DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 16     <-- 16 -->        PDF

LITERATURA:


1.
Grundner-Schwappch: Massentafeln zur Bestimmung des Holzgehaltes
stehender Waldbäume und Waldbestände, ili M. Š. T. priručnik tablice 6.1—6.6
2.
Ing . Lj. Marković : Beleške iz slavonskih šuma. Šum. list 1931 str. 627—641.
3.
S c h u m a c h e r, F. X. — Hali, F. D. S.: Logarithmic Expression of Timber-
tree Volume. Journal of Agricultural Research Vol. 47, No 9. 1933
4.
M e y e r, H. A.: A Correction for a Systematic Error Occurring in the Application
of the Logarithmic Volume Equation. — The Pennsilvania State Forest
School, Research paper No. 7., 1941.
Tentative Volume-Tables for Field Ash


(Fraxinus angustifolia, Vahl.)


On the base of 162 trees, the volume-tables are constructed using
Schumacher´s logarithmic formula and Meyer´s correction. M = volume
in cubic meters of the entire stem with bark and branches, with diameter
over bark greater than 7 cm. («D erbholz»). d = D.B.H.O.B. in centimeters,
h == total height above soil - level in meters. Stump - height is l/z DBH. In tab. 1 there are numbers of sample trees and their distribution
in diameter-height classes. In tab. 3 the amounts from the volume


— table (M2) are compared with the data of some local-volume-tables
(Mi) and with the data of S c h w a p p a c h´s volume-tables for oak (M;i).
UTVRĐIVANJE KVALITETNE VRIJEDNOSTI STABALA
I SASTOJINA


Ing. Babogredac Đuro, (Vinkovci)


Problematika


U
U
šumskoj, kao uostalom i u svakoj drugoj proizvodnji, proizvedene
vrijednosti promatramo i cijenimo dvovrsno: po kvalitetu i kvantitetu.
Pojam kvantiteta je bez obzira na vrstu i karakter proizvoda lako
shvatljiv, te se pomoću najrazličitijih mjernih sistema relativno točno
i jasno određuje. Radi mogućnosti direktne komparacije taj pojam predstavlja
danas bazu za određivanje kapaciteta svih vrsta proizvodnje.


Međutim kvalitet proizvoda obično nije podložan direktnom sistematiziranju,
zbog sastava koji je složen iz više vidova. U šumskoj proizvodnji
kvalitet je rezultat djelovanja najrazličitijih ekoloških faktora
i svojstava biotipa, pod usmjerenom tehnikom uzgoja. Uslijed toga pojam
kvaliteta predstavlja ovdje zbroj mnogobrojnih komponenata kojih
vrijednost ne mora biti stalna, što ovisi o načinu upotrebe ili iskorištenja
stanovitog proizvoda u određenim ekonomskim uslovima. No svaki proizvod
osim specifične kvalitetne vrijednosti obzirom na momentanu upotrebnu
vrijednost, sadrži i svoju »općenitu kvalitetu«; furnirski trupac
na primjer prije poznavanja tehnike rezanja furnira nije imao današnju
kvalitetnu vrijednost i ako je imao sve komponente današnje opće kvalitete.
Opća kvaliteta proizvoda ostaje uvijek nepromijenjena.




ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Radi svoje stalnosti, općenita kvaliteta proizvoda vrlo je prikladan
faktor za kontrolu dugotrajnog proizvodnog procesa u šumskoj proizvodnji.
U prošlosti je bilo više pokušaja da se taj pojam formulira na način
koji bi odgovarao praktičnoj primjeni, pa je kvaliteta stabala izražavana
najčešće na temelju oblika deblovine, pomoću različitih klasifikacija kroz
više stupnjeva. Međutim svaka takova klasifikacija bila je opterećena
uplivom subjektivnosti kod uključivanja najraznoličnijih prelaznih oblika
u pojedine stepene, odnosno kategorije. Osim toga takav sistem registriranja
kvalitete kroz izvjestan vremenski period imao je više-manje statički
karakter, jer su pojedina stabla zadržavala istu kategoriju kroz nekoliko
uzastopnih snimanja i ako se njihova kvalitetna vrijednost
mijenjala.


Stablo koje je u svojoj mladosti bilo svrstano u najviši kvalitetni
razred, moglo je često zadržati svoj oblik deblovine, koji mu je osiguravao
taj razred, sve do njegove zrelosti, pa mu je kvalitetna oznaka ostala
ista premda mu je kvalitetna vrijednost postala neuporedivo veća radi
sortimenata koji su se za to vrijeme u njemu razvili. Komparacija kvalitetnog
razvoja nije dakle na toj osnovi bila uopće moguća. Naročito je
tim putem bilo teško izraziti kvalitetu sastojine, pa među taksacionim
elementima do sada uopće i ne postoji takav, koji bi se odnosio na precizniju
kategorizaciju sastojina po kvaliteti.


U intenziviranju šumske proizvodnje podizanje kvalitetne vrijednosti
treba da zauzme prvo mjesto. Poznato je, da u današnjim ekonomskim
prilikama tržište drveta zahtijeva vrlo raznolik asortiman detaljno utvrđenih
kvaliteta, te sili uzgajivača da na kvalitet obrati istu pažnju kao
i na količinu. Ali radi dugog intervala proizvodnje (često 100 i više godina)
nije moguće uspješno pratiti tok prirašćivanja i razvoj kvaliteta.
Naročitu pak teškoću predstavlja registriranje kvalitete pri naučno-istraživačkim
radovima, posebno kod uzgojnih pokusa u sastojinama. Kako
je međutim baš podizanje kvalitetne vrijednosti često glavni predmet
pokusa, nužnno je u tom slučaju poznavati pouzdanu formulaciju «općenite
kvalitete». Pored toga potrebno je da takova formulacija bude jednostavna
i u praksi lako primjenjiva, i da daje što manje mogućnosti
subjektivnom zaključivanju. Glavna njena karakteristika trebala bi da
se sastoji u jasnom i nesumnjivom konstatiranju stvarnog stanja u progresivnom
razvoju kvalitete stabala i sastojina u bilo kojem momentu
kontrole tog stanja.


Utvrđivanje kvalitetne vrijednosti brojčanim koeficijentom


Prikazat ćemo ovdje način kojim se u tu svrhu po autorovom prijedlogu
služi šumsko-pokusna stanica Instituta za šumarska istraživanja
NRH u Vinkovcima, i to u sastojinama listopadnih vrsta drveća. Na
osnovu dosadašnjih iskustava koja smo stekli primjenom ovog načina
kod pokusa u sastojinama, konstatirali smo njegovu prikladnost naročito
za komparacije, jer kvalitetnu vrijednost deblovine izražava brojčanim
koeficientom, kojeg je moguće utvrditi bez većeg upliva subjektivnosti.


Za utvrđivanje navedenih koeficijenata postavili smo slijedeću empirijsku
formulu:
K = D[A + B + C— (a + b + cS )]




ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 18     <-- 18 -->        PDF

gdje K znači kvalitetni koeficijent, D brojčanu vrijednost prsnog promjera
mjerenog u" centimetrima, A, B, C pozitivne komponente opće kvalitete,
a faktori a, b, c negativne komponente, t. j . griješke koje
umanjuju općenitu kvalitetu, izražene brojčano.


Prikazat ćemo pojedinačno karakter svake od ovih komponenata,
kao i brojačne vrijednosti, koje smo im dali na osnovu brojnih komparacija
izvedenih u cilju utvrđivanja upliva pojedine komponente na općenitu
kvalitetnu vrijednost. A — dužina deblovine — predstavlja
brojčani iznos dužine deblovine u metrima, mjerene od površine tla do
mjesta na kojemu promjer debla pada ispod 10 cm. Kod stabala gdje se
ovaj promjer nalazi u krošnji, A predstavlja cijelu deblovinu, dok obratno
kod tanjih stabala, A predstavlja samo dio deblovine. Ova granica predstavljena
je u cilju da se koeficijentu K dade i karakter tehničkog koeficijenta
obzirom na iskorištenje, kako bi njegova vrijednost mogla da
posluži i kao indikator standardnih sortimenata počam od dimenzije rudnog
drva. Prema tome ovaj metod za utvrđivanje kvalitete ne primjenjuje
se kod stabala, koja po svojim dimenzijama još ne sadrže tehničke
Sortimente, kao ni za sastojine u kojima prevladavaju takova stabla.


Prigodom određivanja graničnog promjera dozvoljeno je odstupanje.
± 1 cm, a pogrešku je moguće ograničiti na taj interval pošto se dotični
promjer (10 cm) kod naših listača, ako je još u deblu, redovno nalazi
ispod 15 m visine što je moguće utvrditi okularnom ocjenom uz pomoć
praktičnih pomagala kako će to naprijed biti prikazano.


Kod debljih stabala gdje vrijednost A nije uslovljena gornjim promjerom,
jer je taj veći od 10 cm, duljina deblovine ne uzima se do mjesta
gdje nesumnjivo počinje krošnja ili do rašlje, ukoliko ova nije smještena
niže od 4 metra. Ako rašljanje počinje ispod 4 m visine, određuje se K
na taj način da se za D uzme promjer debljeg odvojka na 0,5 m iznad
rašljanja, a za A dužina od površine tla do krošnje, odnosno do uvjetnog
graničnog promjera od 10 cm, ako isti nije u krošnji.


Kod stabala, gdje uslijed intenzivnog obraštanja debla živićima, deblo
vina nije jasno odijeljena od krošnje, a nije određena ni gornjim promjerom
(jer je veći od 10 cm) A se uzima kao dužina jednaka 2/a totalne
visne stabla.


B — čistoća deblovine — predstavlja brojčanu vrijednost dužine
deblovine čiste od postranih izbojaka i grana, mjerene u metrima.
To je dužina debla od tla do zone živica (postranih izbojaka), koja počinje
izbojkom kojega promjer na 10-om centimetru od debla treba da je
veći od Vio promjera debla na tom mjestu, istovremeno uz uslov da je
slijedeći izbo jak odnosno grana udaljena od prve najviše 1 metar. U protivnom
prva grana ne dolazi u obzir i deblo se smatra čistim do slijedeće
uz isti uslov obzirom na debljinu, ali bez obzira na njen položaj prema
drugim izbojcima.


Na taj način ublaženo je smanjenje K kod stabala sa jednom postranom
granom nisko smještenom na deblu, koja se pri iskorištenju
lako eliminira prikrajanjem.


Uslovna debljina prve grane, koja treba da iznosi najmanje 1/w promjera
debla na tom mjestu, postavljena je radi eliminiranja subjektivnosti
kod procjene, kao i radi toga što tanji izbojci ne umanjuju vrijed




ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 19     <-- 19 -->        PDF

nost sortimenta na tom mjestu u istoj mjeri kao vrijednost K, nego daleko
slabije, pa prema tome ne bi smjeli doći u obzir.
Čistoća deblovine se promatra samo na prvoj polovinni debla, pa
veličina B može biti jednaka najviše A/2, zaokruženo pri izmjeri na više.


Kako tehnički sortimenti iz druge polovine debla imaju redovno daleko
manju vrijednost od sortimenta koji se mogu iskoristiti iz prve polovine
debla i to uglavnom zbog duboko uraslih sljepica i ostataka grana
krošnje, to za ovaj dio debla čistoću ne bi bilo umjesno utvrđivati.


Kod rašljastih stabala sa rašljanjem nižim od polovine totalne visine
stabla, ako im je deblo čisto, B se uzima do rašlje, pa je u ovom
slučaju B = A, a ne A/2. Ovo zato, jer je deblo kod takvih stabala do
rašlje redovno bez unutrašnjih jačih ostataka krošnje, koja je u vrijeme
formiranja rašlje imala relativno slabe dimenzije i njeni tragovi su obzirom
na današnje dimenzije debla sasvim beznačajni.


Kako je osim toga veličina A kod takovih stabala već ograničena na
dio debla do rašalje, bilo bi pogrešno veliičnu B uzimati samo do iznosa
A/2 pogotovo što za to ne postoji opravdanje ni obzirom na fiziološkostrukturne
elemente debla.


C — furni r — predstavlja dužinu trupca u metrima koji je prema
Jug. Standardu sposoban za izradu furnira. Kod stabala gdje takav trupac
ne postoji C =0.


Sve tri veličine prvog zbroja u formuli zaokružuje se na cijele iznose,
odnosno pri izmjeri na cijele metre.


Veličine a, b, c kako je već spomenuto, znače griješke koje
umanjuju tehničku sposobnost deblovine, a vrijednost im je različita, već
prema stupnju smanjenja.


a — zakrivljenos t — predstavlja griješku izazvanu krivinom
deblovine, a brojčana joj je vrijednost ovisna o toku krivine duž debla
i kreće se od 1—5. Zakrivljenost, kod koje je visina luka manja od V«
dužine luka, ne smatra se griješkom.


Kao mjerilo za ocjenu vrijednosti zakrivljenosti uzeli smo broj sekcija,
koje su potrebne da se deblo rastavi na parne dijelove duže od 1
metar.


Vrijednost 1 ima krivina debla koju je moguće rastaviti u samo
dvije sekcije, kojih zakrivljenost ne bi prelazila Vda donja sekcija bude najmanje A/2 dugačka. Ukoliko je donja sekcija
kraća od A/2, dobiva a vrijednost 2. Istu vrijednost 2 dobiva a i u slučaju
podjele deblovine na 3 i više sekcija od kojih je prva jednaka A/2.


Kod upotrebe razdjeljenja deblovine na više od dvije sekcije bez
uslova da prva bude dugačka A/2, dobiva a vrijednost prema broju sekcija,
ali najviše 5. Tako za 3 potrebne sekcije vrijednost a je 3, za 4 sekcije
vrijednost je 4, a za više od četiri sekcije a označavamo sa vrijednošću
5.


Na slici 1 šematski je prikazano stupnjevanje veličine a prema obliku
krivine.
Kod ocjene A/2 pri ovom postupku dozvoljeno je odstupanje na niže
za 10% od stvarne duljine A/2.
Kako sekcioniranje ne zahtijeva utvrđivanje duljine sekcija (izuzev
gdje je prva sekcija jednaka A/2), nego samo njihov broj, uz nastojanje


121




ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 20     <-- 20 -->        PDF

da on bude što manji, praktički ne predstavlja ovaj postupak naročitu


teškoću ocjene.
b — usukanos t — znači usukanost prve polovine A sa brojčanom
vrijednosti 1—3, što ovisi o stepenu koji se uzima prema Jug. Standardu
(stavke 313.1, 313.2, 313.3), pa bi vrijednost 1 označivala usukanost sa
otklonom žice od 5 cm po tekućem metru. Otklon žice od 5—8 cm svrstavao
bi se pod vrijednost 2, a veći otklon imao bi vrijednost 3.


Sametsk/ pr/k&z. zakriY//stapanu i/r/jadnosfi g


Ova griješka na drugj polovini deblovine nije uzeta u obzir, zbog
njenog neznatnog upliva na vrijednost sortimenta tog dijela, pa prema
tome i na općenitu kvalitetnu vrijednost stabala.


c — rakavos t — predstavlja pogrešku deblovine izazvanu razvojem
hipertrofija staničja uslijed raka. Vrijednost joj se kreće od 1 do 3.
Stupanj 1 dobiva c u slučaju hipertrofije na jednom mjestu do veličine a/3 opsega debla na tom mjestu, odnosno na više mjesta, ako sumarno
ne prelazi 1/a opsega debla na polovini dubljine. Vrijednost 2 označavala
bi rakavost na hipertrofijama, koje bilo na jednom mjestu, bilo sumarno
prelaze 1/3 opsega debla na polovini duljine, ali pod uslovom da na prvoj
polovini A ne prelaze tu granicu. Intenzivnija rakavast kod koje hipertrofija
na prvoj polovmi debla pojedinačno ili sumarno prelaze l/a opsega
na polovini dubljine, svrstava se pod vrijednost 3.


d — zimotrenos t — griješka uzrokovana uzdužnim raspucavanjem
deblovine uslijed hladnoće, groma i si. Vrijednost joj se kreće od 1 — x,
već prema duljini ozljede. Ako je na primjer duljina ozljede 3 m, d — 3.


122




ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 21     <-- 21 -->        PDF

e — deformirano žilište — predstavlja redovnu griješku deblovine
kod stabala izraslih iz panja, a ovamo se svrstavaju i griješke
nastale mehaničkim ozljeđivanjem žilišta. Vrijednost e uvijek iznosi 1.


f — kvrgavos t — vrijednost 1—3, što ovisi o intenzitetu i veličini
kvrga na deblu. Pod kvrgama razumijevamo ovdje sve ostatke grana,
koje su imale dimenzije počam od onih što smo ih kod čistoće utvrdili
kao granične za poimanje živica. U ovu griješku svrstavamo i sve žuljeve
i ozljede mehaničke prirode, kao i mjesta na deblu gdje izbijaju postrani
izbojci (živici) deblji od Vio promjera debla na tom mjestu, osim izbojka
kojim je određena čistoća B. Ovo zato, što čistoćom nije dovoljno izražen
intenzitet obraštanja, jer zona živica iznad čistog dijela debla može biti
različno gusta.


Vrijednost f kreće se od 1—3, a stupanj 1 ima kvrgavost u slučaju
da se zapaža samo na drugoj polovini debla. Vrijednost 2 označava kvrgavost
prve polovine debla, sa najmanje 3 kvrge, ali koje potječu od postranih
grana, koje ne uzrokuju nagli pad promjera. Ostaci grana i žive
grane koje na prvoj polovini debla uzrokuju nagli pad promjera (okularno
primjetljiv) bez obzira da li je njima određena čistoća B, svrstavaju
se pod vrijednost 3. Za rašlju nižu od 4 metra uvijek je f = 3. Kvrgavost
na zadnjoj četvrtini deblovine (pri krošnji) ne smatra se griješkom pa
u slučaju da na prve tri četvrtine nema ni jedne primjetljive kvrge ili
ozljede f = o.


g — nepravilnostpresjeka — griješka koja umanjuje procenat
iskorištenja, a promatra se na presjeku u prsnoj visini. Vrijednost g = 1.


h — trule ž — vrijednost 1 —x, već prema duljini onog dijela deblovine
koji je oštećen. Trulež se procjenjuje izvana, a natruli dijelovi debla
zaokružuju se na cijele metre.


1 — crvotočin a — promatra se prema širini bušotine. Za bušotine
do cea 3 mm promjera postavljena je vrijednost 1—2, a griješka se odnosi
samo na prva 3 metra deblovine. Vrijednost 1 označava crvotočinu
sa najviše 5 takovih bušotina po tekućem metru, dok se veći broj bušotina
svrstava pod vrijednost 2.


Za šire bušotine (iznad 5 mm) postavljena je vrijednost 2—5, a
griješka se odnosi na prvu polovinu deblovine i stepenuje se po vrijednosti
ovako:


Vrijednost 2: jedna bušotina na prva 3 m deblovine ili najviše 5 bušotina
iznad 3 m visine.


Vrijednost 3: najviše 3 bušotine na prva 3 metra deblovine bez bušotina
iznad te visine, ili 1 bušotina do 3 m, uz neograničen broj bušotina
iznad te visine.


Vrijednost 4: najviše 3 bušotine do 3 m visine uz neograničen broj
bušotina iznad 3 m.


Vrijednost 5: Više od 3 bušotine do 3 m visine.


Eventualne griješke, koje ovdje nisu predviđene svrstavaju se u
kategoriju jedne od navedenih griješaka, već prema tome kojoj su po
svojoj naravi najsličnije.


Brojčanim koeficijentom utvrđuje se kvaliteta svakog pojedinog
stabla I — III biološkog razreda (po Kraftu) bilo na primjernoj površini
ili duž određene linije.




ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Aritmetski srednji prosjek K svih stabala pojedine vrste vrijedi kao
koeficijent za dotičnu vrst. Prema tome njegova točnost ne ovisi samo


o preciznosti u određivanju vrijednosti pozitivnih i negativnih komponenata
kvalitete, nego i o broju zastupljenih stabala.
Vrijednost K za cijelu sastojinu mješovite strukture obzirom na
vrste može se izračunati po formuli:


K„ _ gi ki + g2 k2 + g3 ka + . . gn kn


gdje ki, k2, ka, kn, znače kvalitetne koeficijente za pojedine vrste, a gi,
g´2, g3, gn temeljnice zastupljenih vrsta na plohi ili pruzi čija je ukupna
temeljnica G.


U tabeli 1 koja je zapravo terenski manual, prikazani su podaci za
utvrđivanje kvalitete hrasta u 60-godišnjoj dvoetažnoj sastojini u šum.
predjelu Sjeverno Bojkovo, a u tabeli 2 isti podaci u jednako staroj
jednoetažnoj sastojini u šumskom predjelu Muško Ostrovo.


I ako je u Obje sastojine debljinski rast bio isti (srednji promjeri
se razlikuju samo za 5 milimetara), razvoj kvalitete je sasvim različit.
Do ovako velike razlike u prirastu kvalitete došlo je uglavnom utjecajem
donje etaže (skiofilnih vrsta) i naravno razlikama u pedološkoj strukturi
i tehnici njege, no nije nam svrha da to na ovom mjestu obrađujemo.


Kvalitetne razlike hrasta u navedenim sastojinama su i na oko
vidljive, ali koeficijentom su one brojčano preciznije izražene.


Tehnike snimanja


Snimanje pojedinih elemenata stabala, koje smatramo komponentama
njegove opće kvalitete, ne predstavlja na terenu naročitu poteškoću.


Uz upotrebu prikladnih pomagala može se to snimanje izvesti prilično
brzo i točno. Duljina deblovine i ostali visinski podaci u mlađim
sastojinama utvrđuju se pomoću 6 m duge motke koja na vrhu ima pričvršćenu
decimetarsku letevicu kao dendrometar za određivanje graničnog
promjera. U starijim sastojinama gdje je deblovina redovito mnogo
duža, visinski elementi se lako snimaju prikladnim visinomjerom (na
primjer Blume-Leiss) ili motkom. Dendrometar za određivanje graničnog
promjera ovdje obično nije potreban, jer se promjer od 10 cm redovno
već nalazi u krošnji.


Zakrivljenost se promatra bilo uz prislonjenu letvu ili pomoću viska
obješenog na oko 2 do 3 metra dugoj motki, u koliko je procjenitelj ne
može utvrditi okularno.


Iz naše dosadašnje prakse u primjeni ove metode, proizlazi da je
dnevno moguće jednom procjenitelju snimiti 100—120 stabala.


Zaključak


Ovako utvrđenim koeficijentom uzgajivaču je omogućen uvid u
razvoj i prirast kvalitete, a teksatoru komparacija sastojina u cilju ka




ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 23     <-- 23 -->        PDF

tegorizacija. Taksaciona evidencija sastojinskih koeficijenata po vrstama
drveća, bila bi neosporna i realna orijentacija kod sastava eksploatacionih
preliminara, obzirom da su koeficijentom indicirani i standardni
tehnički sortimenti. Posebni pak značaj ima ovaj način utvrđivanja kvalitete
stabala i sastojina kod istraživačkih radova i pokusa, gdje je potrebna
komparacija stanja kvalitete u različitim vremenskim razmacima,
a koja zahtijeva progresivno i dinamično stupnjevanje kvalitetne vrijednosti
u formi brojčanog koeficijenta, umjesto različitih statičkih oblika
kategorizacije koji su u praksi uobičajeni.


Navedeni način za sada je rezultat empirijskih komparacija vrijednosti
pojedinih komponenata kvalitete, pa će matematski odnosi koje izravaža
predložena formula moći da se obrade tek poslije šire primjene ov
metode u praksi.


Tabela I.


Šumski predjel: Odjel: Datum snimanja:


D [A + B + C -- (a + b + c .. .)J = K


Sjeverno Boljkovo 81. prosinac 1952.


Određivanje kvalitetnog koeficijenta stabala


Red.
broj
Vrst
drveća D A B C a b c d e f g h i K Primjedba
1
2
3
4
hrast 26
24
31
23
15
9
14
14
8
5
7
5
3 1
1
2
1
3
2
442
336
358
345
A duljina deblovine
B čistoća od grana
C furinski dio
5 25 6 6 300
6 25 14 7 1 1 1 450
7
8
23
29
15
15
8
8
3
1
1
1
437
609
a — 1-5 zakrivljenost
b = 1-3 usukanost
9 22 16 8 1 1 1 462 c = 1-3 rakavost
10 24 14 7 2 1 432 d == l-x zimotrenost
11 42 12 6 1 714 e = 1deform
žiliste
12
13
14
15
35
34
25
30
16
15
14
15
8
8
7
8
3
1 1
2 2
1
2
1
700
646
425
660
f =
g =
h =
1-3 kvrgavost
1-2 nepravilnost
presjeka
l-x trulež
16
17
32
45
15
8
8
8
1
2
2
2
640
540
i = 1-5 griješke od
insekata
18 21 14 7 3 1 357
19 43 7 7 2 516
20 31 5 8 1 372
21 23 U 6 3 322
22 31 15 8 1 2 620
23 M 27 15 8 3 1 513
24 27 16 8 648
25 28 14 7 1 2 504
26 37 15 8 1 2 740 -
27 „ 29 15 8 3 580
28
29


31
24
12
15
6
8 2
1 1
1
496
480
Sastojinski koeficijenti
za vrstu: hrast
30
31

"
32
26
14
13
7
7
1
1
1
1
608
468
Ks = 513




ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Tabela II.


(a -i, , . , vi Šumski predjel: Odjel: Datum snimanja:


K = D [A + B + C--(a+ b + c+ ...)] MuškQ 0strv0


8 prosinac 1952


Određivani e kvalitetnog koeficijenta stabala


Red.
broj
Vrst
drveča D A B C a b 1d e f g h i K Primjedba
1 hrast 42 8 8 1 1 588
2
3
3
5
6
7

M

»
»»
23
24
30
38
27
30
12
11
14
11
14
11
2
2
7
6
7
3
4
5
3
3
5
1
1
3
2
1
2
2
2
1 138
144
510
456
351
330
A duljina deblorine
Đ čistoća od grana
C furnirski dio
a = 1-5 zakriolfenost
8 34 12 6 1 2 510 b = 1-3 usukanost
9 36 10 5 4 3 288 c = 1-3 rakavost
10 " 34 15 4 2 578 d — l-x zimotrenost
12 32 9 3 2 2 3 2 96 c = 1 deform, žilište
12 49 11 3 3 1 3 343 f = 1-3 kvrgavost
13 34 11 6 1 1 510 g — 1nepravilan
14 22 12 3 2 286 presjek
15 34 11 6 1 1 510 h = l-x trulež
16 39 10 5 2 507 i = 1-5 griješke
17 24 15 2 2 2 312 insekata
18 33 11 4 3 3 1 264
19 " 31 9 4 3 2 248
20 24 16 4 1 3 384
21
22
n 27
32
14
6
5
5 2
513
288
23
24
n 30
33
12
8
2
6
3
1
330
429
25 28 12 3 5 3 196
26 20 13 2 2 260
27
28
29
" n
f)
25
31
28
10
11
15
2
2
2
5
2
2
2
3
3
3
1 25
248
336
30 27 8 3 3 2 162
31
32
33
34
35
36
37
38
B
"
M
M

M
22
24
26
27
17
28
23
32
9
12
16
7
10
12
12
11
4
2
4
2
4
3
3
3
3
3
1
3
1
3
5
3
2
3
3
2
2
3
2
3
1
176
96
412
162
153
308
230
192
Sastojinski koeticijent
za vrstu: hrast
Ks = 313
39 M 34 13 3 3 2 2 306
Summary


Author exposes the method of determination of the tree and stand
quality on the basis of thieir general quality which is expressed by a numeric
coefficient. This coefficient results from proposed empiric formula
which expresses the relationship between components of general quality.


The general quality of trees is represented by the sum of positive




ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 25     <-- 25 -->        PDF

mined on the basis of a great number of comparations made among trees
of various form and commercial value.


The increment respectively the dynamics of quality developement
are expressed by the action of breast diameter (D) within the value limits
of single positive and negative components.


The method is specially applicable for systematic observation of developement
of growing stock quality as well as for direct comparations
particulary in the laying-out of comparative experiments in stands. The
method has been applied by Experiment Station at Vinkovci.


ISKORIŠĆENJE OBLOVINE KOD IZRADE
TESANIH I PILJENIH ŽELJEZNIČKIH PRAGOVA I TESANE
I PILJENJE SKRETNIČKE I MOSTOVNE GRAĐE


Ing. Benić Roko — Zagreb


I
I
skorišćenje oblo vine kod tesanja i piljenja željezničkih pragova
i skretničke i mostovne građe za potrebe državnih željeznica ima i danas
vrlo veliko značenje u eksploataciji šuma. Količina željezničkih pragova
koja je potrebna za održavanje postojećih i izgradnju novih željezničkih
pruga znatna je i traži velike količine drvnih masa. Iako se danas željeznički
pragovi proizvode uglavnom tehnikom piljenja na pilanama, ipak
je količina tesanih pragova odlučujuća u izvršenju zadatka proizvodnje
željezničkih pragova. Obzirom na novo projektovane željezničke pruge
koje se počinju graditi već ove godine (pruga Beograd—Bar, pruga
Sarajevo—Ploče, pruga Knin—Zadar) eksploatacija će šuma i ove godine
morati da proizvede veliku količinu željezničkih pragova. Na pilanama
se može naime za piljenje pragova iskoristiti samo potpuno prava
oblovina, a tesanjem se mogu iskoristiti i u izvjesnoj mjeri zakrivljeni
komadi, samo ako im druge osobine odgovaraju za izradu željezničkih
pragova.


Kod planiranja potrebne količine oblovine za tesanje stanovitog
broja pragova služimo se i danas uglavnom podacima iz Ugrenovićeve
knjige »Tehnika trgovine drvetom«, a ovi podaci doneseni su i u Malom
šumarsko-tehničkom priručniku. Naši današnji propisi za željezničke
pragove razlikuju se od navedenih. Zato smo u ovom prikazu nastojali
dotične tabele popraviti i prilagoditi ih postojećim standardima Generalne
direkcije željeznica za željezničke pragove. Kako ti postojeći standardi
nisu poznati širim stručnim krugovima koji se bave eksploatacijom
šuma, a važni su i za šumare koji vrše procjenu drveta na panju, donosimo
ih u cijelosti.


STANDARD GENERALNE DIREKCIJE
JUGOSLAVENSKI DRŽAVNIH ŽELJEZNICA ZA ŽELJEZNIČKE PRAGOVE


Željeznički pragovi


Pragovi kako obični tako i skretnički i mostovni izrađuju se piljenjem i tesanjem.
Običn i pragov i dijele se na pragove: za normalni i za uski kolosjek.


12T