DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 21 <-- 21 --> PDF |
MI iiii.´mHp´-----mmmmmi^B Na taj je način sa ovom formulacijom određeno, da sve šumske površine, bez obzira na njihovo vlasništvo, imaju potpadati pod upravu društva (države) i planski potpadati pod proizvodnju onih sortimenata, koje zahtijeva društvo. Osnovni elementi Hartigove formule su zadržani, ali su dodani oni elementi, koje zahtijeva socijalistička privreda. Pošto je proizvodnja drvne mase u prelaznom razdoblju zadržala sve osobine »proizvodnje robe«, to proizvedena drvna masa kao »roba« nije samo »upotrebna vrijednost« odnosno »upotrebni predmet«, nego i »vrijednost« (1), — te se prema tome u ovom članku i tretira kao veća ili manja »vrijednost«. Proizvodnja »što vrednije drvne mase« u socijalizmu dolazi do izražaja uglavnom u važnosti proizvedene drvne mase za društvo i narodnu privredu, — a to znači, da je cilj, prvenstveno proizvoditi drvnu masu najveće »društveno upotrebne vrijednosti«. Na ovaj način bio bi jasno određen cilj gospodarenja sa šumama u zemljama gdje postoji manjak, kao i gdje postoji višak proizvedene drvne mase, koji se može izvesti. Vrijednost toga viška drvne mase dolazila bi do izražaja u postignutoj cijeni na vanjskom, međunarodnom tržištu, odnosno u vrijednosti kupljene i uvezene robe, i u važnosti te robe za narodnu privredu i društvo. Ova razlika u vrijednosti drvne mase nije mogla biti precizno definirana u samoj formuli cilja šumskog gospodarstva zbog njene zbijenosti, ali je iz same formulacije cilja očigledno, da je prvenstvo dato proizvodnji drveta za podmirenje društvenih potreba pred proizvodnjom za eksport. U daljnjem izlaganju nastojat ću dokazati ispravnost ove formulacije, — a pritom ću se posebno osvrtati na suprotne tvrdnje dr. ing. M. Plavšića u radnji »0 cilju šumskog gospodarstva u socijalizmu i o njegovoj realizaciji« (šum. list broj 1—3 iz 1952). Dr. ing. Plavšić u navedenoj radnji navodi, da bi se »opći cilj šumskog gospodarstva u socijalizmu sastojao u tome, da se ono na temelju danih proizvodnih snaga i prirodnih sila mora voditi tako, kako bi potrebe društva i socijalističke privrede bile trajno što bolje podmirene (u sadašnjosti i budućnosti) potrebnim šumskim proizvodima«. Smatram, da ova formulacija nije potpuna. Nastaje na pr. pitanje, kako se prema toj formulaciji ima voditi ono šumsko gospodarstvo, koje svojom proizvodnjom može samo jednim dijelom podmiriti društvene potrebe, — a kako pak, ako postoji višak proizvedene mase, koji se može izvesti. Isto tako nije određen odnos između troškova proizvodnje i vrijednosti proizvedene drvne mase, te bi proizišlo, da u prelaznom razdoblju (kao i u socijalizmu) troškovi nemaju nikakvu ulogu, odnosno da bi se sve raspoložive proizvodne snage mogle upotrebiti bez obzira na njihov opseg i učinak, samo da bi društvo ili socijalistička privreda bili trajno što bolje podmireni potrebnim šumskim proizvodima. I. Dr. ing. M. Plavšić u predmetnoj svojoj radnji dokazuje, da cilj šumskog gospodarstva, koji je postavljen od G. L. Hartiga, a prihvaćen od mnogih njegovih sljedbenika, nije ispravan, i da Hartig i njegovi sljedbenici nisu prosudili, da li je uopće moguća realizacja ovoga cilja. |