DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1953 str. 24 <-- 24 --> PDF |
0 UPOTREBI STANDARDNIH VISINSKIH KRIVULJA Ing. B. Emrović K K od taksacijskih radova ustanovljuje se drvna masa na taj način, da se izmjerom odrede prsni promjeni i visine, a konstrukcijom visinske krivulje ustanove srednje visine za svaki prsni promjer. Treći faktor — oblični broj — uzima se obično iz tablica, i to redovito iz drvnogromadnih tablica gdje se odmah čita volumen. Svaki od ta tri faktora ima svoju griješku (u smislu teorije griješaka). Kod klupiranja nastaje griješka mjerenja, osim toga klupira se redovito samo na primjernoj površini (pruge ili krugovi — do 10% ukupne površine) uslijed čega se pojavljuje i griješka uzorka (sampling error). Kod visinske krivulje pojavljuje se griješka mjerenja i griješka uslijed varijacije. Drvno gromadne tablice imaju također svoju griješku (a = cea 10—15°/o za jedno stablo). Mi upotrebljavamo njemačke drvnogramadne tablice — koje su rađene za čiste, jednodobne sastojine u Njemačkoj. Kod upotrebe tih tablica u našim šumama mogu se pojaviti i sistematske griješke (previsoki ili preniski rezultati) kao posljedica razlike u tipu šume, rasi i t. d. Sva ta tri faktora utječu sa svojim griješkama na točnost konačnog rezultata — drvne mase sastojine. No utjecaj visine na masu stabla relativno je malen. Ako pogledamo u dvoulazne drvnogromadne tablice, možemo vidjeti, da drvna masa stabla poraste za gotovo isti iznos, ako povećamo prsni promjer za 1 cm ili visinu za 1 metar. Radi tog relativno malog utjecaja visine — pojavila su se nastojanja, da se mimoiđe mjerenje visina i konstrukcija visinske krivulje. Za visinsku krivulju potrebno je izmjeriti cea 100—150 visina, krivulju treba nacrtati i izjednačiti i t. d. — a za sve to potrebno je prosječno jedan radni dan visokokvalificiranog stručnjaka, što kod opsežnijih taksacijskih radova može da iznese zamašnu sumu novaca i vremena. Ta nastojanja sastoje se u tome, da se upotrebom standardnih visinskih krivulja — šablona — (Einheitshöhenkurven) smanji potreban broj izmjera (Wiedemann1, Lang2, Hohenadf). Opisat ćemo nešto detaljnije — Wiedemannov rad, jer je to propušteno u predgovoru Lear-Fišer-ovih tablica (izdanje Šum. društva NRH 1951), a potrebno je za razumijevanje načina konstrukcije Laerovih nizova oblikovisina. Opisat ćemo ga nešto detaljnije i radi toga, da bismo jednu Wiedemann- ovu varijantu, koju je on odbacio kao neprikladnu, razvili tako, da nam posluži u našim prilikama možda i bolje nego ona varijanta za koju se odlučio Wiedemann i korisnici njegove ideje (Laer4, Spiecker5). Wiedemann je — za određivanje visina kod ustanovljivanja mase sastojina — postavio 3 moguća puta, 1. Konstrukcija visinske krivulje za svaku sastojinu na temelju mjerenih visina — dakle onako kako se obično radi. Taj način odbacuje Wiedemann kao neekonomičan. 2. Upotreba normalnih visinskih krivulja kod kojih se ni jedna vrijednost ne mjeri u samoj sastojini. Kod toga Wiedemann misli na: a) određene |