DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1953 str. 29 <-- 29 --> PDF |
pravac, koji će biti nosilac skale i na tom pravcu odredimo jednu nultočku. Od nultočke nanašamo iznose I an-logy kao dužine, a krajeve tih dužina obrojčamo sa ^-iznosima (Z = modul = mjerilo skale te je zadan u dužinskim jedinicama. Skala će nam biti funkcionalna i to logaritamska. Takova skala je na pr. donja skala na običnom 30 cm dugačkom logaritmaru — te ima l = 25 cm, a jednadžba skale je C — 25 cm- log y). Na isti način konstruira! ćemo i skalu za desnu stranu jednadžbe (4). Za parametar B moramo međutim odabrati jednu određenu vrijednost na pr. J5 = 5,5. Od nul-točke nanosimo iznose l cm´log \log~—) i krajeve dužina obrojčamo sa x. Ako smo skalu za lijevu stranu jednadžbef^J nanijeli na gornju stranu pravca, a skalu za desnu stranu jednadžbe na donju stranu pravca, i ako su dakako moduli obiju skala isti — onda možemo sa takove duple skale odmah pročitati pripadne parove vrijednosti x i y — koji zadovoljavaju jednadžbu (4). Vratimo se sada na jednadžbu (3). Skala za lijevu stranu jednadžbe ista je kao kod jednadžbe (4) — no skala za desnu stranu iznosi l log b + log ilog -gj\ odnosno l logb+ l- log ilog ~r~rj t. j . skala se razlikuje od skale za desnu stranu jednadžbe (4) samo za iznos / Zog b, ili drugim riječima dobivamo istu skalu kao i prije, samo što joj je nul-točka pomaknuta za iznos l log b. Parametar b u jednadžbi (2) — koja je jednadžba pravca u polulogaritamskom koordinatnom sistemu — ima značenje koeficijenta smjera tog pravca (t. j . kuta nagiba), a kako se vidi iz grafikona 1 nagib pravca ovisi o bonitetu t. j . mijenja se. Znači: skale bi se međusobno morale pomicati kao na logaritmaru (Rechenschieber) — te bi nul-točku donje skale uvijek trebalo pomaknuti za iznos l cm log b od nul-točke gornje skale. Kod upotrebe takove pomične dvostruke skale — nije međutim uopće potrebno poznavati iznos parametra b. Uzmemo li u obzir da je: y = h = ordinata visinske krivulje = totalna visina stabla X"— d — pripadni prsni promjer, onda je dovoljno da znamo samo jedan par podataka t. j . jednu točku na visinskoj krivulji ho i pripadni prsni promjer do. Na pomičnim skalama dovedemo sada do koincidencije ta dva očitanja — pa odmah možemo čitati svakom promjeru pripadnu visinu. Kod toga ćemo dakako za do i ho izabrati prikladne vrijednosti t. j . promjer centralno-plošnog stabla (ili UJeiseovog ili bilo kojeg drugog srednjeg stabla) i pripadnu mu na terenu izmjerenu visinu. 83 |