DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1953 str. 30     <-- 30 -->        PDF

U 4ß cm- too h .—J


Grafikon I i H


Dupla skala: %-S.fyg h6cm&$6—j*--ifcm.foj(fyg)-j


nj » 45 cm tog n 4>* 2i,6m
# if


111111111


-H ^ I 1 i1 i ´i I I´I i1 rrfrWrrWl U\h\\M\\h\h


d-cm tjj 2.0 25 }o ´to So 6o jo
\ = 15cmJoj((of^} * vcm-tef L d„. l)cm


Sve je to ispravno uz pretpostavku da je B = 5,5, ali mi znamo da B
nije konstantno, već se kreće oko vrijednosti 5—7. Osim toga visinska krivulja
za prsne promjere tanje od 20 cm ne poklapa se sa pravcem (vidi
grafikon 1). No na temelju istih argumenata, koje je primijenio Wiedemann


— to sve skupa neće imati velikog utjecaja na griješku mase cijele sastojine.
Do sada smo se držali pretpostavke da nam je visinska krivulja dana
logaritamskom jednadžbom (3), pa smo na toj pretpostavci iskonstruirali
dvostruku pomičnu skalu, koja nam nadomješta beskonačno mnogo visinskih
krivulja istog oblika. Međutim nije potrebno da nam je oblik krivulje zadan
baš jednadžbom. Na isti način možemo iskoristiti i obične visinske krivulje,
koje su dobijene običnim grafičkim izjednačenjem. Takove su na pr. krivulje
Eićevih i Šurićevih jednoulaznih tablica. Te krivulje prikazuju zapravo prosječan
oblik visinske krivulje za određenu vrstu drveća i za određeni areal


t. j . za teritorij NR B i H .Oblik visinske krivulje ovisi o tipu šume, o rasi,
o klimi i t. d. i on je zapravo bitan, dok je izvedba 5 sličnih po obliku
krivulja — za 5 boniteta— potrebna radi praktične primjene t. j . izrade
jednoulaznih tablica drvnih masa. Pogledajmo na pr. Eićeve krivulje. Tih
Eićevih krivulja gotovo potpuno zadovoljava jednadžbu
h = a-



gdje je ep (d) matematički zakon oblika krivulje, a parametar a je ovisan
0 bonitetu pa o njegovoj veličini ovisi hoće li biti krivulja strmija ili položitija.
(Kod promjera tanjih od 20 cm za Ili V bonitet pojavljuju se mala
odstupanja od gornjeg pravila, te kod prsnog promjera 10 cm dobivamo za
1 bonitet cea 1— 1,5 m manju visinu, a za V bonitet cea 1 — 1,5 m veću
visinu, no za veće promjere od 20 cm poklapanje potpuno zadovoljava).


Želimo li sada primijeniti isti postupak kao i prije kod logaritamske
jednadžbe — moramo najprije odrediti oblik krivulje t. j . grafikon krivulje
h = q> (d). U tu svrhu možemo uzeti krivulju za III bonitet, ili još bolje
krivulju koju ćemo dobiti, ako svakom prsnom promjeru nanesemo kao
ordinatu aritmetičku sredinu pripadnih visina iz svih 5 boniteta. Ta krivulja
nacrtana je na desnoj strani grafikona 3. Slijedeći zadatak bit će nam, da
provedemo grafičku anamorfozu t. j . da konstruiramo funkcionalnu skalu
za apscisnu os — pomoću koje će se postići to, da se krivulje izravnaju u
pravce (kod logaritamske krivulje postignuto je to izborom logaritamske
skale na apscisnoj osovini). Način konstrukcije te funkcionalne skale prika