DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 56 <-- 56 --> PDF |
i propisno u modernim postrojenjima, po mogućnosti pod vakuumom, proizvesti dobro terpentinsko ulje i vanredan kolofonij jasne «X» gradacije. Dosadašnja iskustva naše smolarske industrije pružaju nam dvije direktive za sve veće ekonomske uspjehe u budućnosti: 1. Povećati proizvodnju smole po stablu, 2. Povećati kvalitet proizvedenog materijala. Sve većom proizvodnjom smole smanjit će se razmjerno produkcioni troškovi, a sve boljim kvalitetom proizvoda povećat će se prodajna cijena fabrikata i postići bolji efekat u borbi za privrednu samostalnost. Rr POŠUMLJAVANJE GOLETI U RAZNIM EVROPSKIM DRŽAVAMA POSLJEDNJIH GODINA Evropska komisija za šumarstvo i šumske proizvode, koja je održala svoje 4. zasjedanje od 1.—6. oktobra 1951. god. u Rimu sastavila je za države članice među ostalim i slijedeće preporuke: 1. Potrebu da se dade prioritet programu za pošumljavanje time, što će staviti na raspolaganje interesentima dovoljno kredita i radne snage. 2. Da se dade prednost drveću brzog rasta za što skoriju proizvodnju industrijskog, rudnog i celuloznog drveta. 3. Da se uoči važnost pošumljavanja van šumskih areala: sadnja aleja, sadnja pored rijeka i kanala, osnivanja poljozaštitnih i vjetrobranih pojasa, industrijskih plantaža itd. 4. Da se zavedu potrebne mjere predostrožnosti za obranu mladih nasada protiv požara Tako je u Francuskoj ustanovljena institucija «Fonds Forestier National*, koja će finansirati ogroman plan pošumljavanja, koji obuhvaća površinu od 2 miliona hektara iz prihoda povećanih cijena svih vrsti drvnih proizvoda (osim ogreva) za izvjestan postotak. Ova površina sastoji se: 1. iz šum. predjela uništenih od vatre, invazije kukaca ili rata 700.000 ha 2. iz napuštenih neobrađenih poljoprivrednih površina 400.000 ha 3. iz nadopuna i kompletiranja površina pod šumom 800.000 ha 4. iz nasada u redovima, plantaža topole itd. 100.000 ha U proučavanju je dalnja osnova za 2 miliona hektara, koja se odnosi većim dijelom na zemljišta koja su napustili seljaci jer su nerentabilna. Pošumljavanja vrši država u tijesnoj suradnji sa privatnim vlasnicima i javnim ustanovama, te obuhvataju oko 70.000 ha godišnje. Od godine 1947.—1950. pošumljeno je svega 236.625 ha, a samo u godini 1950. oko 63.093 ha goleti. U Njemačkoj je uništeno mnogo šuma za vrijeme rata golom sječom, a mnogo je stradalo i od požara. Od god. 1948.—1950. sasječeno je oko 120.000 ha, tako, da je gola površina u 1948. god. iznašala oko 450.000 ha, koja je predmetom plana pošumljavanja. God. 1949. pošumljeno je 98.000, a god. 1950. daljnjih 70.000 ha ogoljelih šumskih površina. U Austriji uspješno napreduje akcija obnove šuma. Tako je pored redovitih kredita određen utržak od 100.000 kontrolnih kupona za iznos drveta u iznosu od 12 miliona šilinga za pošumljavanje golih površina. Za pošumljavanje goleti Koruške, gdje je 1950. god. posječeno 1,579.100 m3 drveta tj. za 75% preko godišnjeg etata, izrađena osnova pošumljavanja predviđa da će se kroz 10 godina zasaditi oko 70 miliona sadnica. U tu svrhu zasnovano je 19 šum. rasadnika sa površinom od 16.5 ha. Samo s proljeća 1951. god. zasađena je površina od 2.500 ha sa 9, 458.000 šum. sadnica uz potrošak od cea 3,9 miliona šilinga. |