DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 34 <-- 34 --> PDF |
raspoloživa količina oblovine koja je sposobna za preradu u pragove. IJ koliko ove tabele bar djelomično pomognu operativi u provođenju zadatka izrade pragova te doprinesu racionalnijem korišćenju raspoložive sirovine, ovaj prikaz će postići svoju svrhu. THE USFUL OUTPUT IN THE PRODUCTION OF HEWN AND SAWN RAILWAY SLEEPERS (CROSS-, SWITCH-, AND BRIDGE TIES) FROM ROUNDWOOD The standard for railroad ties issued by General Direction of Yugoslav State Railways gives new sizes for sleepers. Because of the great need of railway sleepers for the construction of new railway tracks in Yugoslavia, it was necessary to pay special attention to the rational utilization of roundwood used as raw material in this production. Observing tie rules of new standard and the rational utilization of roundwood, in this article are given: diameter minima of logs to be worked into sleepers, the percentage of yield, and the number of sleepers, which can be worked out from 1 cubic meter of roundwood. For the practical purposes in the forestry and wood industry there are given: computation table for beech-, turk oak-, and softwood sleepers (tab. 2), table for oak sleepers (tab. 3), and table for sharp — edged cross-, switch-, and bridge ties (tab. 4). OSVRT NA INDUSTRISKO SMOLARENJE U NAŠOJ ZEMLJI Bran. Pejoski (Skopje) K K ao što je poznato, proizvodnja smole u industriskom razmeru na većim površinama borovih šuma počinje sa prvim godinama Petogodišnjeg plana. Iskaz proizvodnje za period 1947—1951 izneli smo u jednom ranijem radu*. U toku 1952 godine prema dobijenim podacima odgovarajućih proizvodnih jedinica proizvodnja je nešto u porastu**. Proizvodnja smole 1952 godine Odnosno, ako uporedimo proizvodnju smole i dobijene približne količne kolofona i terpentinskog ulja, imali bismo sledeći grafikon (si. 1). Ovaj grafikon pokazuje, i pored toga što je površina borovih šuma pogodnih za smolarenje ograničena, da je razvoj prvih šest godina bio osobito intenzivan. Slika 2 pokazuje raspored smolarskih područja u našoj zemlji prema stanju u 1951 godini. * Šumarski List br. 1—3/1952. Zagreb. ´´* Smatramo se obaveznim da se i na ovom mestu zahvalimo šumskim gazdinstvima, direkcijama i upravama na poslatim podacima i saradnji na pitanju proizvodnje smole i to: Dir. šuma T. Uzice, Rankovićevo, Šum. gazdinstvu Peć, Šum. upravi Divčibare, Zavidović, Višegrad, Bugojno i Pale, Šumariji Opatija i Šum. gospodarstvu Split, kao i drugovima ing. D. Radimiru, ing. M. Čoklu i ing. Simiću. |