DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 38 <-- 38 --> PDF |
II. Vrijednosna tabefa Broj Količina Cijena Din Ukupno Din I. 0,59622 0,0679 0,33587 13500 11000 2800 8048,97 746,90 940,43 9736,30 II. 0,55331 0,14218 0,30451 13500 11000 2800 7469,68 1563,98 852,63 9886,29 III. 0,51778 0,193108 0,28911 13500 11000 2800 6990,03 2124,19 809,50 99.3,72 IV. 0,46552 0,22494 0,30954 13500 11000 2800 6284.52 2474,34 866,71 9625,57 V. 0,43573 0,23979 0,32447 13500 11000 2800 5882,35 2637,69 008,51 9428,55 VI. 0,36045 6,27799 0,36033 13500 11000 2800 4810,12 3507,87 1008,92 8937,91 Ad 2) Na pitanje, kakav je novčani efekat proreza tanke pilanske oblovine 16—24 cm. srednjeg promjera prema novčanom efektu rudnog drveta daje nam odgovor tabela pod II. Jasno je, da računamo i u ovoj tabeli sa iskorištenjem 48% rezane građe iz jednog m3 tanke pilanske oblovine odnosno dosadašnjeg rudnog drveta. Ova tabela nam najbolje pokazuje put, kojim trebamo poći u budućnosti kod iskorištavanja bukove tanke oblovine. Smatramo, da taj princip postavljen kod bukove tanke oblovine pogotovu vrijedi kod vrednijih vrsta drveća kao što su hrast, jasen i brijest, a baš ovakova tanka pilanska oblovina nalazi se danas možda najviše u istočnom dijelu Hrvtske, gdje će najprije nastupiti pomanjkanje oblovine za pilane u dosadašnjim dimenzijama. Zato je ovo razmatranje i potaknuto sa ovoga mjesta. Ad 3) Mogućnost proizvodnje i opskrbe pilana tankom pilanskom oblovinom su velike na području istočne Hrvatske, Slavonije i Srijema. Na tom području započele su sječe starih hrastika 1880-tih godina, a koje se sada nalaze u završnoj fazi. Za hrastom došao je na red sječe jasen, pa brijest i konačno bukva. Premda ne uvijek uspješno, ali su ipak šumarski stručnjaci nastojali, koliko im je to bilo moguće, šumske površine zadržati pod šumom i ponovno pošumiti bilo to naravnim bilo umjetnim putem. |