle nam je 80% sjemenki proklijalo u prvih 7 dana. Krupni nedostaci naše trušnice, neracionalnost i loš kvalitet sjemena, a uz to toplo i suho vrijeme navelo nas je na pomisao da pokušamo trusiti naše češere na suncu. U tu svrhu napravili smo od dasaka plato 4x4 metra i izložili češere suncu. Što se tiče ekonomičnosti rezultati trušenja na suncu bili su više nego zadovoljavajući, jer dok smo u trušnici odjednom mogli izlagati svega 200 kg češera, a trušenje je trajalo 48 sati, dotle smo na suncu odjednom izlagali 400 kg češera, a trušenje je trajalo 24 sata, dok su nam radničke dnevnice opterećivale 1 kg. čistog sjemena kod trušenja u trušnici sa 230 Din. dotle su nam kod trušenja na suncu opterećivale 1 kg. sjemena sa 57 Din. Što se tiče klijavosti sjemena dobivenog trusenjem na suncu rezultati su bili slijedeći: Klijavost sjemena je neuporedivo bolja tj. iznosi u prosjeku 77% (prosjek 700 sjemenki). Energija klijavosti nam je nešto slabija nego kod sjemena dobivenog u trušnici i iznosi 73% ukupne klijavosti tj. 56%. Slabija energija klijavosti sjemena dobive nog trusenjem na suncu je po našem mišljenju uzrokovana djelovanjem ultraljubi častih zraka sunčevog spektra. Kao što se iz gornjeg prikaza vidi trušenje smrčinih češera na suncu je u svakom slučaju, razumljivo uz povoljno vrijeme, bolje od trušenja u primitivnim trušnicama, i po našem mišljenju trebalo bi ga primjenjivati. Ing. Tomaševski PREGLED STRANE STRUČNE ŠTAMPE Grundner-Schwappach: Massentafeln zur Bestimmung des Holzgehaltes stehen der Waldbaume und Waldbestande. Deseto — nanovo obrađeno izdanje. Izdavač prof. dr. R. Schober. Naklada: Paul Parey, Berlin 1952. Prije 75 godina započeo je rad Njemačkih šumsko-pokusnih postaja na izradi drvno gromadnih tablica. Rad je trajao 25 godina, a premjereno je 7000 stabala. Rezultati su sakupljeni u poznatoj Grundner-Schwappachovoj zbirci, od koje se eto pojavljuje deseto izdanje. Novo izdanje razlikuje se dosta od dosadašnjih. Za svaku od 5 glavnih vrsta drveća — hrast, bukva, bor, jela i smrča — donesene su: 1) tablice za krupno drvo iznad 7 cm (Derbholz), 2) tablice za cijelu masu stabla (Baumholz), 3) tablice za sitnu granjevinu (Reisig), 4) standardne visinske krivulje (Einheits hohen-kurven — prema radovima Lange i Wiedermanna), 5) tablica pada promjera, 6) debljine kore i 7) tablica sortimenata za jedno stablo (prema Mitscherlichu i Vegelu). Kod jele, smrče i bora — dodane su tablice za drvnu masu kolaca (Kiefer stangen). Kod smrče dodana je također tablica pomoću koje se može iz drvne mase krupnog drva izračunati masa debla (Schaftholz). Osim gornjih 5 vrsta — donesene |
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 54 <-- 54 --> PDF |
su tablice za: evropski ariš, japanski ariš, johu, brezu, crni bor i američki hrast (Q. rubra). Mase su iskazane na 3 decimale tj. u tisućinkama kubnog metra. Svim tablicama dan je jednaki oblik pa tako i tablicama za ariš (Schieffel), što je također razlika od prijašnjih izdanja. Prsni promjeri koji odgovaraju sredinama 4-centimetarskih debljinskih stepena štampani su u glavi tabela debljim znamenkama, a za sredinu prsnog debljinskog stepena do 10 cm odabran je srednji promjer od 8,5 cm, pa su za taj promjer izračunani podaci i uneseni u tablice — što je također novost. Na kraju donesena je tablica sastojinskih obličnih brojeva i srednjih sastojinskih visina (po Schwappach-u i Wiedemannu) te tablica kružnih ploha do 150 cm. Naše šumarstvo služi se tim tablicama od njihovog prvog pojavljivanja a upotrebljavat će ih i u budućnosti, jer bi bilo neekonomično da za naš teritorij izrađujemo ovakove opće tablice. Naše šume razlikuju se donekle od šuma za koje se te tablice izrađene (čiste jednodobne sastojine — što je kod nas rijetki slučaj), ali sasvim dobro zadovoljavaju kod poslova kod kojih se upotrebljavaju t. j . kod uređivanja šuma i kod inventarizacije. Knjiga ima 216 stranica, na finom papiru, i u platno uvezana, stoji 15 DM. Emrović MOGUĆNOST DANAŠNJE ORIJENTACIJE U SMOLARSKOJ INDUSTRIJI ITALIJE Uvaženi talijanski stručnjak Prof. Pelazzo napisao je u šumarskoj reviji L´Italia. forestale e montana» br. 1-1951. interesantan članak o mogućnosti sadašnje orijentacije u smolarskoj industriji Italije, te ga radi aktuelnosti za našu mladu industriju donosimo u slobodnom prijevodu. Godine 1950. dogodila se među industrijskim proizvađačima smole prirodna selekcija, radi koje se mnoga nezdrava poduzeća nisu više pojavila, te ih je od mnogobrojnih prijašnjih preduzeća preostalo samo veoma malo, koja su temeljito reorganizirali rad u šumi i uspješno proveli racionalizaciju prerade smole u tvornici. Na taj način se makar i uz postojeće niske tržne cijene terpentinskog ulja i kolofonija dokazalo, da se naša smolarska industrija može uspješno takmičiti sa istovjetnom industrijom naprednih zemalja. Preduslovi domaće industrije da bude sposobna oduprijeti se stranoj konkurenciji sastoje se u tome, da prosječna proizvodnja smole po stablu bude povećana, kako ne bi bila niža do one koja se postizava u inozemstvu, te da proizvodi prerađeni u domaćim destilerijama ne budu po kvaliteti lošiji od onih iz inozemstva pod uvjetom da se stručna istraživanja po predmetu smolarenja prošire i prodube, jer se samo iz temeljitijeg poznavanja fizioloških i patoloških procesa, koji vode izlučivanju smole, može s pravom očekivati daljnji napredak smolarske industrije. Prirodno da se pod «povećanjem proizvodnje smole po stablu» misli na smolarenje «na živo», a ne da bi se iskorišćavanjem tjeralo do maksimuma i dovelo kroz nekoliko godina do ugibanja objekta, već da se nastoji pronaći kompromis između nešto veće proizvod.nje smole i životne snage objekta, koja se fiziološki može još označiti normalnom akoprem proizvodnja drveta biva nešto niža, jer i drvo i smola stvarno proizlaze podjednako iz više ili manje kompliciranih transformacija prvih proizvoda asimilacije. Radi se naime o tome, da se novim oruđem (noževima-strugovima) i novim načinom zarezivanja nadraži stablo na stvaranje smolnih kanala tj. da se istovremeno poveća izlučujuća površina tkiva i kapacitet ćelija, u kojima se sakuplja smola onako, kako se stvara. Šumarski stručnjak pak ima da ustanovi pomnjivim posmatranjem zarezanih stabala, do koje se mjere može odobriti povećanje izlučivanja smole proizvedeno širim zarezivanjem, a da se ne naškodi znatno normalnoj prehrani ili ne poremete ostali fiziološki procesi. Iako bor obilno reagira na sve veća zarezivanja — koja mogu obuhvatiti i 2/3 opsega — izlučujući razmjerno sve veće količine smole, 52 |