DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1953 str. 22 <-- 22 --> PDF |
što autori preporučuju, da se kontrola računanja mase sastojine po de bljinskim stepenima provede tako, da se sastojinska kružna ploha umnoži sa hf-om centralnog stabla. Iz primjera se vidi da razlike u takovoj kon troli mogu biti tako velike, da kontrola nema nikakvog smisla. Sasto jinska oblikovisina odgovara redovno oblikovisini stabla, koje se nalazi između plošnosrednjeg i centralnog stabla, i to kada se računa po mojim tabelama. To vrijedi za obje vrste drveta i za oba rasporeda stabala. Na protiv kod računanja po L.-Sp. tabelama dobiva se, da kod bukve sasto jinski HF odgovara promjeru stabla, koji je znatno niži od centralnog stabla, ali još uvijek viši od plošnosrednjeg stabla. Kod jele nastupa anomalija, da sastojinski HF odgovara stablu, čiji je promjer niži i od plošnosrednjeg stabla. Ovo upućuje na to, da su nizovi za bukvu nepra vilni, a u još većoj mjeri da su nepravilni nizovi za jelu. Na osnovu izloženog smatram, da se upotreba Laer-Spieckerovich tabela ne bi smjela dozvoliti za preborne i stare, neproređivane sastojine. Ukupna griješka možda i ne će biti velika, ali će biti znatna griješka kod pojedinih debljinskih razreda. Ove tabele ne će odgovarati ni za srednjodobne šume, naročito ne će odgovarati za nizinske šume, uzgojene većinom sa visokom proredom. No kod srednjodobnih, a razumije se i kod mlađih sastojina griješke će biti minimalne, jer ne postoje veće razlike između najdebljih i najtanjih stabala. Kad bi ove tabele bile teoretski ispravne, njihovu primjenu ne bi mogao preporučiti, jer način obrade i raspored materijala ne smatram praktičnim. Od mojih tabela one se razlikuju po tome, što se osnovni elementi, t. j . visina, masa i oblikovisina ne nalaze jedan uz drugi u istoj tabeli, nego je za svaki elemenat izrađena posebna tabela. Kako je već naprijed pomenuto, umjesto tabele visina nalazi se tabela, koja se zove: određivanje nizova masa ili nizova oblikovisina. To je zapravo maskirana tabela visina, koja je doduše dana u kraćoj formi, ali se zato gubi na preglednosti, i teže je uočiti, da li su nizovi ispravno sastavljeni. Nepraktičnost ovakovog načina sastava tabela iskače u slučaju, ako je potrebno iznači kubaturu jednog stabla određenog promjera i visine, a koji zadatak u praksi često dolazi. U čitavom sistemu rada oko računanja kubature sastojina nema ništa novoga. Potpuno je isti postupak, da li se za kubiciranje uzimaju tabele, u kojima su osnovni elementi rastavljeni, ili se nalaze u istoj tabeli jedan pored drugoga. Na sam način računanja, koji je iznesen na str. 4 ne bih imao ništa da primijetim, jer su to stari i u praksi dobro prokušani načini. Više bih preporučio jednostavniji, brži i za svaku priliku dovoljno točan način, i to po debljinskim razredima pomoću razrednog HF. Taj način preporučuju i autori za starije sastojine. No u ovom slučaju pretjerano pojednostavnjuju računanje srednjeg stabla, pa ga uzimaju u sredini debljinskog razreda. Bolje je, da se uzima plošnosrednje stablo, koje se može neposredno izvaditi iz tabela kružnih ploha bez ikakovog računanja. Kad se tako postupi, dobije se u primjeru, kojega navode autori na str. 3 i 4 identičan rezultat u cijelosti i po debljinskim razredima sa rezultatom dobivenim računom po debljinskim stepenima. U dodatku, pri kraju knjige, autori preporučuju razdiobu na debljinske razrede prema predlogu Langa. Lang je svoj predlog izradio na poziv |