DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 26 <-- 26 --> PDF |
nerazvijenim zemljama, kraća u zemljama gdje su sve šumske površine privedene intenzivnom gospodarenju nego u zemljama gdje još ima neotvorenih ili slabo otvorenih šuma ili čak šuma prašumskog tipa, — ako su svi ostali uvjeti, koji utječu na njenu duljinu, jednaki. Mora se ipak naglasiti, da ovo smanjenje ophodnje najvrednijeg prihoda (i financijske ophodnje) i njeno približavanje ophodnji najveće mase uglavnom nije rezultat rada kultivatora šuma, nego općih promjena ekonomskih faktora u svijetu, ali se svakako sa ovom promjenom mora računati, jer ima veliki utjecaj na ostvarenje najvećih vrijednosti. Time smo razmotrili glavne faktore, koji utječu na skraćivanje, ophodnje, — a sada ćemo prijeći na razmatranje, da li je moguće postići ostvarenje drugog dijela formule sa postavljenim ciljem: »proizvoditi što veću i što vredniju drvnu masu na danoj površini«. Već smo naprijed naglasili, da se za ostvarenje cilja ovog dijela formule ne može uzeti u obzir utjecaj ophodnje, nego samo utjecaj kultivatora, koji sa šumsko-uzgojnim mjerama uz prilagođivanje i što bolje: iskorišćavanje klimatskih i edafskih faktora imaju za cilj ne smo osiguranje održavanja i pomlađivanja sastojina, nego i što veće njihovo kvalitativno i kvantitativno unapređenje. Pri tome ćemo razmatrati, da li su kultivatori uvođenjem sve boljih šumsko-uzgojnih mjera i metoda ostvarivali istovremeno i sve veće, kao i sve vrednije drvne mase, bez obzira na duljinu ophodnje, te da li i nama može biti cilj istovremeno proizvoditi i što veću i što vredniju drvnu masu na danoj površini. Pojam »što veća i što vrednija drvna masa« nije istovjetan sa pojmom »najveća i najvrednija drvna masa«, jer pojam »što veća i što vrednija drvna masa« sadrži u sebi zahtjev za progresom, t. j . zahtjev za povećanjem drvne mase i njene vrijednosti u sadašnjosti i budućnosti uz bilo koju ophodnju (između ophodnje najveće mase i ophodnje najvrednijeg prihoda), — dočim je »najveća i najvrednija drvna masa« rezultat tabelarnih i računskih podataka prijašnjih gospodarenja, koji sa novoostvarenim uspjehom našega gospodarenja sa sastojinama ne mora i po svoj prilici ne će imati iste rezultate, odnosno koji mi želimo prekoračiti. Prilikom razmatranja metoda i mjera s kojima kultivatori utječu na kvalitativno i kvantitativno povećavanje šumskog produktiviteta, ponajprije se mora spomenuti sječa sastojina, koja ne predstavlja samo jednu radnju u iskorišćavanju šuma, nego i prvu vrlo važnu uzgojnu mjeru u podizanju odnosno uzgajanju sastojina. Pravilnim provođenjem sječa (oplodnih i prebornih) ne samo da osiguravamo najuspješnije pomlađivanje odnosno njegu sastojina uz očuvanje stanišnih uvjeta, nego također reguliramo najpovoljniju strukturu novih mješovitih sastojina. Načinom pak pomlađen ja, kao i vrstom i porijeklom sjemena (sadnica) kultivatori utječu kako na kvalitetu tako i na kvantitetu porizvedene mase. Naročito u posljednje vrijeme ukazuje se i kod nas na sve veću važnost sjemenarske i rasadničarske službe, te na njen utjecaj na unapređenje šumske produktivnosti. Tako na pr. dr. ing. M. Anić naglašava, da je sjemenarska i rasadničarska služba »jedan od osnovnih uslova za podizanje produktiviteta naših šuma i u kvantitativnom i u kvalitativnom pogledu«, te je smatra »osnovnom djelatnošću šumsko-uzgojnih, odnosno šumsko gospodarskih mjera« (2). — Svakako je ovakovo. |