DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 42 <-- 42 --> PDF |
vi jene po drvnogromadnim tablicama — i posječene drvne mase — ustanovljene u izrađenom stanju — mogu biti velike. Te se razlike kreću između —14% do+ 19% (Flury, 1898.). Nije ispravno ni to, da se drvna masa izrađenih sortimenata svede na drvnu masu u osovnom stanju (na panju) i da se tako korigirana masa unosi u formulu (1) za član (N). Razlog toj neispravnosti leži u tome, što je, prvo, gotovo nemoguće točno ustanoviti otpatke kod sječe i izradbe stabala i, drugo, što odnos između posječene drvne mase (realne drvne mase) i one, koju iskazuju drvnogromadne tablice nije konstantan. Drvnu masu na panju određujemo na temelju drvnogromadnih tablica mjerenjem prsnih promjera i visina stabala. Kod toga nastaju izvjesne pogreške. To su, prvo, pogreške vezane uz mjerenje prsnih promjera i visina stabala, drugo, pogreške drvnogromadnih tablica i treće, pogreške uzoraka (kod primjene primjernih ploha i krugova). Pogreške uzoraka možemo eliminirati, klupiramo li sva stabla u sastojim (dakako iznad određene taksacione granice!). Pogreške, koje nastaju kod mjerenja totalnih visina stabala, možemo eliminirati na taj način, da visinsku krivulju, koju smo konstruirali za dotičnu sastojinu prilikom prvog mjerenja, zadržimo i kod narednih mjerenja. To se može u potpunosti provesti kod prebornih sastojina kod kojih su visinske krivulje više manje konstantne za razliku od jednodobnih sastojina, gdje se visinske krivulje sa starošću mijenjaju. Na temelju visinske krivulje mogu se lako sastaviti jednoulazne drvnogromadne ili takozvane uređaj ne tablice kakve smo sastavili na pr. za pokusnu plohu »Jasle I« (Vidi šum. List br. 1 od 1953. str. 46 tabela br. 6). Kako vidimo, uređaj ne se tablice osnivaju na konstantnoj visinskoj krivulji i konstantnom obličnom broju. Pomoću njih određujemo drvne mase stabala na temelju njihovih prsnih promjera. Takav postupak potpuno zadovoljava, sastavimo li za svaku sastojinu posebnu visinsku krivulju, t. j . posebnu uređajnu tablicu. U tom se slučaju može naime pretpostaviti, da izvjesnom prsnom promjeru odgovara samo jedna visina i jedan oblični broj, što znači, da drvna masa ovisi jedino o prsnom promjeru. Unutar jedne gospodarske jedinice mogu se podjednake visinske krivulje za istu vrstu drveća kumulirati, pa ćemo dobiti samo nekoliko uređajnih tablica. U našem je uređivanju šuma takav postupak dobro poznat. Stariji uređaj ni elaborati za preborne šume Like i Gorskog Kotara sadrže obično takve tablice, šurićeve i Eićeve tablice imaju istu svrhu. Pogreške, koje su skopčane s mjerenjem prsnih promjera ne daju se eliminirati, ali se mogu opreznim radom svesti na minimalnu mjeru. U dendrometrijskoj i uređaj noj literaturi postoji prilično jedinstveno mišljenje, da pogreške kod mjerenja temeljnice ne prelaze prosječno 1%. Radi ilustracije donosimo ovdje jedan originalni podatak. Prošle smo jeseni (za vrijeme mirovanja vegetacije) uz pomoć demonstratora J. štamfla i D. Bedžule pet puta uzastopce izmjerili prsne promjere stabala na pokusnoj plohi »Jasl e I« u površini od 1,43 ha (taksaciona je granica bila 12,5 cm). Izračunali smo, da srednja temeljnica (gs) na toj plohi iznosi 52,45 m2 i da je njezina standardna devijacija (a) = ±0.45 m2. |