DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 10 <-- 10 --> PDF |
45. Mehanička svojstva Od mehaničkih svojstava istražena su čvrstoća na pritisak, čvrstoća na savijanje i specifična radnja loma duglazijevine. Čvrstoća na pritisak duglazijevine kreće se u granicama od 374 do 816 kg/cm2, a srednja vrijednost 559 ± 7 kg/cm2. Istraženo je ukupno 135 proba. Za čvrstoću na pritisak istražene duglazijevine izračunata je statička kota, koja je omjer čvrstoće na pritisak i stostruke volumne težine prosusenog drveta. Ova kota služi za procjenjivanje kvaliteta drveta i za komparaciju drveta s ostalim građevnim materijalom. Statička kota za istraženu duglazijevinu iznosi 9,5. Prema M o n n i n-ovojin klasifikaciji može se po veličini statičke kote zaključti da je duglazijevina vanredne kvalitete. čvrstoća na savijanje duglazijevine kreće se u granicama od 1001 do 1808 kg/cm2, a srednja vrijednost ove čvrstoće iznosi 1302 ± 25 kg/cm2. Istraženo je ukupno 67 proba. Iz odnosa čvrstoće na savijanje i težine u prosušenom stanju izračunata je statička kota. Ona iznosi za istraživanu duglazijevinu 22. Prema klasifikaciji M o n n i n-a" na osnovu ove kote duglazijevina spada u kategoriju drveta velike nosivosti. Čvrstoća na udarac odnosno specifična radnja loma istražena je na 65 proba. Specifična radnja loma za istraženu duglazijevinu kreće se u granicama od 0,396 do 1,460 mkg/cm2, a srednja vrijednost iznosi 0,793 ± ± 0,029 mkg/cm2. Dinamička kota, koja je omjer specifične radnje loma i kvadrata volumne težine u prosušenom stanju može nam poslužiti kao karakterističan broj kod ocjenjivanja rezilientnosti drveta. Za istraženu duglazijevinu dinamična kota iznosi 2,28. Po veličini ove kote, a na osnovu klasifikacije Monnin-aJ", duglazijevina spada u kategoriju drveta vrlo otporna na udarac. Da sada je kod istraživanja čvrstoće na udarac utrošena radnja obračunavana na jedinicu površine presjeka probe. To je specifična radnja loma izražena u mkg/cm2. Prema zaključku konferencije u Londonu20 ne obračunava se više specifična radnja loma već se uzima samo utrošena radnja loma izražena u cmkg. Utrošena radnja loma za istraženu duglazijevinu kreće se od 110 do 610 cmkg, a srednja vrijednost iznosi 317 ± 12 cmkg. 5. ZAKLJUČAK U ovoj su radnji izneseni rezultati istraživanja osnovnih fizičkih i mehaničkih svojstava duglazijevine. U uvodu je izložen cilj istraživanja i pregled dosadašnjih radova o istraživanju tehničkih svojstava duglazijevine. U drugom poglavlju obrađeno je područje, izbor materijala za istraživanje i sastojinske prilike. Istraženo je u svemu 5 probnih stabala duglazije. Na osnovu rezultata ovih istraživanja mogu se povući slijedeći zaključci: 1. mjerenja frontalne strukture dala su ove rezultate: širina goda 1,38 . .. 3,53 . . . 10,00, zona kasnog drveta 27 . .. 47,7 . .. 72%. |