DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Pošto cilj šumskog gospodarstva u socijalizmu (prelaznom razdoblju) ne može biti niti proizvodnja najveće mase, niti ostvarenje najvećeg godišnjeg financijskog efekta, jer bi to bilo u suprotnosti sa osnovnom težnjom socijalističke privrede, koja ide za što boljim pokrićem društvenih potreba, to se ophodnja najveće mase ne može uopće upotrebiti, a ophodnja najvrednijeg prihoda (najveće šumske rente) ne može se upotrebiti za vrijeme dok cijene drvnih sortimenata nisu u skladu s njihovom vrijednosti. Težnja socijalističke privrede za što boljim pokrićem društvenih potreba sa svima sortimentima može se za to vrijeme ostvariti samo tehničkom ophodnjom (tehničkom zrelošću). Cilj tehničke ophodnje (»tehničkog promjera«) u svom općem značenju u smislu ovoga razlaganja nije proizvodnja jednog izvjesnog sortimenta u najvećoj mogućoj količini, nego proizvodnja svih potrebnih sortimenata u onom omjeru i količinama, u kojima će biti najbolje podmirene društvene potrebe, uz eventualno moguću proizvodnju što većih i na svjetskom tržištu što više traženih viškova mase za eksport. Tehnička ophodnja ne može se ustanoviti na bazi samo pojedinih sortimenta (trupaca) i na bazi promjera najpovoljnijeg trupca (»industrijskog promjera«), nego isključivo na bazi cjelokupnih potreba svih sortimenata (tehničkog i prostornog drveta) za narodnu privredu i učešća svih tih sortimenata u godišnjim sječivim prihodima svih sastojina (šuma), kako u glavnim prihodima, tako i u proredama, kod svih vrsta drveća za razne individualne ophodnje. Učešće pojedinih sortimenata u godišnjim sječivim prihodima za razne ophodnje može biti izraženo u postocima, a isto tako i narodne potrebe na raznim sotimentima, ako ne postoji višak godišnjeg etata za izvoz. Ophodnja mora biti izabrana tako, da se postoci narodnih potreba što bolje poklapaju sa postocima učešća sortimenata u sječivom prihodu (prirastu). Na taj način šumska proizvodnja bit se usmjerena tako, da će se s njom podmiriti najvažnije pottrebe narodne privrede i društva sa svim sortimentima. Ukoliko postoji višak etata za izvoz, i njega treba također uzeti u obzir kod određivanja ophodnje, uzimajući u račun one Sortimente koji se na svjetskom tržištu najviše traže i imaju povoljnu tržnu cijenu, a naše ih šume mogu proizvoditi. Poseban su problem kod toga preborne šume, koje zauzimaju 72% od površine sviju visokih šuma u FNRJ (6). Prilikom određivanja tehničke ophodnje (ophodnje najvrednijeg prihoda) mora se prvenstveno odrediti »tehnički promjer« (odnos sortimenata) glavnih vrsta drveća prebornih šuma, ali tako, da taj tehnički promjer ne padne u tanji debi jinski razred, nego je onaj u kome postoji najveći prirast na masi. Prema podacima dr. ing. ž. Miletića, najveći prirast na masi, naročito na boljim stojbinama, jest kod visokih debljinskih razreda. Provođenjem ispravnih sječa, izborom najpovoljnijih ophodnjica i primjenom raznih drugih uzgojnih mjera morali bismo poduzeti korake, da se prirast kod tanjih debljinskih razreda što više poveća i na taj način »tehnički promjer « kod prebornih šuma smanji. U svojoj suštini ovakova tehnička ophodnja za narodnu privredu i društvo daje zapravo najvredniju drvnu masu. |