DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 4 <-- 4 --> PDF |
lumna težina, linearno i volumno utezanje, a od mehaničkih svojstava čvrstoća na pritisak, čvrstoća, na savijanje i čvrstoća na udarac. U stranoj literaturi nalazimo dosta podataka o istraživanjima tehničkih svojstava duglazijevine uzgojene u raznim krajevima Evrope. A. Cieslar 5 u svojim komparativnim istraživanjima o prisastu i kvaliteti duglazijevine i smrčevine iz Austrije dolazi do zaključka da je volumna težina duglazijevine najveća kod širine goda od 3,6 mm i dalje da je duglazijevina širokih godova (7,3 mm) još uvijek teža od smrčevine uzanih godova (2,5) mm). To je važno iz razloga što je debljinski prirast duglazije u evropskim šumama vrlo velik, ali ona i kod tako velikog prirasta t. j . kod širokih godova daje još uvijek dobro i čvrsto drvo. A. Cieslar 1 1 u svojoj studiji o zelenoj duglaziji iznosi rezultate istraživanja o prirastu, osržavanju i volumnoj težini duglazijevine iz Austrije (Wienerwald). Velika volumna težina duglazijevine širokih godova posljedica je relativno velikog procentualnog učešća zone kasnog drveta. G. J a n k a"7 u svojoj studiji o tehničkoj kvaliteti duglazijevine iz Austrije donosi rezultate istraživanja širine goda, zone kasnog drveta, volumne težine, čvrstoće na pritisak i tvrdoće duglazijevine. Na osnovu ovih rezultata G. Janka dolazi do zaključka da je duglazijevina prvoklasno tehničko drvo. M. M o n n i n8 u svojoj studiji o kvaliteti duglazijevine iz Francuske donosi rezultate svojih istraživanja o građi, fizičkim i mehaničkim svojstvima duglazijevine. Na osnovu ovih rezultata M. Monnin zaključuje, da je duglazijevina srednje teška, da je optimalna širina goda 2 mm, da se lako suši i lako obrađuje. Po čvrstoći ona jednaka običnoj brovini i ariševini. L. Fabricius 9 u svojoj studiji o duglazijevini iz Bavarske dolazi do istih zaključaka kao i G. Janka7. Forest Products Research Laboratory10 u studiju o kvaliteti duglazijevine iz Engleske dolazi do zaključka da je duglazijevina po svojim svojstvima jednaka običnoj borovini, da je optimalna širina goda ove duglazijevine 2,5 mm. R. Trendelenbu r g11 istražuje svojstva duglazijevine iz Njemačke i došao je do zaključka da je optimalna širina goda duglazijevine 2,5 do 3 mm, a po koeficijentu kvaliteta da je duglazijevina bolja od ariševine, a nešto lošija od smrčevine. J. Campred o n12 u svojoj studiji o fizičkim i mehaničkim svojstvima duglazijevine iz Francuske dolazi do zaključka da je ova duglazijevina po svojim svojstvima jednaka duglazijevini iz Amerike. H. Schwarz 1 3 u raspravi o tehnološkim osnovicama uzgajanja duglazije u Austriji analizira rezultate istraživanja duglazijevine, koje su izvršili A. Cieslar, G, Janka i R. Trendelenburg. A. de Philippis 1 4 u studiji u duglazijevini donosi rezultate istraživanja fizičkih i mehaničkih svojstava duglazijevine uzgojene u Italiji. Na osnovu ovih rezultata A. de Philippis zaključuje da je duglazijevina srednje teška, da se uteže srednje, da je čvrstoća pritiska osrednja i da je čvrstoća na savijanje vrlo velika. 2. MATERIJAL ZA ISTRAŽIVANJE Materijal za istraživanje potječe iz Slovenije, šumska uprava Celje stavila je na raspolaganje Zavodu za tehnologiju drveta Polj .-šumarskog fakulteta u Zagrebu materijal za istraživanje iz šumskog predjela Pečovnik, koje je udaljeno 2 km od Celja. Izbor probnih stabala, izrada probnih trupčića i otprema vršeni su po posebnoj instrukciji za sabiranje materijala za istraživanje tehničkih svojstava drveta. Osnovne smjernice kod izbora, izrade i otpreme materijala za istraživanje tehničkih svojstava razradio je Ugrenović 15 . Materijal za istraživanje sastojao se od 5 trupčića duglazijevine. Probni trupčići broj 1, 2 i 3 potječu od probnih stabala posječenih u šumskom predjelu Pečovnik, odjel 4. a probni trupčići broj 4 i 5 od probnih stabala posječenih u istom šumskom predjelu odjel 21. |