DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 34     <-- 34 -->        PDF

raspoloživa količina oblovine koja je sposobna za preradu u pragove.
IJ koliko ove tabele bar djelomično pomognu operativi u provođenju
zadatka izrade pragova te doprinesu racionalnijem korišćenju raspoložive
sirovine, ovaj prikaz će postići svoju svrhu.


THE USFUL OUTPUT IN THE PRODUCTION


OF HEWN AND SAWN RAILWAY SLEEPERS


(CROSS-, SWITCH-, AND BRIDGE TIES) FROM ROUNDWOOD


The standard for railroad ties issued by General Direction of Yugoslav
State Railways gives new sizes for sleepers. Because of the great need
of railway sleepers for the construction of new railway tracks in Yugoslavia,
it was necessary to pay special attention to the rational utilization
of roundwood used as raw material in this production. Observing tie
rules of new standard and the rational utilization of roundwood, in this
article are given: diameter minima of logs to be worked into sleepers,
the percentage of yield, and the number of sleepers, which can be worked
out from 1 cubic meter of roundwood. For the practical purposes in the
forestry and wood industry there are given: computation table for
beech-, turk oak-, and softwood sleepers (tab. 2), table for oak sleepers
(tab. 3), and table for sharp — edged cross-, switch-, and bridge ties
(tab. 4).


OSVRT NA INDUSTRISKO SMOLARENJE U NAŠOJ ZEMLJI


Bran. Pejoski (Skopje)


K
K
ao što je poznato, proizvodnja smole u industriskom razmeru na
većim površinama borovih šuma počinje sa prvim godinama Petogodišnjeg
plana. Iskaz proizvodnje za period 1947—1951 izneli smo u
jednom ranijem radu*. U toku 1952 godine prema dobijenim podacima
odgovarajućih proizvodnih jedinica proizvodnja je nešto u porastu**.


Proizvodnja smole 1952 godine


Odnosno, ako uporedimo proizvodnju smole i dobijene približne količne
kolofona i terpentinskog ulja, imali bismo sledeći grafikon (si. 1).
Ovaj grafikon pokazuje, i pored toga što je površina borovih šuma
pogodnih za smolarenje ograničena, da je razvoj prvih šest godina bio
osobito intenzivan.


Slika 2 pokazuje raspored smolarskih područja u našoj zemlji prema
stanju u 1951 godini.


* Šumarski List br. 1—3/1952. Zagreb.
´´* Smatramo se obaveznim da se i na ovom mestu zahvalimo šumskim gazdinstvima,
direkcijama i upravama na poslatim podacima i saradnji na pitanju proizvodnje
smole i to: Dir. šuma T. Uzice, Rankovićevo, Šum. gazdinstvu Peć, Šum.
upravi Divčibare, Zavidović, Višegrad, Bugojno i Pale, Šumariji Opatija i Šum. gospodarstvu
Split, kao i drugovima ing. D. Radimiru, ing. M. Čoklu i ing. Simiću.