DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 23 <-- 23 --> PDF |
ophodnja najvrednijih prihoda, tako i ophodnja najveće mase), a istovremeno da se poveća prihod ili barem da ostane isti. Za dokaz tome navodim slijedeće primjere. — Ing. I. Lončar (5) navodi, da stalni porast potreba na raznim sortimentima utječe na određivanje cilja naprednog gospodarenja sa šumama, »prema kome treba njegu šuma vršiti tako, da se u što kraćem vremenu proizvede što veća i što vrednija drvna masa«. — Slično stanovište zauzimaju Leibundgut i Schädelin, prema kojima je »cilj uzgajanja sastojine u potrajnom proizvođenju najveće vrijednosti« (4). — Takvih primjera moglo bi se naći više. Ako raščlanimo pak samu formulu cilja šumskog gospodarstva, doći ćemo do istih zaključaka. Cilj šumskog gospodarstva može se postići samo pravilnim gospodarenjem sa šumama. Pravilno gospodarenje ostvaruje se samo onda, ako se izvrši, kako najbolji izbor ophodnje, tako još mnogo više, ako se sprovedu sve one gospodarske, a naročito sve šumsko uzgojne mjere, kojima se prema momentanom stanju nauke najviše podiže šumska proizvodnja kvalitativno i kvantitativno. Ponajprije da razmotrimo, da li se raznim šumsko-uzgojnim mjerama može postići skraćivanje ophodnje (bilo ophodnje najvrednijeg prihoda, bilo ophodnje najveće mase). Sam dr. ing. Plavšić u predmetnoj radnji dokazuje, da razne metode proreda, pa čak i visoke prorede, malo utječu na skraćivanje ophodnje, te prema tome nauka o uzgoju šuma na taj način nije postigla cilj skraćivanja ophodnje u nekoj značajnijoj mjeri. Međutim taj cilj skraćivanja ophodnje može se postići zamjenom spororastućih vrsta drveća sa brzorastućim vrstama (topola, zelena duglazija, bagrem i dr.), gdje za to postoje odgovarajući stojbinski uvjeti, odnosno forsiranjem postojećih vrsta, koje imaju veći prinos i kraću ophodnju (jela, smrča i dr.). To su baš one vrste, koje kod nas i na svjetskom tržištu daju veoma tražene i vrijedne Sortimente. Iz prirasno-prihodnih tabela možemo na pr. vidjeti, da bukva na III bonitetnom razredu u 110-godišnjoj ophodnji na 1 ha daje ukupne prihode od 628 m3 (po Gerhardt-u), dočim smrča na istom bonitetu u 90-godišnjoj ophodnji daje 725 m3 (po Schwapachu), a jela u 100-godi šnjoj 925 m3 (po Eichornu). Dakle uz kraću ophodnju jela i smrča daju veće mase, koje uz to imaju veći postotak tehnike. Pošto se ovi podaci odnose na Njemačku, to će po svoj prilici kod nas te razlike u prihodima na istim bonitetima biti još veće. Još do većeg izražaja dolazi skraćenje ophodnje uz povećanje prihoda na pr. kod kanadske topole i zelene duglazije (19). Kod nas su već prije vršeni pokusi i glede mogućnosti uvođenja nekih drugih brzorastućih egzota, ali tada postignuti rezultati nisu zadovoljavali. To ne znači, da noviji pokusi ne će dati bolje rezultate (na primjer sa Eucalyptus-om ili dr.). Na duljinu ophodnje najvrednijeg prihoda (i financijske ophodnje) utječe, kako to ističe i dr. ing Plavšić, još i promjena u odnosu vrijednosti između pojedinih sortimenata, ali istovremeno tvrdi, da su ti odnosi stalni, odnosno da se tijekom vremena zapravo slabo mijenjaju, te smatra, da se podaci iz 1926 godine, s kojima je izračunao ophodnje najvrednijeg prihoda za hrast, bukvu, jelu, smrču i bor mogu uglavnom uzeti kao |