DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 28 <-- 28 --> PDF |
stoj ina još i sa posebnim zadatkom reguliranja i održavanja poželjne smjese. Pošto su glavni prihodi sastojina na istim stojbinama i u istoj ophodnji kvalitativno približno jednaki (8), to se općenito može uzeti, da su visoke prorede dosada postigle najbolje rezultate u povećavanju ukupnih prihoda. Tako na pr. prema Gehrhardt-ovim prirasno-prihodnim skrižaljkama za hrast sa jakom (visokom) proredom na I bonitetu uz ophodnju od 175 godina iznosi glavni prihod 393 m3 po 1 ha, a prihod od proreda 798 m8. U ovom je dakle slučaju šumsko-uzgojnim mjerama (proredama) povećan prihod na masi za oko 200%, dočim na stvarnoj vrijednosti još dosta više radi stalnog poboljšavanja kvalitete sastojine. Ima i drugih šumsko-uzgojnih mjera kojima se može povisiti produktivnost sastojina, kao na pr. stvaranjem mješovitih sastojina, potkresivanjem i dr. Tako na pr. prema podacima Borgmanna (3) ukupni priraštaj čiste borove sastojine nakon unošenja bukve povećava se za gotovo 50% od totalne mase. Sve te mjere (njega pomlatka, čišćenje, prorede, progale-pomlađivanje) čine međutim jedan zatvoren krug šumsko-uzgojnih radova, koji se bez štetnih posljedica ne može i ne smije prekinuti. Cilj svih tih mjera jest potrajna proizvodnja najveće vrijednosti, a taj se cilj postiže dostiže dosljednim unapređenjem nosioca vrijednosti. Temelji šumskouzgojnih metoda prema tome leže s jedne strane na principima nauke o nasljeđivanju, a s druge strane na povoljnim utjecajima na okolinu (4). Prema tome neosporno se mora doći do zaključka, da cilj šumskog gospodarstva, označen u dijelu Hartigove formule: »proizvoditi što veću i što vredniju drvnu masu na danoj površini« nije neostvarljiv i u sebi ne sadrži suprotnost. Naš cilj jest, da i u ophodnji najveće mase, kao i u ophodnji najvrednijeg prihoda (odnosno u tehničkoj ophodnji), sa šumsko-uzgojnim mjerama postignemo i što veću i što vredniju drvnu masu na danoj površini. Samo radi bolje uočljivosti ispravnosti ove tvrdnje navađam, da bi ophodnja najveće mase, kada bi ona uistinu imala isključivi cilj proizvodnje što veće mase bez obzira na njezinu kvalitetu, bila vezana uz provođenje svih onih mjera, koje samo kvantitetno povećavaju prihod, kao što je na pr. provođenje čišćenja i ranih jačih proreda uz favoriziranje jačih stabala, bez obzira na njihovu kvalitetu. Međutim ophodnja najveće mase nije vezana uz provođenje ovakovih mjera, jer je i uz primjenu najveće mase naš cilj proizvoditi ne samo što veću, nego i što vredniju drvnu masu, osim ako se radi isključivo o proizvodnji ogreva. II. Sada nam se nameće pitanje, na koji se način može realizirati naprijed formulirani cilj šumskog gospodarstva u socijalizmu (prelaznom razdoblju) u onom svom dijelu, s kojim je određeno, da proizvodnja drvnih masa mora biti usmjerena »tako, da s njom prvenstveno što bolje mogu biti podmirene društvene potrebe« ? — Nameće se pitanje, kakvu se ophodnju u tu svrhu mora primjeniti, — da li ophodnju najvrednijeg prihoda ili ophodnju najveće mase? U tu svrhu ćemo najprije razmotriti opće karakteristike ovih ophodnji. |