DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 34     <-- 34 -->        PDF

ISKORIŠTENJE TANKE TEHNIČKE OBLOVINE


Ing. Jovan Jovanović


U
U
šumarskim krugovima kao i u krugovima drvne industrije već se
duže vremena govori i raspravlja o skorom pomanjkanju tehničke
oblovine za prorez u pilanama. Te su rasprave bezuvjetno umjesne, jer
svakim danom vidimo, kako starih sastojina sve više i sve brže nestaje.
Nestajanje starih sastojina nastupilo je prvo u hrastovim sastojinama,
a zatim se taj nestanak proteže postepeno i na stare bukove sastojine.
Može se očekivati, da će u jednom momentu nastupiti vacuum kod starih
sastojina kako hrasta, tako i bukve. Jasno je da će u tom razdoblju i
pilane ostati bez tehničke oblovine za prorez.


Već od 1950 godine pa nadalje poteže se pitanje ukidanja nekih
pilana u istočnom dijelu Hrvatske. Kako kolektivi pojedinih pilana, tako
i KNO-i nastoje dokazati, da pilane imaju dovoljno oblovine i da je njihov
opstanak i daljnji rad na sadašnjim područjima na mjestu. To je razumljivo
sa stanovišta kolektiva, koji si želi osigurati stalna mjesta zaposlenja.
Razumljiv je i stav KNO-a, koji žele na svojem području zadržati
drvnu industriju i također osigurati mogućnost šireg zaposlenja i akumulaciju
sa takvih područja.


Pored svega toga vremenom će se morati smanjiti kapaciteti pilana
u istočnom dijelu Hrvatske, jer su zalihe starih hrastika nestale, a područja
starih bukovih sastojina gotovo na cijelom teritoriju istočne
Hrvatske otvorena, dijelom već i iskorištena, a ostatak se nalazi u pomladnom
dobu tako, da će uzgojni momenti i osiguranje budućih sastojina
natjerati na brži tempo sječe još preostalih starih bukovih sastojina na
pomlađenim površinama. Ovo stanje naročito se odnosi na područje gorja
Krndije, Dilj, Psunj, Bilogora i Papuk.


Sjeverni ogranci Papuka potpuno su otvoreni cestama i šumskim
prugama tako, da se na tom području ne nalazi više niti jedna veća i
suvisla površina, gdje nije došlo do sječe. Naprotiv sve su površine zahvaćene
oplodnom sječom najmanje sa jednom fazom. Međutim imade
površina, gdje su izvršeni i dovršni sjekovi. Pomladak na tim površinama
tako je razvijen, da će se sječni period morati smanjiti, premda bi bilo
u interesu kako samog šumarstva, tako i drvne industrije, da se taj
period sječe može razvući bar kroz 10—15 godina. To razvlačenje sječe
starih bukovih sastojina ne će se moći produžiti čak ni u onom slučaju,
ako se primjene slabiju intenziteti sječe od normalnog intenziteta u
oplodnim sječama. Jasno je, da česti povrati sječa na iste površine sa
slabim intenzitetom u oplodnim sječama više štete pomlatku i budućoj
sastojini od normalno provedenih oplodnih sjekova. Te štete nastupaju
zato, što se čestim povratkom na istu površinu više oštećuju mlade boljke,
a naročito izvozom.


Iskustvom je dokazano, da se na ovom području Papuka mogu pro-
vađati potpuno uspješno oplodne sječe sa tri etape, i da je taj način
oplodne sječe dosada dao najpovoljnije rezultate za šumarstvo. Naprotiv
češći povrati na istu površinu bili su nepovoljni kako za šumarstvo, tako
i za drvnu industriju. Na ograncima Papuka i brežuljkastim terenima


186




ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 35     <-- 35 -->        PDF

kao i na platoima mogle su se provađati oplodne sječe i u dvije etape, a
mjestimično čak i čista sječa, a da je ipak buduća sastojina osigurana.


Mišljenja smo, da je ipak najsigurnije u ovom području provađati
oplodne sječe u tri etape. Ta sječa u prvom sjeku treba da obuhvati
40% drvne mase, a ostale dvije etape svaka sa oko 30% drvne mase.
Takova sječa može zadovoljiti u cijelosti i šumarstvo i drvnu industriju.


P& l Z->—\si rz—yM &—trn n—»/-i— i?—VS^A-


SCrouA s/a.c4, /*Wi«. f«"»»4 14. UCA-S) /% O V tptKo/OLA. XJ IUA-/J rut. trjuuut ´«u« ; JU»/»»«´ ´«s*»)
U.oVCc.iW"´* 0,$I7T» o,/gjy*y e, 7´ esr 9 t-99fl
U?ad>*-0tl C9»«,

Najekonomičniji prerez bukovog trupca promjera 18 cm na tanjem kraju


Provađanje oplodnih sječa sa više od tri etape u bukovim sastojinama
istočnog dijela Hrvatske smatramo štetnim kako za šumarstvo
radi oštećivan ja pomlatka, tako i za eksploataciju radi neopravdano povećanih
troškova proizvodnje. To su ujedno i razlozi radi kojih se ne bi
moglo odugovlačiti sa dovršenim sjekovima površina nalazećih se sada
u oplodnoj fazi. Sam pomladak, koji se danas razvija na tim površinama
prisilit će šumarstvo na davanje saglasnosti za sječu takovih sastojina
i drvnu industriju na eksploataciju tih drvnih masa i mjesto smanjivanja
sječivog etata na ovom području, može se očekivati čak i povećanje, jer


Q Šumarski list 187




ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 36     <-- 36 -->        PDF

će to diktirati pomladak, koji bi razvlačenjem i odgađanjem dovršnih
.sjekova mogao prerasti u predrast.


Nakon izvršenih dovršnih sjekova starih bukovih sastojina mora
nastupiti naglo smanjivanje sječivog etata, a može se očekivati čakvacuum naročito na onim područjima, gdje je razlika u starosti između
srednjodobnih i najstarijih dobnih razreda znatna. Nestanak starih bukovih
sastojina u cijelom dijelu istočne Hrvatske može se očekivati gotovo
istodobno. U tom momentu moći će se držati one pilane, u kojim se
područjima nalaze veće površine srednjodobnih sastojina, iz kojih bi se
putem prorede mogle donekle snabdijevati sirovinom. Naprotiv pilane, u
kojim područjima takvih srednjodobnih sastojina nema, bit će prisiljene
kupovati i dovažati sirovinu sa strane i dugih relacija ili obustaviti rad.


Ako smo već danas svjesni, da nas takovi momenti čekaju u skoroj
budućnosti, tada je potrebno već danas pristupiti bar ublaživanju nestašice
na tehničkoj oblovini, jer je neosporno ne ćemo biti u stanju potpuno
otkloniti.


Ublaživanje nestašice pilanske oblo vine smatramo mogućim provesti
sa jedne strane još boljim iskorištenjem sirovine i njenom preradom
putem finalne proizvodnje u još savršenije i potpunije proizvode, da bi
se radna snaga zadržala na preradi već izrezane-građe u pilani, jer sva
radna snaga uslijed smanjenog kapaciteta pilana ne će moći naći zaposljenja
u pilani. Drugi momenat, koji nam pruža mogućnost ublaživanja
nestašice oblovine je korištenje tehničke oblovine na pilani tanjih dimenzija.
To je taj momenat, kojega naročito želimo na ovom mjestu
istaknuti.


Dosada je na pilani vršen prorez bukve tehničke oblovine samo dimenzija
od 25 cm pa na više. Tanje dimenzije t. j . ispod 25 cm. pa sve
do 16 cm. naročito kod bukove tehničke oblovine nisu dosada prerađivane
u pilanama. Smatramo, da bi prorezom u pilani ovakove tanke tehničke
oblovine bili u stanju ublažiti nestašicu sirovine na pilanama.


Mi znamo, da je dosada ovakova oblovina korištena kao rudno drvo,
a predlažemo, da se ovo rudno drvo odnosno oblovina reže na pilani i da
se za prorez takove tanke oblovine priprema i odgovarajući gateri.


U daljnjem razmatranju ovoga pitanja nastojat ćemo razmotriti
slijedeća pitanja.


a) Kakav rezani materijal možemo dobiti prorezom na pilani tanke
pilanske oblovine debljine 16—24 cm., a koja je dosada korištena kao
rudno drvo.


b) Kakav je novčani efekat, ako se vrši prorez tanke oblovine i unovčuje
rezana, građa, prema novčanom efektu rudnog drveta.
c) Mogućnost dobivanja tanke pilanske oblovine.


Ad 1) Materijal, koji se dobiva rezanjem tanke pilanske oblovine
dijelimo na duži i širi materijal sa višom cijenom i kraći, te uži materijal
sa nižom cijenom. Ta razlika u cijeni između ove dvije vrste materijala
kreće se po 1 m3 neparene bukovine oko 2.500 dinara. Sa punim pravom
možemo očekivati, da će iskorištenje ove tanke pilanske oblovine biti
bolje, i sa većim postotkom, jer će imati manje smeđe srce ili ga uopće
ne će imati. Naprotiv deblja bukova pilanska oblovina, jer je starija, vjerojatno
je, da će imati i veći postotak smeđeg srca. Pojava smeđeg srca
gotovo je redovna kod starih bukovih sastojina, dok je pojava smeđeg.




ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 37     <-- 37 -->        PDF

srca kod mladih sastojina i onog materijala dobivenog iz prorede manje
vjerojatna. To su činjenice sa kojima možemo sigurno računati, a odatle
zaključiti, da će iskorištenje takove /oblovine biti povoljnije od iskorištenja
postignutih dosada prorezom bukove pilanske oblovine.


Idealno ostavljeni prorezi daju nam postotke iskorištenja na idealno
pravilnim trupcima do 71%. Praktični prorezi na pilani daju nam rezultate
sa 48%, koji procenat ostaje nakon svih odbitaka, pa i onoga,
koji otpada na smeđe srce, sa kojim kod (starih) debljih pilanskih trupaca
moramo računati, dok kod (mladih) tankih pilanskih trupaca, a pogotovu
dobivenih od prorednog materijala najvjerojatnije je, da smeđeg
srca uopće ne će biti. Konačno kad bi tako smeđe srce i postojalo, te ustanovimo
da nas procenat iskorištenja ne će financijski zadovoljiti, još
uvijek možemo takovu oblovinu ostaviti i koristiti kao rudno drvo, kako
smo to i dosada činili.


Dakle naš procenat iskorištenja tanke pilanske bukove oblovine
nalazi se negdje između 48 do 71%, dok ćemo mi promatrati financijski
efekat samo sa 48% iskorišćenja.


Razni materijal, koji možemo očekivati prorezom na pilani tanke pilanske
oblovine vidljiv je iz priložene tabele i raznih postavljenih načina
proreza i to pojedinačno po širinama rezane robe, po debljinama, pa
odatle i cijenama. Analogno tomu je obračunata i vrijednost te dobiven
najekonomičniji prorez za ovakovu tanku oblovinu.


I. Količinska tabela
mogući prorez trupca © 18 cm. na tanjem kraju, duž. 2 m. sa količinom rezane građe
iz 1 m3 oblovine


R e 2 an a g r ad a
Broj Nači n prorez a Široka građa
od 14 cm
na više
Uska građa
2,5 do 14 cm
Ukupno
građe
Otpadak
m3 m3 m3 m3
I. 1
27´
1
27´ \22J 27
1
27 0,59622 0,0679 0,66412 0,33587
II. 1
27´
1
22´ \22/ 22
1
27 0,55331 0,14218 0,69549 0,30451
III.
IV.
V.
1
27´
1
27´
1
27´
1
27´
1
22´
1
22´
(M-´
\27/ 27
(M. \
27/´ 22
\22/´ 22´
1
27
1
27
1
27
0,51778
0,46552
0,43573
0,193108
0,22494
0,23979
0,71088
0,69046
0,67552
0,28911
0,30954
0,32447
VI. 1
27´ 11),\27/ 1 27 0,36075 0,277999 0,63874 0,36033




ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 38     <-- 38 -->        PDF

II. Vrijednosna tabefa
Broj Količina Cijena Din Ukupno Din
I.
0,59622
0,0679
0,33587
13500
11000
2800
8048,97
746,90
940,43 9736,30
II.
0,55331
0,14218
0,30451
13500
11000
2800
7469,68
1563,98
852,63 9886,29
III.
0,51778
0,193108
0,28911
13500
11000
2800
6990,03
2124,19
809,50 99.3,72
IV.
0,46552
0,22494
0,30954
13500
11000
2800
6284.52
2474,34
866,71 9625,57
V.
0,43573
0,23979
0,32447
13500
11000
2800
5882,35
2637,69
008,51 9428,55
VI.
0,36045
6,27799
0,36033
13500
11000
2800
4810,12
3507,87
1008,92 8937,91


Ad 2) Na pitanje, kakav je novčani efekat proreza tanke pilanske
oblovine 16—24 cm. srednjeg promjera prema novčanom efektu rudnog
drveta daje nam odgovor tabela pod II. Jasno je, da računamo i u ovoj
tabeli sa iskorištenjem 48% rezane građe iz jednog m3 tanke pilanske
oblovine odnosno dosadašnjeg rudnog drveta. Ova tabela nam najbolje
pokazuje put, kojim trebamo poći u budućnosti kod iskorištavanja bukove
tanke oblovine.


Smatramo, da taj princip postavljen kod bukove tanke oblovine pogotovu
vrijedi kod vrednijih vrsta drveća kao što su hrast, jasen i brijest,
a baš ovakova tanka pilanska oblovina nalazi se danas možda najviše u
istočnom dijelu Hrvtske, gdje će najprije nastupiti pomanjkanje oblovine
za pilane u dosadašnjim dimenzijama. Zato je ovo razmatranje i potaknuto
sa ovoga mjesta.


Ad 3) Mogućnost proizvodnje i opskrbe pilana tankom pilanskom
oblovinom su velike na području istočne Hrvatske, Slavonije i Srijema.
Na tom području započele su sječe starih hrastika 1880-tih godina, a
koje se sada nalaze u završnoj fazi. Za hrastom došao je na red sječe
jasen, pa brijest i konačno bukva. Premda ne uvijek uspješno, ali su ipak
šumarski stručnjaci nastojali, koliko im je to bilo moguće, šumske površine
zadržati pod šumom i ponovno pošumiti bilo to naravnim bilo
umjetnim putem.




ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Jedan dio posječenih površina izgubljen za šumsku privredu i pretvoren
u drugu vrst kulture u ziratne površine kao: potkućnice, vrtove,
voćnjake, livade, oranice pa čak i pašnjak, što šumarski stručnjaci nijesu
mogli spriječiti. Drugi dio posječenih površina starih sastojina ostao je
pod šumom i pomlađen, a zatim čišćen, proređivan i općenito njegovan.
Na tim površinama nalaze se danas mlade, srednjodobne pa i dijelom već
i blizu (financijske) zrelosti sastojine sa znatnim količinama prorednog
materijala, kojega namjeravamo koristiti na pilani mjesto rudnog drveta.
Na ovom mjestu želimo samo u grubim potezima istaknuti područje Srijema,
Slavonije, Posavine i Podravine, gdje je vršena eksploatacija po
bivšim Imovnim opštinama (Mitrovica, Vinkovci, Nova Gradiška, Bjelovar
i Križevci), zatim Direkcije šuma Vinkovci i Zagreb, pored mnogih
zemljišnih zajednica i prvatnika. Na tim površinama nalaze se danas
mlade srednjodobne pa i starije sastojine, na kojima se površinama moraju
vršiti uzgojne mjere, među koje spadaju i prorede, pa prema tomu
i sječe rudnog drveta odnosno oblovine tanjih dimenzija uporabljivih i za
prorez u pilani.


Nažalost ne raspolažemo podacima niti o površinama, niti o starosti,
a niti o količinama drvnih masa, koje se na tom području nalaze, da bismo
mogli dati bar približnu količinu ove tanke oblovine, koja bi se mogla još
koristiti na pilani.


III, Tabela


upoređenja idealnog i realno mogućeg dobivanja rezanep, Idealno najpovoljniji prorez Stvarno mogući pror.


´nj


C


oj Količina Jedin. VrijedKol.
Jedin. Vrijedgrade
cijena nost građe cijena nost


* 2


m3 Din Din m3 Din Din
0,51778 13500 6090,03 0,35 13500 4725


0,19310 11000 2124,19 0,13 11000 1430


111. 0,14911 2800 407,51 0,38 2800 1064
0,14000 — — 0,14 —
0,99999 9521,73 1,00
A.
B.
C.
D.
Troškovi rezanja i manipul. na pilani
Vrijed. dobivene robe prorezom 1 m3 je
Vrijed. 1 m3 oblov. kao rudnog drveta
Dobiveni višak vrijeduostj po 1 m3





7219


2630
4589
3600
989


građe od trupaca ® 18 cm


Vrsta dobivene robe


Orada šir. preko 14 cm
i 2 m dužine


Orada šir. ispod 14 cm
i kraća od 2 m


Gorivo drvo


Rastur


Trošak za 1 m3 je 5480 Din


Razlika 7219—2630


Najviša cijena, koja se može
dobjti za 1 m3 rudnog
drveta




ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Osim koristi, koja se pokazuje forsiranjem proreza na pilani tanke
oblovine bolje kvalitete u financijskom pogledu, pojavljuje se još i druga
korist, što će se na pilanama zadržati veći broj radne snage i smanjiti
nezaposlenost.


Na osnovu prednjih podataka predlažemo, da se na pilanama forsira
prorez tanke oblovme svih vrsta drveća dimenzija ispod 24 cm. srednjega
promjera mjesto da se pušta u rudno drvo. Jasno je, da je već kod krojenja
potrebno ovu činjenicu imati u vidu, te za pilanu forsirati čiste,
zdrave, dulje i pravne dijelove stabala, a za rudno drvo ostavljati samo
one dijelove, koji se ne bi mogli racionalno koristiti na pilani.


UREĐAJNE TABLICE


(Tarifs d´ amenagement, Einrichtungsmassentafeln)


Dr. ing. Dušan Klepac, Zagreb


U
U
šumskom gospodarstvu primjenjujemo gdjekad jednoulazne, a gdjekad
dvoulazne drvnogromadne tablice. Ovdje želimo prikazati funkciju
jednoulaznih ili takozvanih uređaj nih tablica, koje nazivamo
također i tarifama.


UREĐAJNE TABLICE KAO BAZA ZA MATERIJALNO KNJIGOVODSTVO
DRVNE MASE NA PANJU


Kontrolna se metoda osniva na materijalnom knjigovodstvu drvne
mase na panju. Vodimo li to knjigovodstvo uredno i ispravno,
ono nam kaže kako se kreće drvna masa na panju — da li se smanjuje
ili povećava; ono nam kaže koliki je priras t drvne mase na panju;
ono nam daje uvid u to, koliki je priliv stabala u sastojinu (passage
ä la futaie, Einwachs) ; konačno ono nam kaže kolika je šumsk a
produkcija.


Prosječnu godišnju produkciju (Pr) možemo izračunati na temelju
podataka iz materijalnog knjigovodstva po formuli (1).


p -Mk+ N — MP /jv
r n
Mk = sadanja drvna masa na panju; JVI„ = drvna masa na panju
pred (n) godina; N = posječena drvna masa u vremenskom razdoblju od


(n) godina.
Produkcija (Pr) definirana formulom (1), sastoji se od dva dijela:
1) od priliva stabala u sastojinu i 2) od prirasta inventarizirane drvne
mase.


Prosječni godišnji priliv stabala u sastojinu (P´r) možemo odrediti
po formuli (la) u kojoj pojedini članovi ne znače drvnu masu nego broj
stabala.


p, _ Mk + N´ — M´P , ,