DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Od momenta, kad su cijene drvnih sortimenata formirane na bazi vrijednosnih odnosa uz odgovarajući udio ponude i potražnje, bez ikakvih posebnih utjecaja (bilo države, kapitala-proizvođača ili potrošača), tehnička se ophodnja mora poklopiti sa ophodnjom najvrednijeg prihoda, te obje ove ophodnje tada mogu doći do primjene. Ustvari se dakle ovakova tehnička ophodnja razlikuje od ophodnje najvrednijeg prihoda samo po načinu računanja ophodnje, a ako su podaci ispravni, oba načina moraju dati iste rezultate. Cjelokupne potrebe narodne privrede i društva na svim sortimentima ne će se moći podmiriti samo jednom ophodnjom za svaku vrstu drveća radi strukture sječivih prihoda, nego će se morati primijeniti više ophodnji, kako to tvrdi također i dr. ing. Plavšić. Osim same strukture sječivih masa na to će utjecati i financijski efekat, zatim potreba osiguranja pojedinih privrednih grana sa najpovoljnijim sirovinskim bazama, ili potreba za najefikasnijim osiguranjem proizvodnje pojedinih sortimenata, uzimajući kod toga u obzir stojbinske uslove, troškove prevoza i drugo. Tako će se na pr. morati´ izlučiti odgovarajuće šumske površine za proizvodnju rudnog drveta i hrastovog furnira (11), a možda i resonans- drveta. Općenito uzevši bolje stoj bine treba upotrebiti za proizvodnju debljih sortimenata, a lošije za proizvodnju tanjih sortimenata. Koji će se stojbinski boniteti upotrebiti za tanje, a koje za deblje Sortimente, to će uglavnom ovisiti o potrebi narodne privrede na raznim sortimentima i o strukturi sviju godišnjih sječivih masa (etata) uz izabrane individualne ophodnje. To se unaprijed ne može odrediti. U niskim šumama tehnička ophodnja mora biti uglavnom jednaka ophodnji najveće mase, jer to proizlazi iz suštine niske šume. Prije nego se dostigne najveći prosječni prirast (prije ophodnje najveće mase) u pravilu ni u kojem slučaju ne bi se smjele vršiti sječe, kako to naglašava i dr. ing. Plavšić, jer razlika između najvećeg mogućeg prosječnog prirasta i ostvarenog prosječnog prirasta predstavlja gubitak proizvodnih snaga, odnosno gubitak moguće dobiti. III. Konačno dolazimo do slijedećih zaključaka: Cilj šumskog gospodarstva u socijalizmu (prelaznom razdoblju), — koji proizlazi samo iz proizvodnje drveta, — jest: na sveukupno raspoloživim šumskim površinama, sa što manje troškova, trajno proizvoditi što vredniju i što veću drvnu masu tako, da s njim prvenstveno što bolje mogu biti podmirene društvene potrebe«. — U ovoj su formulaciji sadržani osnovni elementi koji sadrži Hartigova formula, a dodani su oni elementi koje zahtijeva socijalistička privreda i socijalističko društvo s tim, da u toj formulaciji ne postoji suprotnost, niti je taj cilj neostvarljiv, kako to proizlazi iz dokazivanja dr. ing. Plavšića u radnji »0 cilju šumskog gospodarstva u socijalizmu i o njegovoj realizaciji« (»šumarski list« broj 1—3 iz 1952). 1) Zahtjev formule »proizvoditi što vredniju drvnu masu uz što manje troškove« može se ostvariti uglavnom na četiri načina: a) da se uz određene troškove proizvede što vrednija drvna masa, b) da se određenu vrijednost drvne mase proizvede uz što manje troškove, |