DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Osim koristi, koja se pokazuje forsiranjem proreza na pilani tanke oblovine bolje kvalitete u financijskom pogledu, pojavljuje se još i druga korist, što će se na pilanama zadržati veći broj radne snage i smanjiti nezaposlenost. Na osnovu prednjih podataka predlažemo, da se na pilanama forsira prorez tanke oblovme svih vrsta drveća dimenzija ispod 24 cm. srednjega promjera mjesto da se pušta u rudno drvo. Jasno je, da je već kod krojenja potrebno ovu činjenicu imati u vidu, te za pilanu forsirati čiste, zdrave, dulje i pravne dijelove stabala, a za rudno drvo ostavljati samo one dijelove, koji se ne bi mogli racionalno koristiti na pilani. UREĐAJNE TABLICE (Tarifs d´ amenagement, Einrichtungsmassentafeln) Dr. ing. Dušan Klepac, Zagreb U U šumskom gospodarstvu primjenjujemo gdjekad jednoulazne, a gdjekad dvoulazne drvnogromadne tablice. Ovdje želimo prikazati funkciju jednoulaznih ili takozvanih uređaj nih tablica, koje nazivamo također i tarifama. UREĐAJNE TABLICE KAO BAZA ZA MATERIJALNO KNJIGOVODSTVO DRVNE MASE NA PANJU Kontrolna se metoda osniva na materijalnom knjigovodstvu drvne mase na panju. Vodimo li to knjigovodstvo uredno i ispravno, ono nam kaže kako se kreće drvna masa na panju — da li se smanjuje ili povećava; ono nam kaže koliki je priras t drvne mase na panju; ono nam daje uvid u to, koliki je priliv stabala u sastojinu (passage ä la futaie, Einwachs) ; konačno ono nam kaže kolika je šumsk a produkcija. Prosječnu godišnju produkciju (Pr) možemo izračunati na temelju podataka iz materijalnog knjigovodstva po formuli (1). p -Mk+ N — MP /jv r n Mk = sadanja drvna masa na panju; JVI„ = drvna masa na panju pred (n) godina; N = posječena drvna masa u vremenskom razdoblju od (n) godina. Produkcija (Pr) definirana formulom (1), sastoji se od dva dijela: 1) od priliva stabala u sastojinu i 2) od prirasta inventarizirane drvne mase. Prosječni godišnji priliv stabala u sastojinu (P´r) možemo odrediti po formuli (la) u kojoj pojedini članovi ne znače drvnu masu nego broj stabala. p, _ Mk + N´ — M´P , , |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Tako ustanovljeni priliv stabala u sastojinu možemo izraziti u kubnim metrima, ako ga pomnožimo drvnom masom srednjeg stabla u prvom debljinskom stepenu. To naravno vrijedi uz uvjet, ako je (n) kraći od prosječnog vremena prelaza prvog debljinskog stepena. Radi ilustracije donosimo ovdje neke podatke o prosječnom vremenu prelaza jel e u prvom debljinskom stepenu od 15 cm (12,5—17,5 cm). Na pokusnoj plohi »Jasle I« T,5= 24,8 god; na pokusnoj plohi »B e1 e v i n e I.« T is =36 god; na pokusnoj plohi »K u p j a č k i Vrh« Ti5=21,3 god. Spomenute pokusne plohe nalaze se u fakultetskoj šumariji »ZALESINI«. Pokusna ploha »Jasle I« — Fakultetska šumarija ZALESINA Gorski Kotar. (Orig.) Prirast drvne mase određuje se tako, da se priliv odbije od produkcije. Formula (1) daje valjane rezultate uz uvjet, da su svi članovi te formule izmjereni istom točnosti, na isti način i za vrijeme mirovanja vegetacije. članovi (MP) i (Mk) u formuli (1) znače drvnu masu na panju, pa se prema tome te mase ustanovljuju na panju. Član (N) u formuli (1) znači drvnu masu, koja je bila posječena u vremenskom intervalu (n). Tu drvnu masu treba odrediti isto m točnosti i na isti način kao i masu (M„) i (Mk). Zato treba drvnu masu (N) odrediti također na panju, t. j . prilikom doznake stabala za sječu. Kod knjigovodstva drvne mase na panju, kao i kod izračunavanja produkcije i prirasta nije ispravno uvrstiti u formulu (1) za (N) drvnu masu izrađenih sortimenata, jer razlike između drvne mase — ustano |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 42 <-- 42 --> PDF |
vi jene po drvnogromadnim tablicama — i posječene drvne mase — ustanovljene u izrađenom stanju — mogu biti velike. Te se razlike kreću između —14% do+ 19% (Flury, 1898.). Nije ispravno ni to, da se drvna masa izrađenih sortimenata svede na drvnu masu u osovnom stanju (na panju) i da se tako korigirana masa unosi u formulu (1) za član (N). Razlog toj neispravnosti leži u tome, što je, prvo, gotovo nemoguće točno ustanoviti otpatke kod sječe i izradbe stabala i, drugo, što odnos između posječene drvne mase (realne drvne mase) i one, koju iskazuju drvnogromadne tablice nije konstantan. Drvnu masu na panju određujemo na temelju drvnogromadnih tablica mjerenjem prsnih promjera i visina stabala. Kod toga nastaju izvjesne pogreške. To su, prvo, pogreške vezane uz mjerenje prsnih promjera i visina stabala, drugo, pogreške drvnogromadnih tablica i treće, pogreške uzoraka (kod primjene primjernih ploha i krugova). Pogreške uzoraka možemo eliminirati, klupiramo li sva stabla u sastojim (dakako iznad određene taksacione granice!). Pogreške, koje nastaju kod mjerenja totalnih visina stabala, možemo eliminirati na taj način, da visinsku krivulju, koju smo konstruirali za dotičnu sastojinu prilikom prvog mjerenja, zadržimo i kod narednih mjerenja. To se može u potpunosti provesti kod prebornih sastojina kod kojih su visinske krivulje više manje konstantne za razliku od jednodobnih sastojina, gdje se visinske krivulje sa starošću mijenjaju. Na temelju visinske krivulje mogu se lako sastaviti jednoulazne drvnogromadne ili takozvane uređaj ne tablice kakve smo sastavili na pr. za pokusnu plohu »Jasle I« (Vidi šum. List br. 1 od 1953. str. 46 tabela br. 6). Kako vidimo, uređaj ne se tablice osnivaju na konstantnoj visinskoj krivulji i konstantnom obličnom broju. Pomoću njih određujemo drvne mase stabala na temelju njihovih prsnih promjera. Takav postupak potpuno zadovoljava, sastavimo li za svaku sastojinu posebnu visinsku krivulju, t. j . posebnu uređajnu tablicu. U tom se slučaju može naime pretpostaviti, da izvjesnom prsnom promjeru odgovara samo jedna visina i jedan oblični broj, što znači, da drvna masa ovisi jedino o prsnom promjeru. Unutar jedne gospodarske jedinice mogu se podjednake visinske krivulje za istu vrstu drveća kumulirati, pa ćemo dobiti samo nekoliko uređajnih tablica. U našem je uređivanju šuma takav postupak dobro poznat. Stariji uređaj ni elaborati za preborne šume Like i Gorskog Kotara sadrže obično takve tablice, šurićeve i Eićeve tablice imaju istu svrhu. Pogreške, koje su skopčane s mjerenjem prsnih promjera ne daju se eliminirati, ali se mogu opreznim radom svesti na minimalnu mjeru. U dendrometrijskoj i uređaj noj literaturi postoji prilično jedinstveno mišljenje, da pogreške kod mjerenja temeljnice ne prelaze prosječno 1%. Radi ilustracije donosimo ovdje jedan originalni podatak. Prošle smo jeseni (za vrijeme mirovanja vegetacije) uz pomoć demonstratora J. štamfla i D. Bedžule pet puta uzastopce izmjerili prsne promjere stabala na pokusnoj plohi »Jasl e I« u površini od 1,43 ha (taksaciona je granica bila 12,5 cm). Izračunali smo, da srednja temeljnica (gs) na toj plohi iznosi 52,45 m2 i da je njezina standardna devijacija (a) = ±0.45 m2. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 43 <-- 43 --> PDF |
To znači, da maksimalna razlika između dvaju mjerenja temeljnice može biti veća od jednogodišnjeg prirasta temeljnice, koji za pokusnu plohu »Jasl e I« dosiže 1 m- jelovine. Zbog toga vremensko razdoblje (n) u formuli (1) ili takozvana kontrolna perioda ne smije biti prekratka, ali, dakako, niti dulja od prosječnog vremena prelaza prvog debljinskog stepena. Što se tiče pogrešaka drvnogromadnih tablica, one se ne daju potpuno eliminirati. Nemoguće je sastaviti takve drvnogromadne tablice, koje bi Pokusna ploha: Belevine I., jelova šuma, Fakultetska šumarija ŽALE SINA, Gorski Kotar (Orig.) iskazivale egzaktne podatke o drvnoj masi na panju. Ukoliko bi nam baš pošlo za rukom sastaviti takve tablice, one bi davale egzaktne podatke o drvnoj masi na panju samo m o m e n t a n o, jer se oblikom i načinom gospodarenja mijenja kvaliteta sastojine (oblični broj!). Stoga će drvnogromadne tablice, koje danas smatramo egzaktnima, postati sutra kon vencionalne . Zato nije potrebno, da uređajne tablice iskazuju baš točne podatke o drvnoj masi na panju. Podaci, koje iskazuju uređajne tablice, ili takozvani uređaj ni kubici, mogu se svesti na realnu kubaturu |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 44 <-- 44 --> PDF |
tako, da se korigiraju pomoću korekcionog faktora. Glavno je to, da se upotrebljavaju uvijek iste tablice. Da bi bolje objasnili knjigovodstvo drvne mase na panju, Švicarci (Bio Hey, Jobez i Blonay) su nazvali jediničnu mjeru za knjigovodstvo drvne mase na panju silvo m za razliku od kubnog metra, koji im služi kao jedinična mjera za knjigovodstvo posječene drvne mase. U tabeli br. 1 donesene su generalne uređaj ne tablice, koje iskazuju drvnu masu u silvama. Generalne uređajne tabele Tabela br. 1 Prsni promjer u cm 10 15 20 25 30 35 40 45 Drvna masa u silvama 0,047 0,136 0,270 0,452 0,686 1,016 1,429 1,898 Prsni promjer u cm ´ 50 55 60 65 70 75 80 85 Drvna masa u silvama 2,419 2,989 3,603 4,259 4,953 5,681 6,440 7,225 Prsni promjer u cm ´ 90 95 100 105 110 115 120 125 Drvna masa u silvama 8,030 8,860 9,704 10,560 11,421 12,293 13,163 14,031 (Vade-Mecum du Forestier, 1946.) Materijalno knjigovodstvo drvne mase na panju, prirast i produkcija izražava se u silvama. Silva može biti veća, manja ili jednaka realnom kubnom metru. Da bi se dobili odgovarajući podaci u realnoj mjeri, t. j . u kubicima, treba samo silve pomnožiti korekcionim faktorom {— \sv! Taj se faktor dobiva na taj način, da se doznačena stabla za sječu najprije izraze u silvama na temelju njihovih prsnih promjera služeći se pritom tabelom br. 1. Zatim se ta stabla poruše i izrade, nakon čega im se odredi stvarna drvna masa u kubnim metrima. Kvocijent između drvne mase u izrađenom stanju, izražene u kubnim metrima, i drvne mase na panju, izražene u silvama, daje nam korekcioni faktor.* Na taj se način korekcioni faktor može ustanoviti za sastojinu kao cjelinu, ali i za svaki debljinski razred posebno. Korekcioni faktori nemaju, naravno, karakter konstante. Oni se mijenjanju i odraz su gospodarenja, pa ih stoga zovu još i koeficijentima kontrole gospodarenja. Naglašujemo, da se za knjigovodstvo drvne mase na panju mogu upotrebiti bilo koje uređajne tablice, ali jediničnu mjeru, koju iskazuju te tablice treba korigirati spomenutim faktorom, da bi se dobili realni kubici. No svakako je zgodnije operirati onim uređaj nim tablicama, koje däju što točnije podatke o drvnoj masi dotične sastojine, kako bi se upotreba korekcionog ´ * U jednom odjelu je doznačeno 87 stabala za sječu. Drvna masa tih stabala na panju iznosila je prema tabeli br. 1 317,83 sv. Sječom i izradbom tih istih stabala 313 07 3 dobivena je drvna masa od 313,07 m3. Prema tome 1 sv = ´ = 0,99 m. 31 / ,oo |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 45 <-- 45 --> PDF |
faktora mogla zanemariti. To je bio razlog, da su Švicarci djelomično prešli na lokalne uređaj ne tablice. U Francuskoj je S c h a e ffe r (1949) izradio u tu svrhu specijalne uređaj ne tablice na temelju eksperimentalnih istraživanja odnosa između prsnog promjera i drvne mase stabla (Vidi tabelu br. 2 i br. 3)**. Te tablice važe za sve vrste drveća, a iskazuju totalnu masu stabla (Derbholz plus Reisholz). Alganov e su tarife podesnije za nešto heterogenije sastojine — na pr. za sastojine izrasle na nejednako plodnom tlu, zatim za sastojine u kojima prevladavaju debela stabla. Schaeffe rov e tarife bolje odgovaraju homogenim, više manje jednodobnim sastojinama, gdje drvna masa stabla raste polaganije s porastom prsnog promjera. Analitički izraz za Alganov e tarife glasi: Vd= y~ -(d — 5)- (d-10) (2) U jednadžbi (2) (yđ) označava totalnu drvnu masu stabla prsnog promjera od (d) cm. (KJ je karakteristika stojbine, t. j . totalna drvna masa stabla prsnog promjera od 45 cm. Dvadeset Alganovi h tarifa konstruirano je tako, da su za (}{) uzete vrijednosti od 0´9 do 2´8 m3 u intervalima od O´IO m3. Analitički izraz za Schaefferov e tarife dan je jednadžbom (3). Vđ d ´(d 5) (3) = /loo ´ ~ Kao u jednadžbi (2), tako i u jednadžbi (3), (Vđ) označava totalnu drvnu masu stabla prsnog promjera od (d) cm. (KJ je totalna drvna masa stabla prsnog promjera od 45 cm. Kako vidimo, spomenute se tarife osnivaju na dvjema standardnim uređajnim tablicama, koje su definirane jednadžbama (2) i (3). Alga nove i Schaefferove tarife su ustvari indirektni rezultat standardnih oblikovisina, pa su prema tome francuske tarife u svojoj biti analogne Laerovi m tablicama. Alganove su tarife povoljnije za šume preborne, a Schaefferov e za šume binomske strukture. Stoga se prve odabiru za dulje vrijeme, te imaju stalan karakter, dok se druge mogu promijeniti. Tako ćemo na pr. za jednu mladu sastojinu eventualno odabrati 8. Schaeffe rov u tarifu, koju ćemo u odrasloj dobi te sastojine zamijeniti možda 15. tarifom. Izbor tarife vršimo na taj način, da se u debljinskom stepenu, koji je u sastojini po masi najjače zastupan, odredi konkretna srednja totalna drvna masa jednog stabla i da se ta masa usporedi s onom u tarifama za dotični debljinski stepen. Evo za to nekoliko primjera. Prv i primjer : U jednoj smo hrastovoj sastojini odredili, da prosječna konkretna sveukupna drvna masa hrastova stabla u debljinskom ** Uređajn e tablice, koje su ovdje donesene u tabeli br. 2, odgovaraju jednadžbi (2) i zovu se »tarifs rapides au diametre«. One se vrlo malo razlikuju od originalnih Alganovi h tarifa iz godine 1901. (Glasnik za šumske pokuse br. 10 str. 321), pa smo ih zato nazvali Alganovi m tarifama. 197 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 46 <-- 46 --> PDF |
198 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 47 <-- 47 --> PDF |
199 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 48 <-- 48 --> PDF |
stepenu od 45 cm iznosi 2´4 m3. Toj sastojini, prema tome, odgovara 16. tarifa. Ali nije baš uvijek praktično određivati konktretnu drvnu masu direktnim mjerenjem u oborenom stanju. Stoga se konkretna drvna masa stabla (M) može odrediti na temelju njegove totalne visine. Izmjeri se nekoliko totalnih visina stabala u jednom debljinskom stepenu i izračuna se njihova aritmetska sredina (fj), koja se uvrsti u jednu od narednih formula, već prema vrsti drveća. a) za jelu i smrču: M = 0"4 d2 H (4) Ako je (d) = 0´50 metara, onda je totalna drvna masa jelovog ili smrčevog stabla jednaka jednoj desetini njegove totalne visine. b) za bukvu: M = 0´5d2H (5) T T Ako je d = 0´45m, M = . Odatle se izvodi pravilo: 10 / »Broj tarife jednak je totalnoj visini stabla p. p. od 45 cm umanjenoj za 8.« c) za ariš: Totalna drvna masa ariševog stabla p. p. od 55 cm jednaka je jednoj desetini njegove totalne visine. Drugi primjer: Na pokusnoj plohi »Jasle I« izmjerena srednja totalna visina jelovih stabala u debljinskom stepenu od 40 cm iznosi 29´6 m, a u debljinskom stepenu od 50 cm, 32´9 m (vidi tabelu br. 6. Šum. List. br. 1/53 str. 46). Služeći se formulom (4) odredili smo, da je za debljinski stepen od 40 cm, M = l´89m3, a za debljinski stepen od 50 cm, da je M = 3"29 m3. Izabrali smo Schaefferovu tarifu br. 17. Primijenivši različite tablice, izračunali smo, da drvna masa jelovine na pokusnoj plohi »Jasl e I« po hektaru iznosi: a) po vlastitim tarifama sastavljenim prema Schubergovim tablicama 510 m3 b) po Schaefferovoj tarifi br. 17 525 m3 c) po šurićevim tablicama (I bonitet) 487 m3 Skrećemo pažnju, da se navedena drvna masa odnosi na jelova stabla iznad 17´5 cm i da Schubergove i šurićeve tablice iskazuju drvnu masu do 7 cm debljine, a Schaefferove totalnu drvnu masu. Treć i primjer : Srednja totalna visina za bukvu u debljinskom stepenu od 45 cm iznosi 180 m. Prema tome je totalna drvna masa srednjeg stabla u tom debljinskom stepenu 1´8 m3. To znači, da treba upotrebiti 10. tarifu, što proizlazi i odatle: 18 — 8 = 10. Zbog jednostavnosti i praktičnosti francuskih tarifa držimo, da bi bilo interesantno ispitati mogućnost njihove šire upotrebe za naše šume. Radi potpunosti spominjemo, da je L o e t s c h (1952.) u Njemačkoj sastavio po sličnim principima 15 »Kluppfestmetertarife«, koje vrijede uglavnom za sve slučajeve. Komparirajući svoje tarife s A1 g anovim i Schaefferovim, on je konstatirao savršeno podudaranje. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 49 <-- 49 --> PDF |
mi im »IM iiiiw^pwppwiiipp ~imn i´""> UREĐAJNE TABLICE KAO BAZA ZA ODREĐIVANJE PRODUKCIJE POMOĆU PROSJEČNOG VREMENA PRELAZA Šumsku produkciju možemo izračunati na bazi uređaj nih tablica pomoću prosječnog vremena prelaza, što smo opisali u radnji »Vrijeme TA B ELA BR.4 IZRAČUNAVANJE PROSJEČNE GODIŠNJE PRODUKCIJE ZA JELU NA POKUSNOJ PLOHI JASLE I ´ OD 1´43 ha PO PRVOJ METODI , ce / 43 i X 0-4 = O-SB V2° 2*24-61 V N 3 /?´-´» S > ´" °´7 °% (/ 3 = 0-O06X4 3 = 0-34> m 1 J 07-0´4 4X3-0-7 \ l + — -\47 «. o-o47x47 « ceo m2\ -^rd„ 1 I IX)-0-7 4-5 --TO \ .„ ]SO = 0-0271 so = -1-iS m´ 2\ + 2 [ 16-05 -73-93 / ^ T„ -dd«» , / S3-«V 4V - ** \ n´ d «-K 46 _ OXJ14X46 = 4-S6 m + 5 2 [ 42-99 -f2´&* / T i3 4 J 4-9 -4-5 » - ´*9 \ . + 0V42i4e = 2-02 fn ä 2 \ 17-04 .^"64 / Ko 2\ T3; ^d-k 1 I -2-5- 4-9 y» - 2´5 \ + OV53X5S = 2´92 rns 2\2 \ 41-04 :—I« « -^dk ^ 77„ 40´97 J /y >/ Vs„ - Vi* 4 I 3-4-2-5 3S, -3-4 \+ — 53 m OVS4X53 - 3*23 rn´ & " 2 \ T, 2 \ 40-97 ´ 40 54 j-dd- n´ ,(V„-v,. + }-4 -3-e \ 4/3-B-4-6tt =23 = 0´073x 23 => 4-GS rns 2 V 40-51 mdd d 7J0 40-72 J W 4 I **« - 3*s 3-4 -4-& \ 3+ \4& — 0-079x46 m, 4~2a m^ d 7L 2 \ ^ ^ 54 - «"ć V3 -S-4 \ + 5o-oesx s = o-42 m* 2 \ 40´O7 fif-´*^ dd«»= —; = 4 I Vi-5-4 7-3 -«N J + O-094X 1 — o-og m 2 \ -40-05 4047 I M-V-ddd /´-PRILIV U s & + & + &+. PTO -PR´PAST DPVNE MASE. 15´67 mi PROSJEČNA a OD /SN´JA PRODUKt PROSJEČNA ~ C ODISNJA PRODUKCIJA PO HEKTARU ir6 m3 201 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 50 <-- 50 --> PDF |
prelaza«, šum. list. br. 1/1953. Tu metodu određivanja produkcije nazvat ćemo prvom metodom, a donosimo je u tabeli br. 4, u kojoj smo TA BELA BR.5 IZRAČUNAVANJE PROSJEČNE GODIŠNJE PRODUKCIJE ZA JELU NA POKUSNOJ PLOH1 „JASLE I^OD 1A3hQ PO DRUGOJ METODI s. r-> kj kl Td ´ 4 IO ci 1*0 °°RrTd>-i Mj´Kt */Vj Ad´Md*oopd cb 0 C/77 g o d i n e cm So m 3 (1) (2) (3) (4) ?5J (6) (?) (<*) 20 49-24 0-05433 0-50000 0-02599 17-2 034* $ Q 25 4G´03 0´0&236 CT40 000 0´024 95 32´9 0-82 «t k 30 43-99 croy-fAs 033 333 0´O2 38b 50-O 4-4g i, v 35 12´Gl CTO79i0 0-28571 CT0 2 2G6 ng-o 1-5b k 40 44´G4 0-00591 0~25000 0-02148 94-2 4-9G > * Q k 45 40-97 0´09116 0´22222 C0202G 437-5 2-79 ^ ´ 50 40S4 0-09515 0-2OO00 0-O1903 1G4´3 3´43 CO 55 40´22 0"09785 0´1S482 0´0177g 07% 4-55 er $ GO 10´07 0-09930 0--166&6 0-O4655 73´6 4-22 »v i) ki 65 40´05 O-09030 0´15335 0-01531 2 TO 0´41 § Q ° Uj 70 4QT47 OV9833 0´44 2S& 0´O14Q5 G-3 0-09 PRIRAST DRVNE MASE «li* ^ ^ 3 PRILIV U SASTOJ/NU ( %f^ *|/J 0S6 m PROSJEČNA GODIŠNJA PROĐU 45,94mi 5 * k <^ PROSJEČNA GODIŠNJA PRODUKCIJA PO HEKTARU.. .44´1 ttj3 <0 => |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 51 <-- 51 --> PDF |
izračunali produkciju za pokusnu plohu »Jasl e I«, služeći se Schae fferovo m tarifom br. 17. Detaljni opis i inventura te pokusne plohe TA BEL* BR. 6 IZRAČUNAVANJE PROSJEČNE GODIŠNJE PRODUKCIJE ZA JELU NA POKUSNOJ^ PLOHI „ JASLE I " OD IA2 ha PO TREĆOJ MLTOD/ > ^ -J K CD o> Tu ci + 5 O´Opu l%t´%t*Mc< Act-McfO-Ofe cm godj´rt z cm % -m* (f) <2) (3) (4) (S) (6) (7) * 20 4Q´24 -1´66bbb 0´027 17´2 0´35 25 76*03 -I-5000O O´02G 32-9 0´86 30 iy9g -1-4OOO0 0024 50-0 4-2 O i* ^ 35 42-61 -7´33 333 0-O2 3 G9´0 1-5 9 40 -1-1-64 sl´2857-1 O´O 22 9-T2 2´0-1 45 -10w97 -f´25 OOO 6-021 -137-5 2S9 M 50 -lOS-t -1´2 2 2 2 2 0*049 1G4-3 yi2 55 -10-22 -f´20000 0´0-l8 87´« 4-57 60 40´07 -r-ra-IS2 0´0-17 73´ e 70 -IO´-17 4´45 3 85 0-0-/4 S-5 o´og , X ^ cv PRIPAST DPVWE MASE (Z A& ) . . . 45-34-mh PRILIV U SASTOJ//VU(—^j= ´ V*J ... . 0"66 m3 , ^ Q T> u) 0. PQOSJEC/VA &OD/ŠMJA~ PRODUKCIJA PO HEKTARU 4r3 m5 ^ Šumarski list, |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 52 <-- 52 --> PDF |
nalaze se u spomenutoj radnji. U tabeli br. 4,* kao i u tabelama br. 5 i br. 6, (Nd) znači broj stabala u debljinskom stepenu od (d) cm. Produkciju i prirast drvne mase možemo međutim odrediti jednostavnije, t. j . pomoću postotka prirasta. Ta je metoda praktičnija od prve, pogotovu, ako upotrebimo Alganove i Schaefferove tarife. Postotak prirasta (p(l) u debljinskom stepenu od (d) cm po P r e sslerovo j formuli iznosi: _ 200 Vd + s -Vd (,. Pd-J~*´ v7+T+~Vd (6) U formuli (6) (Td) znači prosječno vrijeme prelaza ustanovljeno bušenjem stabala debljinskog stepena (d + 5) cm. (Vd) Je drvna masa srednjeg stabla debljinskog stepena od (d) cm, a (Vd + s) Je drvna masa srednjeg stabla debljinskog stepena od (d + 5) cm. Primijenimo li Alganov e tarife, t. j . izrazimo li drvne mase srednjih stabala (yd) j (Vd + s) jednadžbom (2), formula (6) poprima oblik (7). / 1000 M (7) " " T, ´ 0=5 Upotrebimo li Schaefferove tarife, t. j. izrazimo li drvne mase srednjih stabala (Vd) i (Vd + s) jednadžbom (3), formula (6) prelazi u jednadžbu (8). / 1000 iL = (8) " Yd ´ "ST Formule (7) i (8) nazvat ćemo drugom metodom određivanja produkcije. Tu metodu donosimo u tabeli br. 5. Usporedimo li prosječnu godišnju produkciju jelovine izračunatu za pokusnu plohu »Jasl e I« po prvoj metodi (11´6 my po hektaru) s rezultatom dobivenim po drugoj metodi (111 m3 po hektaru), vidimo, da druga metoda daje nešto niže rezultate. Razlog leži u tome, što se druga metoda osniva na Presslerovo j formuli, a ta daje uvijek preniske rezultate (Levaković, 1922., str. 165.). Ispravne rezultate za postotak prirasta daje Leibnitzov a formula: ropd = ^jj-5 (9) Vd Kod primjene A 1 g a n o v i h tarifa Leibnitzova formula poprima oblik (10), a kod primjene Schaefferovi h tarifa oblik (11). * Tabela br. 4 razlikuje se od tabele br. 7, navedene u Šum. listu br. 1/53 na str. 48, po tome, što smo u tabeli br. 7 upotrebili vlastite uređajne tablice (izrađeno po Schubergovima), a u tabeli br. 4 poslužili smo se Schaefferovom tarifom br. 17. Usput ističemo, da se u tabeli br. 7 potkrala tiskarska pogreška, te. mjesto P, P20, P20 i t. d. treba stajati P´, P´20, P´25 i t. d. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 53 <-- 53 --> PDF |
vol: -j^ T o do) roj: - f^| (ii) Formule (10) i (11) izvode se iz formule (9) i formula (2) i (3). Zadnje dvije formule (10) i (11) nazvat ćemo trećom metodom određivanja produkcije. Tu metodu donosimo u tabeli br. 6, dakako, opet primjenjenu na istu pokusnu plohu kao u prva dva slučaja. U tabeli br. 6 ne treba vaditi korijene, a ne treba ni logaritmirati, nego se postoci prirasta očivataju na temelju podataka kolone (2) Lkolone (3) iz prve tablice faktora kamata i rente (l´op") na str. 54. Malog Šumarsko-Tehničkog Priručnika, I. dio. Tako određene postotke prirasta razdijelimo sa 100 i unesemo u kolonu (4) tabele br. 6. Po trećoj smo metodi odredili, da prosječna godišnja produkcija jele na pokusnoj plohi »Jasl e I«, iznosi 11´3 m3 po hektaru. Neznatna razlika između izračunate produkcije po prvoj i trećoj metodi nastala je uslijed toga, što tarife iskazuju drvnu masu na jednu decimalu. Kako vidimo, druga i treća metoda su daleko jednostavnije od prve, to više, što faktori u četvrtoj koloni tabele br. 5 i u trećoj koloni tabele br. 6 ostaju konstantni za sve one sastojine za koje se mogu upotrebiti Schaeff er ov e tablice. Za one pak sastojine na koje će se primijeniti Alganove tablice treba te faktore zamijeniti faktorima, koje donosimo u tabeli 5a i 6a. LITERATURA A 1 g a n H.: Tarifs de cubage, Bulletin trimestriel de la Societe Forestiere de Franche — Comte et Beifort, Besancon 1901. Chatelai n F.: Amenagedent Savoyards. Indications sur la maniere dont sont effectuees les revisions d´Amenagements des futaies jardinees en Savoie. Chambery 1950. (litografirano). |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Ei ć N.: Tabela drvnih masa od 7 cm debljine na više i padovi promjera u %, Sarajevo 1951. Emrovi ć B.: O upotrebi standardnih visinskih krivulja, Šumarski List br. 2, Zagreb 1953. F i š e r M.: Skrižaljke za računanje drvnih zaliha u sastojinama po metodi prof. W. Laera, Zagreb. F 1 u r y Ph.: Ergebnisse aus Kahlschlägen, Mitteilungen der Schweizerischen Anstalt für das forstliche Versuchswesen, 1898. (Citirano po Knuchelu : Planung und Kontrolle im Forstbetrieb, Zürich 1950). K n u c h e 1 H.: Über Einrichtungsmassentafeln, Forstwissenschaftliches Cen tralblatt, Berlin 1929. K n u c h e 1 H.: Planung und Kontrolle im Forstbetrieb, Zürich 1950. Klepa c D.: O produkciji u fakultetskoj šumi Zalesini, Glasnik za šumske pokuse br. 11, Zagreb 1952. (u štampi). Klepa c D.: Vrijeme prelaza, Šumarski List br. 1, Zagreb 1953. LoetschF. : Der Einflus von Höhenstufen und Holzarten auf eine einheit lichen Massentarif bei mitteleuropäischen Waldvorratsinventuren, Zeitschrift für Weltforstwirtschaft, 1952. Citirano po Revue forestiere frangaise No. 2/1953. —: Mali šumarsko-tehnički priručnik, I. dio, Zagreb 1949. Leibundgu t H.: Valdbauliche Untersuchungen über den Aufbau von Plenterwäldern,- Mitt. der Schweiz. Anstalf f. d. forstliche Versuchswesen, 1945. Levakovi ć A.: Dendrometrija, Zagreb 1922. Schaeffe r L.: Tarifs rapides et tarifs lents, Revue forestiere frangaise, Nancy 1949. Schaeffe r L.: Cours d´ amenagement (skripta) Nancy 1952. Š u r i ć S.: Tabele masa v. Laer-Spiecker, Šumarski List br. 2. Zagreb 1952. —: Vade-Mecum du Forestier, Besangon 1946. i 1951. Resume On emploie les tarifs de cubage ä une seule entree, quand on veut determiner la production, soit, par la methode du contröle, soit, grace au temps de passage. Si on utilise les tarifs de Schaeffe r appeles »tarifs rapides et tarifs lents«, on peut faciliter le calcul de la production ce qu´on voit dans les tableaux No. 5 et No. 6. D´apres ces tableaux l´auteur a determine la production dans une place d´essai de la foret »Zalesina« qui appartient ä la Faculte Forestiere de Zagreb. SAVREMENI POGLEDI NA STIMULIRANO SMOLARENJE Bran. Pejoski (Skopje) — D. Radimir (Zagreb) O O d kada je Hughe s (1860) došao na ideju da upotrebi pored ostalog i specijalnu posudu za prihvatanje iscurele smole iz podbeljenog stabla, mesto dotadašnjeg otvora zaseka u (Grandl) u samom stablu, pa sve do 1933 godine kada je Hessenland došao na ideju da upotrebi izvesna hemiska sredstva kao stimulirajuće materije, nije bilo većeg napretka na polju tehnologije smolarenja. Da vidimo najpre šta se podrazumeva pod stimuliranim (ili aktiviranim ) smolarenjem. Pod stimuliranim smolarenjem podrazumevamo primenu izvesnih neorganskih ili organskih hemikalija na istom zarezani žleb belenice u cilju produžavanja dinamike isticanja (curenja) smole a samim tim i povećavanja prinosa smole po jedinici površine. |