DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1953 str. 34 <-- 34 --> PDF |
jRazlog tome je taj, što se podaci grafički izjednačene tablice ne vladaju točno po zakonu danom jednadžbom (8), što se dakako i nije moglo očekivati. No jednadžba (9) zadržana je ipak radi toga, što se vrlo dobro podu^ dara sa Schubergovim originalnim tablicama kako je već spomenuto, a osim toga kod naše kasnije primjene te jednadžbe, pojavit će se pozitivne pogriješke (uslijed upotrebe standardnih visina) tako, da će ta negativna griješka jednadžbe sa pozitivnim pogriješka upotrebe standardnih visina — povoljno djelovati na točnost konačnog rezulata t. j . ukupne drvne mase sastojine. Jednadžba (9) može se prikazati u formi nomograma za 3 paralelna pravcem očitanja di na d-skali i hi na h-skali, pa gdje pravac siječe V-skalu, pomoću napetog konca ili pomoću tušem nacrtanog pravca na prozirnom ravnalu. Ako želimo određenom d\ i h\ pronaći drvnu masu — spojimo pravcem očitanja di na d-skali i hi na h-skali, pa gdje pravac siječe V-skalu, očitamo pripadni volumen. Takav nomogram zamjenjuje drvnogromadnu tablicu za jelu po Schubergu iz M. Š. T. priručnika. U jednadžbi (9) možemo izvršiti zamjenu: d2n 1 (ako želimo da bude d izražen u centimetrima, h u metrima, a V u m3). Logaritmiramo li to izlazi: log V = 2 log d — log (40 000) + log * + log hf, a uvrstimo li to sada u jednadžbu (9) izlazi: log hf = — 0,2064 — 0,1640 log d + 1,1103 log h (10) Tako se i jednadžba (10) može prikazati u formi nomograma sa .3 paralelne skale. Na našem nomogramu ostale su d-skala i h-skala iste samo je dodana još hf-skala. Položimo li pravac zadanim d^ i h\ iznosima, možemo po želji čitati i pripadni volumen i oblikovisinu. (O konstrukciji nomograma vidi: D´Ocagne,1" Luckey12). Na našem nomogramu možemo vidjeti i 3 skale označene slovima A, B i C. To su skale konstruirane po principu koji je prije opisan i čije centralne projekcije na nosioca h-skale čine sa h-skalom spomenutu dvostruku skalu, koja je slika standardne visinske krivulje. Pravac r na kojem treba da leži točka iz koje se projicira — položen je na nomogramu između G i M-skale. Na tom pravcu označene su točke iz kojih se projiciranjem dobiju visinske krivulje određenog boniteta po Eiću ili Šuriću. Skala A pripada Eićevim krivuljama, skala B Surićevim, a skala C logaritamskoj krivulji sa jednadžbom (2) uz pretpostavku da je B — 5,5. Skale G i M služe zajedno sa hf-skalom za očitavanje drvne mase debljinskog stepena. Te tri skale čine nomogram za operaciju M = G hf. Upotrebu nomograma i standardnih krivulja prikazat ćemo na konkretnom primjeru. U fakultetskoj šumariji Zalesina izmjerene su 2 pokusne plohe: Kupjački Vrh sa površinom 11,70 ha i ´Tuški Laz sa površinom 21,00 ha. Detaljan opis ploha može se naći u citiranoj radnji Klepca.8 Klu / |