DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1953 str. 13 <-- 13 --> PDF |
za hrast vrijede ujedno i za jasen, johu i brezu, a tabele za smrču vrijede i za ariš. B) Računanje prirasta. Sadrži uputstva i tabele dodataka, koje su potrebne kod računanja prirasta. Dodatak . Sadrži obrazloženje podjele na debljinske razrede, zatim tabele kružnih ploha i tabele dodataka za sitno drvo ispod 7 cm debljine. Računanj e masa. Za svaku vrst drveta postoje tri tabele, i to: I. tabela za određivanje nizova masa odnosno oblikovisina, II. tabela masa i III. tabela oblikovisina. Tabele masa i tabele oblikovisina sadrže mase odnosno oblikovisine za prsne promjere od 8—90 cm (samo parni brojevi). Za svaki prsni promjer imaju po 60 podataka, pa su razdjeljene u 60 nizova označenih sa brojevima od 40—99. Drugim riječima, postoji 60 tabela masa (oblikovisina), od kojih svaka odgovara određenoj visini srednjeg stabla. Izuzetak su tabele za bor, koje sadrže 50 nizova, od broja 40 do 89. Pripadnost konkretne sastojine određenom nizu nađe se tako, da se izmjeri visina srednjeg stabla. Uzima se više visina približno istog promjera, te se uzima aritmetička sredina. Kao srednje stablo uzima se centralno stablo, t. j . ono stablo, koje ima to svojstvo, da je zbroj temeljnica (ili drvnih masa) svih stabala veće debljine od tog stabla, jednak zbroju temeljnica (ili drvnih masa) svih stabala nižeg promjera. Da se izbjegne dosta kompliciran račun, autori preporučuju, da se centralno stablo odredi jednostavnim odbrojavanjem 30% broja stabala od najjačeg stabla. (Razumije se, da se sastojina prije toga isklupira i razvrsta u debljinske stepene i razrede.) Iz prsnog promjera i visine centralnog stabla nađe se iz tabele I, koji niz masa, odnosno niz oblikovisina, treba upotrebiti za kubiciranje konkretne sastojine. Račun kubiciranja izvede se sada na uobčajen način, bilo po debljinskim stepenima ili po debljinskim razredima. Kod primjene tabela za izračunavanje prirasta za n-godina iz razlike drvne zalihe današnje sastojine i sastojine prije n-godina, propisuje se poseban postupak. U pravilu, drvna masa sastojine prije n-godina i danas, morale bi se računati po istom nizu. No za mlađe i srednjodobne sastojine treba tako izračunatom prirastu pribrojiti izvjestan dodatak, da bi se dobila stvarna masa današnje sastojine. Izrađene su posebne tabele dodataka u % ukupne mase, a koji se određuju ili prema razlici u godinama ili prema razlici u debljini srednjih stabala između sadanje izmjere i izmjere pred n-godina. Još ćemo se kasnije osvrnut na to, zašto je potreban taj dodatak. No očevidno, on je potreban zato, što sastojina tokom vremena ne ostaje u istom nizu, već napreduje iz nižeg niza u viši. Ova promjena nizova u toku n-godina mogla bi se i neposredno ustanoviti izmjerom visina srednjih stabala, ali autori — i ako to nigdje ne kažu — izbjegavaju taj način, već radije vrše obje izmjere sa istim nizom uz upotrebu spomenutih dodataka, vjerojatno zato, da se kod određivanja ovako suptilnih veličina kao što je prirast, izbjegnu griješke kod određivanja visina, odnosno određivanja pripadnosti određenom nizu. |