DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 24 <-- 24 --> PDF |
ispravni. Konačno zaključuje, da se ophodnja najvrednijeg prihoda tokom vremena slabo mijenja. Međutim prema podacima Grottiana (10) i Međunarodne organizacije FAO (14 i 20) u posljednjim decenijima postoje znatne promjene u svjetskoj potrošnji drvnih sortimenta, pa prema tome i u njihovoj vrijednosti. Tako se je od 1938 do 1948 godine sveukupno učešće proizvodnje prostornog drveta (ogreva i celuloznog drveta) smanjilo od 63% na 56% od cjelokupne proizvodnje, t. j . smanjenje proizvodnje prostornog drveta iznosi oko 11%. Uzgred napominjem, da je, i pored ovoga smanjenja proizvodnje prostornog drveta, njegova vrijednost porasla radi povećanja sudjelovanja celuloznog drveta, čija je vrijednost znatna. U 1938 godini je naime od ukupne proizvodnje prostornog drveta otpalo na celulozno drvo 11%, a u 1948 godini 23%. Učešće proizvodnje tehničkog drveta (uglavnom trupci za furnir, za ljuštenje, za piljenje, te pragovska oblovina i rudno drvo) povećalo se je od 37% u 1938 godini na 44 % cjelokupne proizvodnje u 1948 godini, t. j . porast proizvodnje tehničkog drveta u tom razdoblju iznosi 19%. Naročito naglo raste proizvodnja furnira i ukočenog drveta, a taj porast od 1937 na 1950 godinu iznosi 91%. Proizvodnja rudnog drveta je od 1948 godine u opadanju, a to se ima uglavnom pripisati zamjeni rudnog drveta sa metalnim podupiračima. Baš radi naglog povećanja učešća proizvodnje ukočenog drveta i vrijednost tehničkog drveta također raste. Ovdje je razmotreno jedno dosta kratko i nesređeno vremensko razdoblje, ali se ipak može zaključiti, da postoji opća tendenca porasta proizvodnje tehničkog drveta u srazmjeru na proizvodnju prostornog drveta, a ne njenog opadanja. U odnosnom razdoblju je naime s jedne strane postojala veoma velika potreba na celuloznom drvetu, što je trebalo dovesti do povećanja proizvodnje prostornog drveta, — a s druge strane se je radi znatnog porasta proizvodnje umjetnih ploča i ukočenog drveta, te uvođenja modernih krovnih konstrukcija, trebala smanjiti potreba na oblovini. Usprkos toga porasla je potrošnja (vrijednost) tehničkog drveta u odnosnom razdoblju za 7% u učešću od cjelokupne proizvodnje, a u istom postotku smanjilo se je učešće potrošnje prostornog drveta. Na duljinu ophodnje najvrednijeg prihoda (a i financijske ophodnje) utječe razlika u vrijednosti sječivih prihoda starijih i mlađih sastojina, kao i smanjivanje odnosno povećavanje vrijednosti proreda (8). Iz tabela učešća sortimenata, sastavljenih od Ministarstva šumarstva NRH u 1948 godini na temelju iskustvenih podataka, vidi se, da učešće tehnike sa povećavanjem ophodnje (od izvjesne starosti) raste, a obratno učešće prostornog drveta pada. Pošto se dakle potrošnja tehničkog drveta, (a naročito potrošnja ukočenog drveta) povećava prema potrošnji prostornog drveta, morali bismo doći do zaključka, da se ophodnja najvrednijeg prihoda (a i financijska ophodnja) povećava. Međutim to ipak nije tako, nego obratno. Poznato je naime, da se u mnogim zemljama, gdje se vrši racionalno gospodarenje sa šumama, ove iskorišćavaju u sve kraćim ophodnjama sa sve tanjim dimenzijama. 176 |