DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Cilj ophodnje najvrednijeg prihoda jest proizvodnja najvrednije drvne mase u što kraće vrijeme, odnosno proizvodnja prosječno godišnje najvrednije drvne mase (prirasta). Ovaj cilj, kako je to naprijed spomenuto, nastojali su vlasnici šuma u kapitalizmu ostvariti postizavanjem prosječno godišnje najvećih novčanih prihoda. Pošto se cijene drveta radi djelovanja kapitala (karteli, dumping, štampa, reklame i dr.) nisu poklapale sa vrijednosti drveta, to i proizvodnja drveta (drvnih sortimenata) na taj način nije bila usmjerena prema potrebama društva, nego prema diktatu kapitala. Cijene drveta su ustvari vibrirale oko njegove vrijednosti (10). Pošto je u prelaznom razdoblju (socijalizmu) cilj. da se »trajno proizvodi što vrednija drvna masa«, odnosno masa, s kojom će najbolje biti podmirene društvene potrebe uz moguću proizvodnju što većih i na svjetskom tržištu što više traženih viškova za eksport, to se u prelaznom razdoblju ima primjenjivati ophodnja najvrednijeg prihoda, kada je moguća njena ispravna primjena. Ophodnja najvrednijeg prihoda poklapa se sa dobom, kada je prosječni prirast vrijednosti drvne mase (svih sortimenata) po 1 m3 sječivog prihoda (u postotcima) jednak prosječnom dobom prirastu drvne mase. Prosječni prirast vrijednosti drvne mase ovisan je o omjeru između vrijednosti sortimenta i o učešću tih sortimenata u pojedinim ophodnjama. Međutim, kako smo vidjeli, i jedno i drugo se vremenom mijenja. Kod ustanovljenja srednje ophodnje najvrenijeg prihoda za pojedinu vrstu drveća u smislu ovog razlaganja moraju se uzeti u obzir sve šume bez obzira vlasništva, jer bi se u protivnom došlo do krivih zaključaka. Sve do momenta dok država radi svoje financijske, privredne ili socijalne politike određuje cijene drvnih sortimenata (šumske takse) ili na njih utječe prebacivajući vrijednosti iz jedne grane privrede u drugu, ili jednog produkta (sortimenta) na drugi, cijene drvnih sortimenata ne odgovaraju njihovoj vrijednosti (10). Ophodnja najvrednijeg prihoda pak, izračunata sa takvim cijenama, prema prednjoj definiciji nije ispravna i u pravilu je previsoka, — a rezultat toga bi bila premala proizvodnja tanjih sortimenata za narodnu privredu (društvo). Kada se cijene drvnih sortimenata međusobno usklade sa njihovim potrebama za društvo i sa proizvodnom mogućnosti svih raspoloživih šuma, odnosno kada država nakon postignuća postavljenih privrednih i socijalnih ciljeva pristupi formiranju cijena isključivo na bazi vrijednosnih odnosa, vodeći računa o ponudi i potražnji, bez ikakvog posebnog utjecaja (države, kapitala-proizvođača ili potrošača) otada su cijene drvnih sortimenata usklađene sa njihovom vrijednosti. Ophodnja najvrednijeg prihoda izračunata sa ovim cijenama bit će ispravna, a struktura sječivih masa u tom slučaju najbolje će odgovarati potrebama društva i narodne privrede. Cilj ophodnje najveće mase jest proizvodnja najvećih prihoda na drvnoj masi bez obzira na upotrebnu vrijednost te mase. Pošto ophodnja najveće mase kod većine vrsta drveća nastupa dosta rano, to ona daje premalo debljih i vrednijih sortimenata. Uz primjenu ove ophodnje u narodnoj privredi nastao bi manjak tih sortimenata. |