DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 25     <-- 25 -->        PDF

mined on the basis of a great number of comparations made among trees
of various form and commercial value.


The increment respectively the dynamics of quality developement
are expressed by the action of breast diameter (D) within the value limits
of single positive and negative components.


The method is specially applicable for systematic observation of developement
of growing stock quality as well as for direct comparations
particulary in the laying-out of comparative experiments in stands. The
method has been applied by Experiment Station at Vinkovci.


ISKORIŠĆENJE OBLOVINE KOD IZRADE
TESANIH I PILJENIH ŽELJEZNIČKIH PRAGOVA I TESANE
I PILJENJE SKRETNIČKE I MOSTOVNE GRAĐE


Ing. Benić Roko — Zagreb


I
I
skorišćenje oblo vine kod tesanja i piljenja željezničkih pragova
i skretničke i mostovne građe za potrebe državnih željeznica ima i danas
vrlo veliko značenje u eksploataciji šuma. Količina željezničkih pragova
koja je potrebna za održavanje postojećih i izgradnju novih željezničkih
pruga znatna je i traži velike količine drvnih masa. Iako se danas željeznički
pragovi proizvode uglavnom tehnikom piljenja na pilanama, ipak
je količina tesanih pragova odlučujuća u izvršenju zadatka proizvodnje
željezničkih pragova. Obzirom na novo projektovane željezničke pruge
koje se počinju graditi već ove godine (pruga Beograd—Bar, pruga
Sarajevo—Ploče, pruga Knin—Zadar) eksploatacija će šuma i ove godine
morati da proizvede veliku količinu željezničkih pragova. Na pilanama
se može naime za piljenje pragova iskoristiti samo potpuno prava
oblovina, a tesanjem se mogu iskoristiti i u izvjesnoj mjeri zakrivljeni
komadi, samo ako im druge osobine odgovaraju za izradu željezničkih
pragova.


Kod planiranja potrebne količine oblovine za tesanje stanovitog
broja pragova služimo se i danas uglavnom podacima iz Ugrenovićeve
knjige »Tehnika trgovine drvetom«, a ovi podaci doneseni su i u Malom
šumarsko-tehničkom priručniku. Naši današnji propisi za željezničke
pragove razlikuju se od navedenih. Zato smo u ovom prikazu nastojali
dotične tabele popraviti i prilagoditi ih postojećim standardima Generalne
direkcije željeznica za željezničke pragove. Kako ti postojeći standardi
nisu poznati širim stručnim krugovima koji se bave eksploatacijom
šuma, a važni su i za šumare koji vrše procjenu drveta na panju, donosimo
ih u cijelosti.


STANDARD GENERALNE DIREKCIJE
JUGOSLAVENSKI DRŽAVNIH ŽELJEZNICA ZA ŽELJEZNIČKE PRAGOVE


Željeznički pragovi


Pragovi kako obični tako i skretnički i mostovni izrađuju se piljenjem i tesanjem.
Običn i pragov i dijele se na pragove: za normalni i za uski kolosjek.


12T