DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Prema tome i cilj šumskog gospodarstva u prelaznom razdoblju, koji je naprijed postavljen, pošto u sebi sadrži sve elemente Hartigove formule, isto tako bi prema dokazivanju dr. ing. Plavšića bio neostvarljiv i u sebi bi sadržavao suprotnost. Ponajprije dr. Plavšić tvrdi, da sama formula »proizvoditi što vredniju drvnu masu uz što manje troškove« predstavlja tautologiju, — i da bi odnosna formula trebala da glasi: »uz dane troškove proizvoditi što vredniju drvnu masu ili određenu vrijednost drvne mase proizvoditi uz što manje troškove«. — Očigledno je, da su ovo samo dva oblika ostvarenja gornjega cilja, formuliranog po Hartigu. Taj cilj može se međutim postići i na druge načine, kao na pr. smanjenjem troškova i istovremenim povećanjem vrijednosti drvne mase, — ili povećanjem troškova uz srazmjerno još veće povećanje vrijednosti drvne mase. Najčešći slučaj jest baš ovaj posljednji. Od Hartiga do danas naglo se je razvijala nauka o uzgoju šuma, te dolazi do primjene raznih šumsko-uzgojnih metoda, kojima je cilj kako održavanje i pomlađivanje sastojina, tako i njihovo kvalitativno i kvantitativno unapređenje. Primjenom sve boljih metoda uvelike se je postizavao taj cilj, ali su se istovremeno uglavnom povećavali i troškovi proizvodnje. Dovoljno je na pr. spomenuti samo čišćenje mladih sastojina, kojim su uvođenjem troškovi dosta povišeni, ali je kvalitativno i kvantitativno vrijednost proizvedenog drveta daleko više porasla. Daljnjim razvojem nauke o uzgoju šuma i pronalaskom novih, boljih metoda po svoj prilici da će najčešće doći do povećanja troškova, ali i do proporcionalno još većeg povećanja prihoda. Kao primjer mogla bi se navesti novija istraživanja o »ekspresnim šumama« (1), ukoliko naravno daljnja istraživanja pokažu, da će moći doći do njihove primjene. Kao drugi primjer može se navesti smolarenje stimulacijom (12), kojom se doduše ne povećava vrijednost drvne mase, ali se povećava prinos smole uz istovremeno smanjenje troškova proizvodnje. Istovjetne primjere moglo bi se pronaći i kod ostalih privrednih grana, a naročito kod industrije i saobraćaja. Ne može se dakle tvrditi, da dio Hartigove formule: »proizvoditi što vredniju drvnu masu uz što manje troškove« — predstavlja tautologiju. Sada da razmotrimo drugu tvrdnju dr. ing. Plavšića u navedenoj radnji, da u postavljenom cilju: »proizvoditi što veću i što vredniju drvnu masu na danoj površini« postoji suprotnost, t. j . da je taj cilj neostvarljiv. Autor odnosne radnje to dokazuje činjenicom, što je ophodnja najveće mase za sve naše glavne vrste drveća dosta kraća od ophodnje najvrednijeg prihoda, te zaključuje, »da se onda kada se želi proizvesti što veća sveukupna drvna masa ne proizvodi i što vrednija drvna masa«, da prema tome cilj, koji je šumskom gospodarstvu postavio Hartig, sadrži suprotnost, te da se on u sadašnjim ekonomskim prilikama ne može postići. Smatram da Hartig, a pogotovu njegovi sljedbenici u postavljenom cilju »proizvoditi što veću i što vredniju drvnu masu na danoj površini« nisu pretpostavljali utjecaj ophodnje, nego utjecaj kultivatora putem šumsko-uzgojnih mjera. Utjecaj ophodnje nalazi se u izrazu »u što kraće vrijeme«, sa postavljenim zadatkom da se skraćuje ophodnja (kako |