DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1953 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Usporedba sa Grundner-Schwappachovim tabelama: Drvna masa Drvna masa 0 0 Po L. Sp. manje ili više Po L. Sp. manje ili više i rt a, C S Vrst Vrst g o M -A po po po po o > u PH drveta drveta > rt ^ a is S 6J . J L.Sp. G. Sw. L. Sp. G. Sw. . cm m cm m 20 16 49 0,23 0,24 — 4,2 20 16 47 0,26 0,25 + 4,0 20 20 63 0,29 0,30 — 3,3 20 20 59 0,33 0,33 rt 20 24 78. 0,37 0,36 + 2,8 20 24 71 0,39 0,39 rt > 40 24 60 1,50 1,53 + 2,0 40 24 58 1,41 1,39 + 1,4 40 29 74 1,85 1,86 — 0,6 u 40 29 70 1,71 1,69 + 1,2 S 40 35 90 2,25 2,27 — 0,9 40 35 84 2,05 2,03 + 1,0 m 60 26 62 3,79 3,87 — 2,1 60 26 58 2,99 2,98 + 0,3 60 32 79 4,83 4,83 60 32 71 3.66 3,70 — 1,1 60 38 93 5,69 5,80 — 2,0 60 38 85 4,39 4,44 — 1,1 Ukupno 20,80 21,06 — 1,2 Ukupno 17,19 17,20 — Iz ovih se tabela vidi, da su razlike vrlo male i da nisu uvijek u istom smislu, t. j . one su i´-j- i —, pa se manje-više izjednačuju. Te razlike vjerojatno u najvećem dijelu potiču otuda, što su Laer-Spiecker proveli bolje grafičko izjednačenje. Kako vidimo Laer-Spieckerove tabele masa (oblikovisina) daju iste rezultate, kao i ostale njemačke tabele, u kojima kao osnova služe prsni promjer i visina stabla. U tom pogledu ove tabele ne daju ništa nova. Naprijed je već spomenuto, da tabele sadrže veliki broj nizova. Kvocijent kubature stabla istoga promjera najnižeg niza (br. 40) i najvišeg niza (br. 99) iznosi prosječno 2,48, što znači da stablo istoga promjera ima u najvišem nizu oko 2Vi puta veću kubaturu od stabla u najnižem nizu. Kvocijent 2,48 je dosta stalan, t. j . on je sa vrlo neznatnim razlikama jednak za sve vrsti drveća, osim bora, kao i za sve prsne promjere. Razlike u kubaturi (oblikovisini) stabala istoga prsnog promjera u dva susjedna niza je konstantna, no u procentima ona je najveća kod nizova sa manjom srednjom visinom, i kreće se od 2,0 do 2,5%, u srednjim nizovima iznosi prosječno 1,5%, a u najvišim nizovima oko 1,0%. Razlike u visinama su također male, i za određene debljinske razrede gotovo konstantne. Između 25 i 45 cm debljine, visinske razlike iznose prosječno 33 cm, kod tanjih stabala ova je razlika nešto niža, tako da na pr. za prs. prom. 15 cm razlika iznosi 28 cm, dok je kod debelih stabala razlika veća, te za stablo od 70 cm razlika iznosi 39 cm. Mišljenja sam, da sistem rasporeda nizova nije najsretnije odabran. U prvom redu ima suviše veliki broj nizova, odnosno suviše je mali razmak između dva niza, kako u kubaturi tako i u visini. Time se točnost u praksi ne povećava, jer su veće moguće pogrješke u izmjeri visina, nego što je razmak između dva niza. Kao ozbiljniji nedostatak smatram to, što su razmaci između susjednih nizova konstantni u apsolutnom iznosu, a padaju u relativnom iznosu. Na pr. uzmimo bukvu od 50 cm između -dva niza B 41 i B 40 u apsolutnom iznosu razlika je 0,04 m3, a razlika u |