DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 45 <-- 45 --> PDF |
faktora mogla zanemariti. To je bio razlog, da su Švicarci djelomično prešli na lokalne uređaj ne tablice. U Francuskoj je S c h a e ffe r (1949) izradio u tu svrhu specijalne uređaj ne tablice na temelju eksperimentalnih istraživanja odnosa između prsnog promjera i drvne mase stabla (Vidi tabelu br. 2 i br. 3)**. Te tablice važe za sve vrste drveća, a iskazuju totalnu masu stabla (Derbholz plus Reisholz). Alganov e su tarife podesnije za nešto heterogenije sastojine — na pr. za sastojine izrasle na nejednako plodnom tlu, zatim za sastojine u kojima prevladavaju debela stabla. Schaeffe rov e tarife bolje odgovaraju homogenim, više manje jednodobnim sastojinama, gdje drvna masa stabla raste polaganije s porastom prsnog promjera. Analitički izraz za Alganov e tarife glasi: Vd= y~ -(d — 5)- (d-10) (2) U jednadžbi (2) (yđ) označava totalnu drvnu masu stabla prsnog promjera od (d) cm. (KJ je karakteristika stojbine, t. j . totalna drvna masa stabla prsnog promjera od 45 cm. Dvadeset Alganovi h tarifa konstruirano je tako, da su za (}{) uzete vrijednosti od 0´9 do 2´8 m3 u intervalima od O´IO m3. Analitički izraz za Schaefferov e tarife dan je jednadžbom (3). Vđ d ´(d 5) (3) = /loo ´ ~ Kao u jednadžbi (2), tako i u jednadžbi (3), (Vđ) označava totalnu drvnu masu stabla prsnog promjera od (d) cm. (KJ je totalna drvna masa stabla prsnog promjera od 45 cm. Kako vidimo, spomenute se tarife osnivaju na dvjema standardnim uređajnim tablicama, koje su definirane jednadžbama (2) i (3). Alga nove i Schaefferove tarife su ustvari indirektni rezultat standardnih oblikovisina, pa su prema tome francuske tarife u svojoj biti analogne Laerovi m tablicama. Alganove su tarife povoljnije za šume preborne, a Schaefferov e za šume binomske strukture. Stoga se prve odabiru za dulje vrijeme, te imaju stalan karakter, dok se druge mogu promijeniti. Tako ćemo na pr. za jednu mladu sastojinu eventualno odabrati 8. Schaeffe rov u tarifu, koju ćemo u odrasloj dobi te sastojine zamijeniti možda 15. tarifom. Izbor tarife vršimo na taj način, da se u debljinskom stepenu, koji je u sastojini po masi najjače zastupan, odredi konkretna srednja totalna drvna masa jednog stabla i da se ta masa usporedi s onom u tarifama za dotični debljinski stepen. Evo za to nekoliko primjera. Prv i primjer : U jednoj smo hrastovoj sastojini odredili, da prosječna konkretna sveukupna drvna masa hrastova stabla u debljinskom ** Uređajn e tablice, koje su ovdje donesene u tabeli br. 2, odgovaraju jednadžbi (2) i zovu se »tarifs rapides au diametre«. One se vrlo malo razlikuju od originalnih Alganovi h tarifa iz godine 1901. (Glasnik za šumske pokuse br. 10 str. 321), pa smo ih zato nazvali Alganovi m tarifama. 197 |