DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 55 <-- 55 --> PDF |
ipak je očito, da će se za izvjesnu količinu pokazati nužno izvjesna reperkusija u prehranbenoj bilansi objekta, pošto se oduzima proizvodnji drveta, šišarkama i sjemena manje više znatan dio «sirovina» sokova, koji se pretvaraju u proizvodnju smole, (tako na pr. u jednodobnoj sastojini razna stabla iste vrsti jedno pored drugog reagiraju različito pri istovrsnom zarezivanju, te jedno daje obilno a drugo veoma malo smole) te će dosadašnja dostignuća bioloških istraživanja moći pružiti industriji pravilan putokaz u povećanju proizvodnje smole vodeći računa o proizvodnji drveta ond. sjemena normalne klijavosti, usklađujući time optimum (ne maksimum) proizvodnje smole dopustivim minimumom štete uz ostale mjere opreznosti. Postojeći instituti za tehnička i biološka istraživanja smolarenja u Americi, Francuskoj, Španiji i Firenci («Centro di studio sulle oleoresine-Laboratorio di chi- mica forestale») bave se stalno daljnjim istraživanjima naročito na polju «biokemije», pogotovo kad se zarezivanja ne svode na čisto fiziološki proces, već se pristupa raznim stimulacijama, koja smolarenje prevode na čisto patološko polje. Tako se u svrhu povećanja proizvodnje smole pristupilo pored običnog zarezivanja stimuliranju razne vrsti, ostvarenom dodavanjem kemijskih sredstava (kiselina i baza) ili izravno patogenim agensima (injekcijama gljivinih spora). Stoga značaj kemijskih istraživanja u svrhu iznalaženja što vjerojatnijeg procesa smolarenja ima i osobitu važnost za industriju smolarenja s druge strane radi eventualne modifikacije upotrebe kemijskih rsedstava odnosno patogenih mikroorganizama, mjerodavnih za sastav i trgovačke osebine proizvedenih materijala. Tako su biolozi, koji su se bavili kemijom terpena, konstatirali u smoli naših borova dva biciklična izomerna terpena, po strukturi veoma bliska, alfa i beta-pinen, koji postoje u raznim međusobnim odnosima. Od više rasprostranjenog alfa-pinena nalazi se tako na pr. u smolama nekih borova optički «lijevoskretni» (Primorski bor), u drugi njegov antipod «desnoskretni alfa-pinen» (Alepski bor). Pri ispitivanju smole običnog bora sa područja Alto Adige ustanovljen je posve različiti sastav od onoga pronađenog po Semmleru i Scilleru u smoli običnog njemačkog bora, sigurno radi različitih fizioloških uvjeta odnosno mogućnosti proizvodnje smole u Njemačkoj stimulacijom kemikalija. Biokemijska istraživanja smolarenja imaju osim teoretske strane posebno značenje u praksi tehničke primjene dvaju najvažnijih derivata smole terpentina i kolofonija u smolarskoj industriji, kako radi njihova sastava tako i radi trgovačkih osobina. Tako samo znak optične aktivnosti esencije može biti odlučan za korisnu upotrebu u proizvodnji sintetičnog kamfora, za koju dolaze u obzir samo terpentini na bazi desnokretnog pinena amerikanskih borova. Analogno za izvjesnu tehničku primjenu kolofonija imaju veliku važnost određene osebine, naročito stepen taljenja i postojanog amorfnog oblika, iz koga se obratnim putem ne može vratiti niti djelomična kristalizacija smolnih kiselina. Predmet je istraživanja kako će se ponašati terpentin i kolofonij proizveden iz naših borova, kad oni budu u svrhu povećanja proizvodnje uz dosadanja zarezivanja tretirani kemijskim stimuliranjem odn. injekcijama spora. Ali i pri dosadašnjem fiziološkom načinu iskorišćavanja smole (bez stimulacija) potrebno je podići kvalitet proizvoda. Stoga se ne bi smjelo kvalitetnu dobru smolu proizvedenu u našim borovim šumama upropastiti neracionalnim postupkom u neodgovarajućim strojevima destilerija. Obzirom na stranu konkurenciju s pravom se pazi na troškove proizvodnje, ali se malo tko obazire na činjenicu, da ekonomski uspjeh preduzeća ne ovisi konačno samo o tim troškovima već i o cijeni, koju mogu postići gotovi fabrikati na tržištu. Terpentinsko ulje, bistro, bezbojno, bez mana (odveć velikog % eter. ulja i kolofona) može lako konkurirati sa svakim inostranim proizvodom. Tako isto kolofonij proizveden u gradaciji što jasnijih boja mnogo se traži ne samo za proizvodnju finih firnajsa (u obliku estera glicerina i drugih sastojaka na bazi alkohola i fenola) već i u industriji finih papira i sapuna. Pošto domaći kolofonij gradacije «F, G, H» (amerikanske skale) ne može konkurirati ekstra blijedim kolofonijama Amerike, Španije i Francuske, potrebno je uputiti industriju, da pri destilaciji proizvodi kolofonij jasnije boje, a to neće biti teško ako se smolarenje provađa veoma pažljivo. Stoga će prerada dobre smole veoma brižljivo 53 |