DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 19 <-- 19 --> PDF |
1. utjecaja krupnoće sjemena na klijavost sjemena i razvoj ponika; 2. vremenskog raspona klijanja pojedinih sjemenki; 3. intenziteta visinskog prirasta ponika. Podaci se odnose na dvije vrste hrasta i to Quercus suber i Quercus coccifera. 1. Quercus suber L. Sjeme Quercus subera — plutnjaka, škola je primila od Instituta za oceanografiju i ribarstvo FNKJ u Splitu, koji ga je nabavio u svrhu pokusnih sadnji za uzgoj ove vrste radi vlastite proizvodnje pluta. Prema saopćenju tog Instituta, žir je ubran dne 6. XI. 1950. godine u brdima Passanove i Terracine u Italiji. Težina primljenog ,sjemena iznosila je 2 kg. Sjetva je izvršena dne 13. XII. 1950. godine s đacima šumarske škole. Nicanje i razvoj ponika do ljetne periode mirovanja vidi se iz priložene tabele. Da bi se ispitao utjecaj veličine (krupnoće) sjemena na nicanje i razvoj biljaka, prije sjetve izvršeno je sortiranje žira i to u 3 grupe: dužine prosječno 3,5 cm, dužine od prosječno 3,0 cm i dužine od prosječno 2,5 cm odnosno na krupni, srednji i sitni. U tabeli pod red. br. A/l su podaci o krupnom žiru, pod br. A/2 o srednjem, a pod A/3 o sitnom. Sjetva i ponik u prvoj polovini 1951. godine bili su umjereno zalijevani. 2. Quercus coccifera L. Sjeme Quercus coccifere — prnara, oštrike, komorike, škola je primila od Instituta za melioraciju krša u Splitu, a potječe iz okoline Dubrovnika berbe 1950. godine. Ukupno je bilo 0,5 kg sjemena. Sjetva je izvršena 13. XII. 1950. god., a sjeme je bilo razvrstano u dvije grupe t. j . dužine preko 3 cm, (krupno), te ispod 3 cm (sitno). Podaci za krupno sjeme nalaze se u tablici pod B/l, a za sitno pod B/2. Za ovu vrstu unijeti su i podaci u prirastu i tokom jesenjeg vegetacionog perioda t. j . mjerenja su vršena i početkom 1952. godine. Do kraja VI. mjeseca vršeno je umjereno zalijevanje, a kasnije biljke uopće nisu bile zalijevane niti su bile zaštićene od sunca. 3. Neki zaključci. Kako vidimo iz podataka, krupnije sjeme holje je od sitnijeg. Postotak klijavosti je veći, a i klijanje, odnosno nicanje kod krupnijeg sjemena nešto je brže nego kod sitnog. Isto tako i prosječne visine biljaka veće su kod onih iz krupnog nego sitnijeg sjemena, iako u rasponu između najniže i najviše nema većih razlika. Jači visinski prirast jače se očituje s većom starošću: dok je kod plutnjaka prosječna visina biljaka iz sitnog sjemena dne 28. IV. iznosila 73,6% visine onih iz krupnog, dne 4. VII. taj je % iznosio 65,3; kod oštrike taj je % iznosio 28. IV. 71,4%, 2. VII. 66,6%, a 7. I. (slijedeće godine) 63,2%. Klijanje sjemena ovih vrsta trajalo je više od mjesec dana, ali i kasnije biljke općenito su dostizale ranije nikle. I konačno visinski prirast oštrike u jesenjoj vegetacionoj periodi iznosio je 45,4% visinskog prirasta proljetne periode. "2 Šumarski list |