DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 45 <-- 45 --> PDF |
fiziološki oslabljena, kod oborenih stabala odnosnno trupaca napada samo stabla odnosno trupce koji su prosušeni t. j . koji su neko vrijeme ležali u šumi. SADRŽAJ Xyloterus lineatus napada pored četinara i bukvu i to bolesna stojeća stabla, a od oborenih ona koja su prosušena. Ulazni kanal je kraći te iznaša cea 2 cm, a materinski hodnici ne idu po godu. Ing. Tomaševski — Ravna Gora O POJMU «DIFERENCIJALNA RENTA POLOŽAJA» (Odgovor na «Osvrt» ing. Prokopljevića) U svom članku o diferencijalnoj renti položaja u šumarstvu (Šumarski list 1952. br. 8) jasno sam naveo, što razumijevam pod nazivom «diferencijalna renta položaja» t. j . razliku u troškovima izvoza između najudaljenije šume i konkretne bliže šume, u koliko se ta razlika pribraja prosječnoj cijeni drveta na panju. Pribrajanjem ove razlike (diferencijalne rente položaja) cijeni drveta na panju dobiva se šumska taksa: CDNP + DR = ŠT Ovako su i drugi formulirali diferencijalnu rentu položaja i šumsku taksu. Dr. M. Plavšić u svojoj raspravi: »Određivanje šumske takse (cijene drveta na panju)« u Glasniku za šumske pokuse br. 9 na str. 270 ovako definira diferencijalnu zemljišnu rentu položaja: »Ova renta jednaka je razlici između troškova iznošenja i transporta za istu množinu i kvalitetu drveta od šume do drvnog tržišta imajući u vidu: 1. šume najnepovoljnijeg položaja prema drvnom tržištu, u kojima se još (zbog podmirenja potreba) drvo iskorišćuje; 2. šume bilo kojeg povoljnijeg položaja prema drvnom tržištu.« I dalje na str. 271 zaključuje: »Diferencijalna renta položaja može se, kao što vidimo, za razliku od zemljišne rente plodnosti, odrediti i bez poznavanja cijena drveta na panju.« Ing. D. Trifunović (u članku: »Normiranje cena drveta u šumskoj proizvodnji i eksploataciji«, šumarski list 1947. br. 7—8 na str. 246) veli: »Ako bi pak uzeli drugu krajnost i prodajnu cenu drveta svih položaja šuma odrđivali prema troškovima proizvodnje najpovoljnijeg položaja šuma t. j . na bazi maksimalnih troškova proizvodnje, nastupilo bi poskupljenje drveta u šumama povoljnijih položaja. U ovom slučaju cena proizvodnje drveta iz šuma najnepovoljnijeg položaja bila bi merodavna cena proizvodnje i za šume najpovoljnijeg položaja. Ovdje se radi o t. zv. diferencijalnoj renti položaja šuma, koja raste postepeno idući od šuma najnepovoljnijeg položaja ka šumama povoljnijeg i najpovoljnijeg položaja.« I sam ing. Prokopljević shvaćao je jednako diferencijalnu rentu položaja, jer u svom članku: »Prilog pitanju strukture cene drveta na panju«, Šumarstvo 1950. tr. 6. str. 233 kaže: »Drugo poduzeće, koje eksploatiše šumu pod povoljnijim uslovima, inače također troškove: cenu drveta na panju i razliku između troškova izvoza i to najveće udaljenosti i konkretnih troškova t. j . Imax — Ik0n = A Neka ta razlika bude jednaka A = 75 din. za Ima x = 100 din. Znači Ikon = 25 din. Preduzeće će sada imati da plati: cenu drveta na panju i pomenutu razliku (diferencijalnu rentu) od 75 dinara.« I dalje: »Diferencijalna renta od 75 dinara, koju plaća drugo preduzeće, koje eksploatiše šume pod povoljnijim uslovima, ide u opšti fond društvene akumulacije.« Međutim u svom osvrtu na moj gore spomenuti članak (u šumarskom listu br. 10/11-1952. str. 400) ing. P. mi zamjera»nepravilno tretiranje kategorija cene drveta na panju i šumske takse.« Pošto je konstatirao, da sam pravilno izračunao |