DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1953 str. 17 <-- 17 --> PDF |
10 20 50 W SO 60 70 80 90 cm prsnipronyer Tko ima više prakse u izmjeri visina i konstruiranju visinskih krivulja, past će mu odmah u oči, da je krivulja suviše sploštena, da sa rastućom debljinom, visine vrlo sporo rastu, a da poslije 55 cm debljine, visine gotovo stagniraju. To nikako ne odgovara našem iskustvu. Teško je zamisliti, da u jednoj sastojini, u kojoj stablo od 50 cm ima visinu 35 m (vidi niz B 81), koja visina u našim bukovim šumama nije ništa neobično, da u istoj sastojini stablo od 10 cm ima visinu od preko 20 m! To bi zaista bilo vrlo neobično. Tvrdim, da krivulje visina po svom toku nikako ne odgovaraju krivuljama visina u našim šumama, a sigurno ne toku visina u prebornim šumama i šumama prašumskog tipa. Za upoređenje na istim grafikonima nacrtao sam krivulje visina prema mojim tabelama za I. i III. bonitet. U cilju boljeg upoređenja, odabrao sam iz autorovih tabela, nizove B 81 i B 60, jer u tim nizovima stabla od 35 cm (najčešće srednje stablo u starim šumama) imaju istu visinu, kao stabla za I. odnosno III. bonitet. Na grafikonu 1 vidi se ogromna razlika u toku obiju krivulja. Moje krivulje sastavljene su na osnovu mnogih mjerenja prigodom terenskih taksacionih radova u Gorskom Kotaru, Velebitu, Bosni, te u starim bukovim šumama Hrvatskog sredogorja. Pri tom je neka sistematska griješka ili zabuna isključena, jer su izmjere vršene na raznim mjestima i pod rukovodstvom raznih taksatora. Isto što vrijedi za krivulje visina, vrijedi i za krivulje oblikovisina. Kako se krivulje odnose na krupno drvo do 7 cm debljine, to bi kod svakog niza oblikovisina za promjere između 6 i 7 cm morala biti jednaka nuli. Kod mojih krivulja se lijepo vidi, da one za taj promjer gravitiraju ka nuli, dok bi autorove krivulje morale imati nagao prekid. |