DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 54 <-- 54 --> PDF |
su tablice za: evropski ariš, japanski ariš, johu, brezu, crni bor i američki hrast (Q. rubra). Mase su iskazane na 3 decimale tj. u tisućinkama kubnog metra. Svim tablicama dan je jednaki oblik pa tako i tablicama za ariš (Schieffel), što je također razlika od prijašnjih izdanja. Prsni promjeri koji odgovaraju sredinama 4-centimetarskih debljinskih stepena štampani su u glavi tabela debljim znamenkama, a za sredinu prsnog debljinskog stepena do 10 cm odabran je srednji promjer od 8,5 cm, pa su za taj promjer izračunani podaci i uneseni u tablice — što je također novost. Na kraju donesena je tablica sastojinskih obličnih brojeva i srednjih sastojinskih visina (po Schwappach-u i Wiedemannu) te tablica kružnih ploha do 150 cm. Naše šumarstvo služi se tim tablicama od njihovog prvog pojavljivanja a upotrebljavat će ih i u budućnosti, jer bi bilo neekonomično da za naš teritorij izrađujemo ovakove opće tablice. Naše šume razlikuju se donekle od šuma za koje se te tablice izrađene (čiste jednodobne sastojine — što je kod nas rijetki slučaj), ali sasvim dobro zadovoljavaju kod poslova kod kojih se upotrebljavaju t. j . kod uređivanja šuma i kod inventarizacije. Knjiga ima 216 stranica, na finom papiru, i u platno uvezana, stoji 15 DM. Emrović MOGUĆNOST DANAŠNJE ORIJENTACIJE U SMOLARSKOJ INDUSTRIJI ITALIJE Uvaženi talijanski stručnjak Prof. Pelazzo napisao je u šumarskoj reviji L´Italia. forestale e montana» br. 1-1951. interesantan članak o mogućnosti sadašnje orijentacije u smolarskoj industriji Italije, te ga radi aktuelnosti za našu mladu industriju donosimo u slobodnom prijevodu. Godine 1950. dogodila se među industrijskim proizvađačima smole prirodna selekcija, radi koje se mnoga nezdrava poduzeća nisu više pojavila, te ih je od mnogobrojnih prijašnjih preduzeća preostalo samo veoma malo, koja su temeljito reorganizirali rad u šumi i uspješno proveli racionalizaciju prerade smole u tvornici. Na taj način se makar i uz postojeće niske tržne cijene terpentinskog ulja i kolofonija dokazalo, da se naša smolarska industrija može uspješno takmičiti sa istovjetnom industrijom naprednih zemalja. Preduslovi domaće industrije da bude sposobna oduprijeti se stranoj konkurenciji sastoje se u tome, da prosječna proizvodnja smole po stablu bude povećana, kako ne bi bila niža do one koja se postizava u inozemstvu, te da proizvodi prerađeni u domaćim destilerijama ne budu po kvaliteti lošiji od onih iz inozemstva pod uvjetom da se stručna istraživanja po predmetu smolarenja prošire i prodube, jer se samo iz temeljitijeg poznavanja fizioloških i patoloških procesa, koji vode izlučivanju smole, može s pravom očekivati daljnji napredak smolarske industrije. Prirodno da se pod «povećanjem proizvodnje smole po stablu» misli na smolarenje «na živo», a ne da bi se iskorišćavanjem tjeralo do maksimuma i dovelo kroz nekoliko godina do ugibanja objekta, već da se nastoji pronaći kompromis između nešto veće proizvod.nje smole i životne snage objekta, koja se fiziološki može još označiti normalnom akoprem proizvodnja drveta biva nešto niža, jer i drvo i smola stvarno proizlaze podjednako iz više ili manje kompliciranih transformacija prvih proizvoda asimilacije. Radi se naime o tome, da se novim oruđem (noževima-strugovima) i novim načinom zarezivanja nadraži stablo na stvaranje smolnih kanala tj. da se istovremeno poveća izlučujuća površina tkiva i kapacitet ćelija, u kojima se sakuplja smola onako, kako se stvara. Šumarski stručnjak pak ima da ustanovi pomnjivim posmatranjem zarezanih stabala, do koje se mjere može odobriti povećanje izlučivanja smole proizvedeno širim zarezivanjem, a da se ne naškodi znatno normalnoj prehrani ili ne poremete ostali fiziološki procesi. Iako bor obilno reagira na sve veća zarezivanja — koja mogu obuhvatiti i 2/3 opsega — izlučujući razmjerno sve veće količine smole, 52 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 55 <-- 55 --> PDF |
ipak je očito, da će se za izvjesnu količinu pokazati nužno izvjesna reperkusija u prehranbenoj bilansi objekta, pošto se oduzima proizvodnji drveta, šišarkama i sjemena manje više znatan dio «sirovina» sokova, koji se pretvaraju u proizvodnju smole, (tako na pr. u jednodobnoj sastojini razna stabla iste vrsti jedno pored drugog reagiraju različito pri istovrsnom zarezivanju, te jedno daje obilno a drugo veoma malo smole) te će dosadašnja dostignuća bioloških istraživanja moći pružiti industriji pravilan putokaz u povećanju proizvodnje smole vodeći računa o proizvodnji drveta ond. sjemena normalne klijavosti, usklađujući time optimum (ne maksimum) proizvodnje smole dopustivim minimumom štete uz ostale mjere opreznosti. Postojeći instituti za tehnička i biološka istraživanja smolarenja u Americi, Francuskoj, Španiji i Firenci («Centro di studio sulle oleoresine-Laboratorio di chi- mica forestale») bave se stalno daljnjim istraživanjima naročito na polju «biokemije», pogotovo kad se zarezivanja ne svode na čisto fiziološki proces, već se pristupa raznim stimulacijama, koja smolarenje prevode na čisto patološko polje. Tako se u svrhu povećanja proizvodnje smole pristupilo pored običnog zarezivanja stimuliranju razne vrsti, ostvarenom dodavanjem kemijskih sredstava (kiselina i baza) ili izravno patogenim agensima (injekcijama gljivinih spora). Stoga značaj kemijskih istraživanja u svrhu iznalaženja što vjerojatnijeg procesa smolarenja ima i osobitu važnost za industriju smolarenja s druge strane radi eventualne modifikacije upotrebe kemijskih rsedstava odnosno patogenih mikroorganizama, mjerodavnih za sastav i trgovačke osebine proizvedenih materijala. Tako su biolozi, koji su se bavili kemijom terpena, konstatirali u smoli naših borova dva biciklična izomerna terpena, po strukturi veoma bliska, alfa i beta-pinen, koji postoje u raznim međusobnim odnosima. Od više rasprostranjenog alfa-pinena nalazi se tako na pr. u smolama nekih borova optički «lijevoskretni» (Primorski bor), u drugi njegov antipod «desnoskretni alfa-pinen» (Alepski bor). Pri ispitivanju smole običnog bora sa područja Alto Adige ustanovljen je posve različiti sastav od onoga pronađenog po Semmleru i Scilleru u smoli običnog njemačkog bora, sigurno radi različitih fizioloških uvjeta odnosno mogućnosti proizvodnje smole u Njemačkoj stimulacijom kemikalija. Biokemijska istraživanja smolarenja imaju osim teoretske strane posebno značenje u praksi tehničke primjene dvaju najvažnijih derivata smole terpentina i kolofonija u smolarskoj industriji, kako radi njihova sastava tako i radi trgovačkih osobina. Tako samo znak optične aktivnosti esencije može biti odlučan za korisnu upotrebu u proizvodnji sintetičnog kamfora, za koju dolaze u obzir samo terpentini na bazi desnokretnog pinena amerikanskih borova. Analogno za izvjesnu tehničku primjenu kolofonija imaju veliku važnost određene osebine, naročito stepen taljenja i postojanog amorfnog oblika, iz koga se obratnim putem ne može vratiti niti djelomična kristalizacija smolnih kiselina. Predmet je istraživanja kako će se ponašati terpentin i kolofonij proizveden iz naših borova, kad oni budu u svrhu povećanja proizvodnje uz dosadanja zarezivanja tretirani kemijskim stimuliranjem odn. injekcijama spora. Ali i pri dosadašnjem fiziološkom načinu iskorišćavanja smole (bez stimulacija) potrebno je podići kvalitet proizvoda. Stoga se ne bi smjelo kvalitetnu dobru smolu proizvedenu u našim borovim šumama upropastiti neracionalnim postupkom u neodgovarajućim strojevima destilerija. Obzirom na stranu konkurenciju s pravom se pazi na troškove proizvodnje, ali se malo tko obazire na činjenicu, da ekonomski uspjeh preduzeća ne ovisi konačno samo o tim troškovima već i o cijeni, koju mogu postići gotovi fabrikati na tržištu. Terpentinsko ulje, bistro, bezbojno, bez mana (odveć velikog % eter. ulja i kolofona) može lako konkurirati sa svakim inostranim proizvodom. Tako isto kolofonij proizveden u gradaciji što jasnijih boja mnogo se traži ne samo za proizvodnju finih firnajsa (u obliku estera glicerina i drugih sastojaka na bazi alkohola i fenola) već i u industriji finih papira i sapuna. Pošto domaći kolofonij gradacije «F, G, H» (amerikanske skale) ne može konkurirati ekstra blijedim kolofonijama Amerike, Španije i Francuske, potrebno je uputiti industriju, da pri destilaciji proizvodi kolofonij jasnije boje, a to neće biti teško ako se smolarenje provađa veoma pažljivo. Stoga će prerada dobre smole veoma brižljivo 53 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 56 <-- 56 --> PDF |
i propisno u modernim postrojenjima, po mogućnosti pod vakuumom, proizvesti dobro terpentinsko ulje i vanredan kolofonij jasne «X» gradacije. Dosadašnja iskustva naše smolarske industrije pružaju nam dvije direktive za sve veće ekonomske uspjehe u budućnosti: 1. Povećati proizvodnju smole po stablu, 2. Povećati kvalitet proizvedenog materijala. Sve većom proizvodnjom smole smanjit će se razmjerno produkcioni troškovi, a sve boljim kvalitetom proizvoda povećat će se prodajna cijena fabrikata i postići bolji efekat u borbi za privrednu samostalnost. Rr POŠUMLJAVANJE GOLETI U RAZNIM EVROPSKIM DRŽAVAMA POSLJEDNJIH GODINA Evropska komisija za šumarstvo i šumske proizvode, koja je održala svoje 4. zasjedanje od 1.—6. oktobra 1951. god. u Rimu sastavila je za države članice među ostalim i slijedeće preporuke: 1. Potrebu da se dade prioritet programu za pošumljavanje time, što će staviti na raspolaganje interesentima dovoljno kredita i radne snage. 2. Da se dade prednost drveću brzog rasta za što skoriju proizvodnju industrijskog, rudnog i celuloznog drveta. 3. Da se uoči važnost pošumljavanja van šumskih areala: sadnja aleja, sadnja pored rijeka i kanala, osnivanja poljozaštitnih i vjetrobranih pojasa, industrijskih plantaža itd. 4. Da se zavedu potrebne mjere predostrožnosti za obranu mladih nasada protiv požara Tako je u Francuskoj ustanovljena institucija «Fonds Forestier National*, koja će finansirati ogroman plan pošumljavanja, koji obuhvaća površinu od 2 miliona hektara iz prihoda povećanih cijena svih vrsti drvnih proizvoda (osim ogreva) za izvjestan postotak. Ova površina sastoji se: 1. iz šum. predjela uništenih od vatre, invazije kukaca ili rata 700.000 ha 2. iz napuštenih neobrađenih poljoprivrednih površina 400.000 ha 3. iz nadopuna i kompletiranja površina pod šumom 800.000 ha 4. iz nasada u redovima, plantaža topole itd. 100.000 ha U proučavanju je dalnja osnova za 2 miliona hektara, koja se odnosi većim dijelom na zemljišta koja su napustili seljaci jer su nerentabilna. Pošumljavanja vrši država u tijesnoj suradnji sa privatnim vlasnicima i javnim ustanovama, te obuhvataju oko 70.000 ha godišnje. Od godine 1947.—1950. pošumljeno je svega 236.625 ha, a samo u godini 1950. oko 63.093 ha goleti. U Njemačkoj je uništeno mnogo šuma za vrijeme rata golom sječom, a mnogo je stradalo i od požara. Od god. 1948.—1950. sasječeno je oko 120.000 ha, tako, da je gola površina u 1948. god. iznašala oko 450.000 ha, koja je predmetom plana pošumljavanja. God. 1949. pošumljeno je 98.000, a god. 1950. daljnjih 70.000 ha ogoljelih šumskih površina. U Austriji uspješno napreduje akcija obnove šuma. Tako je pored redovitih kredita određen utržak od 100.000 kontrolnih kupona za iznos drveta u iznosu od 12 miliona šilinga za pošumljavanje golih površina. Za pošumljavanje goleti Koruške, gdje je 1950. god. posječeno 1,579.100 m3 drveta tj. za 75% preko godišnjeg etata, izrađena osnova pošumljavanja predviđa da će se kroz 10 godina zasaditi oko 70 miliona sadnica. U tu svrhu zasnovano je 19 šum. rasadnika sa površinom od 16.5 ha. Samo s proljeća 1951. god. zasađena je površina od 2.500 ha sa 9, 458.000 šum. sadnica uz potrošak od cea 3,9 miliona šilinga. |