DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 25 <-- 25 --> PDF |
WPJI.MWWJ-1ILI.W... I pored toga smanjivanja dimenzija srednjeg stabla, proizvodnja drveta za mehaničku preradu raste. Posljedica toga jest snižavanje postotka korišćenja naročito kod piljene građe (uglavnom svi pilanski trupci A Mase upotrebljavaju se sada za Ijuštenje), odnosno povećanje postotka otpadaka. Ovo povećavanje otpatka kod mehaničke prerade izazvano je također i mogućnošću njihovog korišćenja u kombinatima i to ili za kemijsku preradu ili za proizvodnju umjetnih ploča (15). Proizvodnja umjetnih ploča porasla je od 1935 na 1949 godinu za 215%, što ukazuje na naglo povećavanje korišćenja otpadaka (9). Neosporno je dakle, da i neki drugi faktori utječu na ovo smanjivanje ophodnje najvrednijeg prihoda (i financijske ophodnje), koji su utjecali čak i jače, i to u obratnom pravcu nego li je bio utjecaj nastalih promjena u odnosu vrijednosti pojedinih sortimenata. Pri tome pretpostavljam, da se u svim zemljama, u kojima se sa šumama racionalno gospodari, primjenjuje uglavnom financijska ophodnja ili ophodnja najvrednijeg prihoda, koja u pojedinim slučajevima (za pojedine vrste drveća) može biti jednaka ophodnji najveće mase. Protivno tvrdnji dr. ing. Plavšića smatram, da glavni činilac, koji utječe na ovo smanjenje navedenih ophodnji (kako su to isticali Judeich, Guttenberg, šenšin i dr.) jest opća promjena vrijednosti drveta, t. j . promjena između ponude (proizvodnje) i potražnje (potrošnje). Pri tome je naročito važan odnos u kojem se nalazi potražnja drveta prema cjelokupnom prirastu svih šuma jedne države ili jednog kontinenta, uz ophodnje koje se primjenjuju. Moram naglasiti, da kod toga ne dolaze u obzir promjene u općoj cijeni drveta, koje su nastale utjecajem kapitala, države ili drugih faktora, nego samo promjene, koje su nastale u odnosu između potražnje i ponude (proizvodnje-prirasta drvne mase). Prema podacima Waltera Brodbecka (11), potrošnja drveta u Evropi prosječno raste godišnje za 3%. — Pošto se ovo povećavanje potrošnje (potreba) ne može nadoknaditi povećanjem proizvodnje šuma šumskouzgojnim mjerama, niti uvođenjem u produkciju-eksploataciju novih šumskih površina, ono iziskuje smanjivanje ophodnje najvrednijeg prihoda i njezino postepeno približavanje ophodnji najveće mase, uslijed čega dolazi do povećanja prosječnog dobnog prirasta i površinskog etata, dakle do kvalitetnog povećanja proizvodne drvne mase. Posljedica je toga ublaživanje tehničkih uvjeta izrade pojedinih sortimenta, a naročito trupaca za Ijuštenje i piljenje. Stalno pak povećavanje proizvodnje vrednijih sortimenata (kod oblovine se povećava proizvodnja trupaca za Ijuštenje, a kod prostornog drveta celuloza), dolazi do povećanja vrijednosti cjelokupne proizvedene mase, iako uzevši apsolutno kvaliteta dobivene mase se smanjuje. Međutim moramo uzeti na pr. u obzir, da svaki kubik povećanja proizvodnje trupaca za Ijuštenje, odnosno ukočenog drveta, smanjuje potrebu na piljenoj građi za oko tri puta, jer se ukočeno drvo proizvodi u tanjim dimenzijama, a osim toga je vrednije, — a isto tako svakom kubiku ogrevnog drveta koji se upotrebi u kemijskoj proizvodnji, znatno raste vrijednost. Moglo bi se postaviti jedno opće pravilo, da ophodnja najvrednijeg prihoda (a i financijska ophodnja) nije jednaka u svima zemljama i na svim kontinentima. Ona mora biti kraća u uvoznim nego u izvoznim zemljama, kraća u zemljama sa jakom industrijom nego u industrijski |