DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 54 <-- 54 --> PDF |
su tablice za: evropski ariš, japanski ariš, johu, brezu, crni bor i američki hrast (Q. rubra). Mase su iskazane na 3 decimale tj. u tisućinkama kubnog metra. Svim tablicama dan je jednaki oblik pa tako i tablicama za ariš (Schieffel), što je također razlika od prijašnjih izdanja. Prsni promjeri koji odgovaraju sredinama 4-centimetarskih debljinskih stepena štampani su u glavi tabela debljim znamenkama, a za sredinu prsnog debljinskog stepena do 10 cm odabran je srednji promjer od 8,5 cm, pa su za taj promjer izračunani podaci i uneseni u tablice — što je također novost. Na kraju donesena je tablica sastojinskih obličnih brojeva i srednjih sastojinskih visina (po Schwappach-u i Wiedemannu) te tablica kružnih ploha do 150 cm. Naše šumarstvo služi se tim tablicama od njihovog prvog pojavljivanja a upotrebljavat će ih i u budućnosti, jer bi bilo neekonomično da za naš teritorij izrađujemo ovakove opće tablice. Naše šume razlikuju se donekle od šuma za koje se te tablice izrađene (čiste jednodobne sastojine — što je kod nas rijetki slučaj), ali sasvim dobro zadovoljavaju kod poslova kod kojih se upotrebljavaju t. j . kod uređivanja šuma i kod inventarizacije. Knjiga ima 216 stranica, na finom papiru, i u platno uvezana, stoji 15 DM. Emrović MOGUĆNOST DANAŠNJE ORIJENTACIJE U SMOLARSKOJ INDUSTRIJI ITALIJE Uvaženi talijanski stručnjak Prof. Pelazzo napisao je u šumarskoj reviji L´Italia. forestale e montana» br. 1-1951. interesantan članak o mogućnosti sadašnje orijentacije u smolarskoj industriji Italije, te ga radi aktuelnosti za našu mladu industriju donosimo u slobodnom prijevodu. Godine 1950. dogodila se među industrijskim proizvađačima smole prirodna selekcija, radi koje se mnoga nezdrava poduzeća nisu više pojavila, te ih je od mnogobrojnih prijašnjih preduzeća preostalo samo veoma malo, koja su temeljito reorganizirali rad u šumi i uspješno proveli racionalizaciju prerade smole u tvornici. Na taj način se makar i uz postojeće niske tržne cijene terpentinskog ulja i kolofonija dokazalo, da se naša smolarska industrija može uspješno takmičiti sa istovjetnom industrijom naprednih zemalja. Preduslovi domaće industrije da bude sposobna oduprijeti se stranoj konkurenciji sastoje se u tome, da prosječna proizvodnja smole po stablu bude povećana, kako ne bi bila niža do one koja se postizava u inozemstvu, te da proizvodi prerađeni u domaćim destilerijama ne budu po kvaliteti lošiji od onih iz inozemstva pod uvjetom da se stručna istraživanja po predmetu smolarenja prošire i prodube, jer se samo iz temeljitijeg poznavanja fizioloških i patoloških procesa, koji vode izlučivanju smole, može s pravom očekivati daljnji napredak smolarske industrije. Prirodno da se pod «povećanjem proizvodnje smole po stablu» misli na smolarenje «na živo», a ne da bi se iskorišćavanjem tjeralo do maksimuma i dovelo kroz nekoliko godina do ugibanja objekta, već da se nastoji pronaći kompromis između nešto veće proizvod.nje smole i životne snage objekta, koja se fiziološki može još označiti normalnom akoprem proizvodnja drveta biva nešto niža, jer i drvo i smola stvarno proizlaze podjednako iz više ili manje kompliciranih transformacija prvih proizvoda asimilacije. Radi se naime o tome, da se novim oruđem (noževima-strugovima) i novim načinom zarezivanja nadraži stablo na stvaranje smolnih kanala tj. da se istovremeno poveća izlučujuća površina tkiva i kapacitet ćelija, u kojima se sakuplja smola onako, kako se stvara. Šumarski stručnjak pak ima da ustanovi pomnjivim posmatranjem zarezanih stabala, do koje se mjere može odobriti povećanje izlučivanja smole proizvedeno širim zarezivanjem, a da se ne naškodi znatno normalnoj prehrani ili ne poremete ostali fiziološki procesi. Iako bor obilno reagira na sve veća zarezivanja — koja mogu obuhvatiti i 2/3 opsega — izlučujući razmjerno sve veće količine smole, 52 |