DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1953 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Na temelju svoje komercijalne naobrazbe i prakse zahtevao je potpuni pregled o svom imovinskom stanju. Zato je šumski kompleks od 185 ha podelio na 15 parcela u površini od 6 ha pa do 25 ha, već prema konfiguraciji terena. Inventarizaciju drvne zalihe je izveo prema tim parcelama, koje bismo mogli nazvati ođelenjima. Punom klupacijom je izmerio sva stabla iznad 13 cm promera. Promer nije merio u visini 1,30 već 2 m iznad zemlje. Prva inventura je bila izvedena 1909 godine a ponovljena je 1919, 1928, 1938 godine. Poslednja inventarizacija je izvršena 1949 godine, kada je taj posed na osnovu agrarne reforme prešao u državno vlasništvo te je sada u upravi Instituta za šumarstvo. Bivši vlasnik je sada vođa pokusne stanice. Kao knjigovođa je bio Pogačnik naučen, da je knjižio svaki tekući poslovni događaj. Zato knjiži po ođelenjima i prema promerima svako stablo, koje je posečeno u pojedinim godinama. Svaki trgovac i uopšte svaki poslovni čovek znade, da tekuće knjigovodstvo ne može da pruži potpunoma tačnu sliku o imovinskom stanju. Takvu sliku može da daje jedino godišnji bilans u vezi sa inventarizacijom. Pošto u šumarstvu nije moguće svake godine inventarizirati drvne zalihe, jer treba razmak između pojedinih bilanca rastegnuti. Pogačnik se je u glavnome pridržavao desetgodišnjeg roka. Upoređivanjem dviju uzastopnih inventarizacija i uzimanjem u račun korišćenja u međuvremenu, može se dobiti pregled o uspehu poslovanja, u konkretnom primeru o uspehu gazdovanja sa šumom. Obrazac za godišnji tekući prirast: z = 2 Z7__Yi j e u kon n kretnom primeru konstruisan ne na temelju dendrometrijskih, već na temelju opšte ekonomskih kalkulacija. Napominjem da je Pogačnik sastavio svoje originalne tablice drvnih masa prema promerima u visini 2, m koje daju korisnu drvnu masu. Te tablice nije kasnije men jao. Vrednost i upotrebljivost rezultata je donekle umanjena time, što kod pojedinih inventarizacija nije uvek uzimao istu polaznu tačku. Godine 1909 su izbrojena i izmerena sva stabla iznad 13 cm promera. U godinama 1919 i 1928 su izmerena samo stabla iznad 25 cm promera, a 1938 su merena od 15 cm na više. Zbog toga imamo neprekinutu sliku o razvoju sastojina samo za drvnu masu sa promerom iznad 25 cm. Radi tačnijeg pregleda dajem nekoliko podataka za odelenje III. koje treba smatrati tipičnim za čitav posed. Ovo odelenje je bilo pre 1909 godine prekomerno isečeno, tako da je kod prve inventarizacije drvna zaliha stabala, čiji je promer bio veći od 25 cm (u visini 2, — m), bila samo 47,46 m3 po ha. Drvna masa stabala sa promerom od 13—25 cm promera je iznosila 50, — m3 po ha, ukupno dakle 97,46 m3 po ha. Donja tabela prikazuje daljnji razvoj ove sastojine. Svi podaci o masama se odnose na drvnu masu stabala iznad 25 cm promera i to na jedinici površine, to je na 1 ha. 62 |