DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 62     <-- 62 -->        PDF

The authors comment on resin tapping methods dealing with stimulants. They
expose the history of application of stimulating agents, and plead for introduction
of new American »bark chipping« method — using diluted sulphuric acid — in Yugogoslav
pine forestes with the aim of going over to industrial tapping practice as.
soon as possible.


0 KONSTRUKCIJI LOKALNIH JEDNOULAZNIH
DRVNOGROMADNIH TABLICA (TARIFA)


Emrović B.


J
J
ednoulazne tablice — tarife — upotrebljavaju se kod poslova uređivanja
šuma. One mogu biti generalne (B i o 1 e y, A 1 g a n, S c h a e f f e r1)
lokalne. Naše jednoulazne generalne tablice sastavio je š u r i ć, a i
Eićeve i Šušterčićeve tablice istog su karaktera. Lokalne tablice
izrađivane su prigodom uređivanja šuma u Hrvatskoj dosta često; u istom
obliku i na isti način kako su izrađene šurićeve tablice, t. j . za određeni
šumski kompleks konstruirane su visinske krivulje za 5 boniteta, a pomoću
visina iz tih visinskih krivulja, uz upotrebu njemačkih dvoulaznih
drvnogromadnih tablica, izračunate su drvne mase i oblikovisine. Tako
dobiveni rezultati tabelirani su, te se takove tablice sastoje iz 5 tablica
za svaku vrstu drveća s prsnim promjerom kao ulazom, a s visinom,
oblikovisinom i drvnom masom kao podatkom.


Kod upotrebe takovih 5 bonitetnih tablica moramo se u danom slučaju
odlučiti za jedan od boniteta. Izbor i odluka donose se na temelju
okularne procjene srednjeg promjera i njegove srednje visine. Mjerenje
visina redovite nije potrebno, jer su visinske razlike boniteta toliko velike,
da se odluka može donijeti i okularno. Na pr.: pretpostavimo da su srednja
stabla 44 cm debela i da se radi o hrastovoj šumi. Po šurićevim
tablicama (Mali šum. tehn. priručnik str. 150) visine 44 cm debelog hrastovog
stabla iznose:


bonitet I II III IV V
visina 29,5 25,0 21,5 17,5 13,5
razlika 4,5 3,5 - 4,0 4,0


Razlika u visinama iznosi dakle 4 metra.
Tablicama takovog tipa može se prigovoriti to, što su izrađene na
temelju njemačkih obličnih brojeva. Potrebno bi bilo, da se za izradu
lokalnih tarifa konstruiraju najprije lokalne dvoulazne tablice po nomogramskoj
metodi Bruce-Reineke 5 ili po računskoj metodi Schumacher-
Hall 3 . Drugi prigovor mogao bi biti taj, što ima premalen
broj »boniteta«. Pretpostavimo, da neka hrastova sastojina ima srednje
stablo sa promjerom 44 cm, i da je visina tog srednjeg stabla 27 metara.
Ta sastojina pala bi upravo između I i II šurićevog boniteta. Po
Schwappach-ovim tablicama za hrast drvna masa tog stabla iznosi
2,16 m3, no mi se moramo odlučiti ili za I bonitet sa 2,32 m3, ili za II bonitet
sa 2,01 m3. U oba slučaja dobit ćemo griješku od 0,16 m3 ili 7,5%.
Ta griješka u visini od 7,5% pojaviti će se doduše u najnepovoljnijem




ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 63     <-- 63 -->        PDF

slučaju, pa ako se uzme u obzir da ni visinska krivulja nema baš uvijek
onakav oblik kakav je uzet kod izrade tablice, nadalje da se griješke i
poništavaju kod poslova većeg obima i t. d. moglo bi se donijeti i zaključak,
da taj prigovor i nije toliko opravdan.


No ako ipak želimo da postignemo veću točnost kod ustanovljivanja
drvne mase i prirasta i ako smo voljni da u tu svrhu izmjerimo i nekoliko
visina (10-—20) srednjeg stabla, onda bismo mogli za konstrukciju tarifa
upotrebiti ideju izloženu u članku »0 upotrebi standardnih visinskih krivulja,
šum. list broj 2, 1953«.4


Razmotrimo postupak na konkretnom primjeru:
U fakultetskoj šumariji Lipovljani izmjerene su visine za konstrukciju
visinskih krivulja u 31 sastojini. Mjerene su visine hrastovih stabala
— Christenovim visinomjerom na način uobičajen kod mjerenja
visina za visinsku krivulju. Od te 31 sastojine 22 se prema podacima u
uređajnom elaboratu nalaze na I bonitetu, a 9 na II/III bonitetu. Starost
sastojina, prema uređajnom elaboratu, iznosi od 53 do 114 godina, no
većina sastojina stara je 70—100 godina. Hrast dolazi u smjesi sa brijestom
i grabom (na gredama) i jasenom (u nizama).


Sve visine izmjerene u sastojinama na I bonitetu — ukupno 2355
visina — upotrebljene su za konstrukciju jedne jedine visinske krivulje.
Krivulja je izjednačena grafički — prostoručno — i nakon toga opet grafički
anamorfozirana na način opisan u spomenutom članku šum. list
br. 2/53. (0 anamorfozi vidi tamo citiranu literaturu, te također Belyea"´.
Tako veliki broj visina upotrebljen je radi toga jer su te visine bile na
raspolaganju, no općenito nije toliki broj visina potreban. Za sastav lokalnih
tarifa dosta će biti ako se izmjeri toliki broj vsina, da se može konstruirati
sigurna visinska krivulj to će redovito biti dovoljno
400—600 visina; samo sve te visine ne smiju biti mjerene u jednoj sastojini,
već po mogućnosti u što većem broju sastojina koje pripadaju bonitetu
koji na danom području prevladava*.


d — skale tako, da ta d — skala bude na apscisnoj osovini, a na ordinatnoj
osovini da ostane linearna h — skala, onda će se visinska krivulja
anamorfozirati u pravac koji izlazi iz ishodišta. Ako sada pretpostavimo,
da su visinske krivulje boljih i slabijih boniteta slične po obliku



prema jednadžbi
h = a ep (d)
onda će se i visinske privulje tih boniteta anamorfozirati na tom grafikonu
u pravce koji izlaze iz ishodišta, samo će za bolji bonitet pravac
biti strmiji, a kod slabijeg boniteta manje nagnut (vidi grafikon br. 3,
šum. list br. 2, 1953, str. 85.).


Na takovom grafikonu može se sada konstruirati visinska krivulja
srednjeg oblika, ako je poznata samo jedna točka t. j . samo jedan prsni
promjer i pripadna mu visina (prsni promjer centralno-plošnog ili kojeg
drugog srednjeg stabla i pripadna mu na terenu izmjerena visina). Visinske
krivulje pojedinih sastojina približuju se tom srednjem obliku
manje ili više (vidi grafikone 1, 2, 4, 4) no griješka će kod računanja


* Ovdje se podrazumijeva »bonitet « u smislu Šurićevih tablica, a ne u smislu
prihodno-priraslih tablica, t. j . indikator boniteta je visina i prsni promjer, a ne
visina i starost.
215




ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 64     <-- 64 -->        PDF

mase biti malena, jer se glavnina mase u sastojini nalazi u blizini srednjeg
stabla — a visina je tog srednjeg stabla na terenu izmjerena i
prema tome relativno točna.


Za konstrukciju lokalnih tarifa potrebne bi bile i lokalne tablice
oblicnih brojeva odnosno lokalne dvoulazne drvno gromadne tablice. Za
područje Lipovljanske šumarije takovih tablica još nemamo te smo prisiljeni
da upotrebimo S c h wap p ac h-ove tablice.


Jednoulazne tablice konstruirat ćemo sada tako, da budu slične
Alganovim i Schaefferovim tablicama (A 1 g a n o v e tablice
.vidi: Klepac6). Iz Schwappac h-ovih dvoulaznih drvnogromadnih
polacijom — visinu koju mora imati stablo prsnog promjera d = 45 cm,
a da mu drvna masa (krupno drvo-Derbholz) bude : 1,60, 1,70 . .. 2,60,
2,70 ml Dobivene visine: 18,4 19,7 21,0, 22,35, 23,65, 25,0, 26,3 27,55,
28,8, 30,1, 31,4, 32,7 metara, možemo sada nanijeti kao ordinate 45 centimetarskoj
apscisi na nelinearnoj d — skali. Spojimo li sada tako dobijene
točke sa ishodištem dobit ćemo pramen od 12 pravaca koji predočuju
12 anamorfoziranih visinskih krivulja (vidi pramen pravaca na grafikonima
1—4). Pomoću visina iz tih visinskih pravaca i pomoću Schwa p
a c h-ovih dvoulaznih drvnogromadnih tablica možemo sada izraditi
12 tarifa.


Te tako dobivene tarife vrlo su slične Alg a n-ovim tarifama
No 8—19. U okolišu đ = 45 cm podudaranje je potpuno i tek kod sasvim
malih i vrlo velikih promjera dolazi do osjetne razlike.


Za izbor tarife (Tarifa No.) konstruirat ćemo nomogram po principu
grafikona 3 iz spomenutog članka šum. list br. 2/53. Pramen visinskih
pravaca ima opću jednadžbu


h==« ep (d)
odnosno
log h = loga -f- log ep (d)


Za tu jednadžbu može se konstruirati pomična dupla skala (vidi grafikon
2 šum. list br. 253). Logaritamsku d — skalu konstruirat ćemo
tako, da s nelinearne d — skale na grafikonima 1—4 (samo ta skala
mora biti dakako nacrtana u velikom mjerilu) očitamo milimetričkim mjerilom
što točnije (na 0,1—0,2 mm) udaljenosti od ishodišta crtica pripadnih
pojedinim prsnim promjerima. Tako dobivene milimetričke udaljenosti
logaritmiramo i te logaritmičke vrijednosti nanosimo na pravac
od neke nultočke i u prikladnom mjerilu. U istom tom mjerilu nanesemo
sada i logaritme visina sa donje strane pravca. Na taj način konstruirana
je dvostruka skala kao na spomenutom grafikonu 2. Te dvije skale morale
bi međutim biti međusobno pomične kao na logaritamskom računalu, no
za našu svrhu možemo tu pomičnost skala postići i na način grafikona 4,
Šum. list br. 2/53 t. j . pomoću 3 paralelna pravca i centralne projekcije.
Udaljenost pravaca r, p i q, te mjerila d — skale i h — skale, moramo
odabrati tako, da se iz jedne točke na pravcu r centralnom projekcijom
d — skale (koja se nalazi na pravcu q) na pravac p dobije spomenuta
dvostruka skala. Pomicanjem točke iz koje se projicira postiže
se premještavanje projekcije d — skale po pravcu p, dok h — skala




ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 65     <-- 65 -->        PDF

stoji nepokretno, te je na taj način postignut isti efekat kao kod dvostruke
skale po principu logaritamskog računala.


Tako konstruirani grafikon (nomogram) može nam sada poslužiti
za dobivanje podataka za visinsku krivulju — ako je poznat prsni
promjer srednjeg stabla (centralno-plošnog stabla) i njegova visina


izmjerena na terenu. Na d — skali potraži se pripadno očitanje d0, a na
h — skali h0, oba se očitanja spoje pravcem, pravac se produži do pravca
r i gdje ga siječe, tamo se nalazi točka iz koje treba projicirati. No u
našem slučaju svrha nomograma nije ta, premda se monogram može i
za to upotrebiti. Na pravcu r označeno je 12 točaka koje su obilježene
sa No 1, No 2 i t. d. Ta su točke iz kojih bi se projekcijom d — skale
dobile dvostruke skale za visinske krivulje pomoću kojih su — uz upotrebu
Schwappa c h-ovih drvnogromadnih tablica — konstruirane




ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 66     <-- 66 -->        PDF

«0





<ŠumaHJa Lipovljanf
36 ~]


Jec/nou/azne c/fvnogromacfne faM´ce (Tarife)
za hrast tužn/ak (Q.peduoc^/afa,S/ir6.)


Jzratfene oa /etsefo*Sc7>wappac/?-oi´if> dvou-K
lazmh fa Sicca za brupoo drvo debl/trze t,


od 7 cm


Tabela (t>—m3)
ru d
cm No1 No2 No3 Hok No5 No6 /io7 Ho6 No9 NoiO "im Noti floß
om


10 0´02 0´02 0´03 0´03 O´Oi 0´04 0´04 0´04 0´05 10 0´05 0-05
12 0´04 0´O5 0´05 0´06 0´06 0"O6 0´07 0´07 0´08 0V8 42 0~08 CT09
4* 0´07 0´08 0´09 0´O9 0´10 O´IO O´H O´H 0´12 0´12 14 0T43 CT14
46 o-1-i 0´12 0´13 C44 0´14 0´15 0´16 0-17 0´17 0´18 46 0´19 O-20
46 0´16 0´47 0´18 0´19 0´20 0´21 072 0´23 0-24 0´2S 48 026 cm
20 0´21 022 0124 0´2S CT27 0-28 0´29 031 032 033 20 035 0"36
22 0´27 029 0´51 032 034 0´36 038 0´40 0´41 0%3 22 0´45 0´46


26
2* 034 036 038 mi 0´45 0´46 0´47 0´49 0´52 034 24 0´56 0´S8
26 0´42 crn 0´47 0´50 033 0´55 0´58 0V1 0´63 0)56 26 25 0V8 071
28 030 03} 0´57 0´60 063 066 0´70 073 077 080 0´82 (T85


26 a*.
30 ceo 0´63 0´S7 071 075 0´79 0´8i 0´87 0´91 0´95 30 CT98 1´02


´23
60 34
0´81 086 0´91 0´97 102 1´08 ris f´48 123 1-28 3* 4´33 438
50 22


32 070 074 0´79 0´S3 068 0´95 097 1V2 1"06 114 32 4´45 1"49


36 0´93 0´99 1´05 1´11 1´17 f23 4´30 135 1´41 1-48 36 4´53 1´59
38 1´OS 143 1´20 127 1-34 4´44 4´48 1´54 134 468 36 21-175 4-81
40 4-21 128 f36 4´44 4-54 rs9 4´67 475 482 490 40 T98 205


-SS-


1-2 136 /** rsi 4´61 f70 f78 4´S7 4´96 2´04 2´4i 41 222 230


4-4 1´52 1´64 f7f 4´89 4´99 2´09 2´19 2´27 238 44 247 256


rso


45 fSO 470 160 4S0 200 240 220 2*0 240 250 4S 2 60 270
46 1´68 179 1´89 2´00 2´10 2´20 2´32 2´42 2´53 2´63 46 2´74 284
*S rec 1´97 2´09 Z21 232 2:43 2´56 2´68 279 2´91 ti 3W 3´44
SO 203 2´17 2"29 7*2 2´55 2:68 2´81 2´94 3V6 3´20 SO 3´34 3´44
52 223 2´38 2´50 2´65 279 793 3´08 3´22 3´05 3´50 51 3´64 377
54 2"43 T59 2´74 2´89 3V5 321 3´36 331 3´65 3´81 54 3"97 4´44
56 2´65 282 2´98 3´4S 3´31 3´4s 3´66 3"82 399 *t´45 56 tf´33 4´48


58 2´87 3´06 3´23 3´40 3´59 3´78 3´$7 4´45 432 4´50 4´70 4´85


H


60 3´44 3´30 3´49 3´68 3´88 4´08 4´29 4´48 4´68 4´87 60 S-08 5´25
62 3´34 3´5S 375 3´97 t+´19 439 4´63 4´83 5´04 5´24 62 5-48 S´65
6* i´60 3´82 4´04 4´28 4´51 4´74 499 5´20 5´42 5 VSS 64 S88 6V9
66 3´85 4´11 434 4 ´58 4´B5 5´0ff 5´36 5´58 SSO 6´07 t* 630 6"S4
66 4´44 439 4´6S 4´92 5´20 5´49 574 598 6 23 6´49 66 6´76 6´99


4´42 471 Y98 3 27 S´57 5´85 614 6´40 6"66 693 70 7-21 7´46
72 4´71 i"01 530 5´62 5´94 6"26 636 6´83 7´14 7´40 ?» 7´68 T98
74 5V4 5´5i 5´66 evo 634 665 6 ´97 7-27 7´58 789 8-46 8~49


76 5´33 5´67 6V2 639 6 73 7V8 7"41 773 8´06 839 76 873 9-05


78 5´67 6 VI 6 38 677 7´16 7´52 7"87 B´21 835 8´90 76 9-29 935


i
»


60 6´0i 6 39 6 76 7´47 760 7´95 8 ´36 870 9V4 9´´44 60 9S3 ICri


*»i
82 6 36 6 77 7´18 7´59 8 Vi 8´40 8´84 9´20 938 9´97 82 KT4 4C7
8* 673 7"15 7-59 ´8´02 8´48 888 9-33 9´74 10´1 ´O´S 64 1CT9 irs
86 7´44 7"55 8´01 8´47 8´95 9´40 9´8P 10~3 1đ7 44´4 66 irs trg


88 7´50 7´97 8´45 896 9´47 9´89 10"4 10´8 14-3 t4´7 66 12-2 «25


115


90 7´90 8´40 8´91 9´45 9´98 10´4 10´9 11´4 44´9 92 836 S´68 9´40 9´96 10´5 ll´O 11´5 12´0 42´S ´2´9 92 13´5 fS8


Ifj


94 8´80 9´i9 994 10´S 44 V 14´S 12´1 12-6 43´0 «´96 9-28 9V1 10´5 41V 11´6 12´1 12´7 13´2 13´7 W3 96 14´8 «S-2
98 973 10´4 44V H´6 12´2 12´7 13´3 13´9 14´4 <5´0 SB 1S´4 456


400 102 fl´O 4f6 12´2 127 153 14V 145 151 157 400 46T1 ´6-6


Jzrođeno u 2ot>ocfis x& cfe/?afomeff%//i´ Po/j´.-Svm.fbi/bu/t´eTar ažar#s*&6c
23.Mf. S953, //?$.L.Lmror/e´
J




ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Šumarija Lipor/Jonf


Tablice obli´kovlslna


2a hrast lužnjak (Qpedaoculata. Shrh.)


Jzraćfeno r>a Teme//u Schtic^appaoA-oi/r/> dro*
uhzn/h faö/´CCr xcr &ru/ino c/rvo c4e6///he


od 7cm (4>r--*melara)


Tabela
fU cm No1 No2 No3 No 4 N»5 f%6 No7 No8 N.9 tu* "cm
IO 2´7 3´2 3S 4´0 4´2 4´6 5-0 5´2 5 V 6´4 40


42 4´0 4´3 4´8 5´1 5´5 5-8 6´4 ff´S 6´8 7-4 42
4+ 4´9 S3 5´6 6´0 6% 6´8 7-4 7´4 7´7 8´4 44
te 5´7 6´1 6´5 6´8 7´2 7´6 SV S´3 8´6 9´4 11
16 6"3 6´6 7´f 7´5 7´9 S´3 9´4 9´S 9´9 43


sy


20 6-8 7-2 7´6 SV 8´5 8´9 S3 4V2 40´7 20


9´3
22 7V 7-6 8´4 8S 9-0 9´5 40´4 40´8 44-4 22


9´9
24 7"S 8´0 8? 9V 9´5 40´0 40´4 40´9 44-4 44´9 24
SS 7-9 8-4 S´9 9´4 9´9 40´4 40´9 44´4 42´0 42´S U
28 SV 8-7 9V 9´8 4V3 40´8 44´3 44´9 42´4 43V 23
30 8´S 9´0 9´5 40´4 4V7 44´2 44´S 42´3 42´8 43´4 90
32 8´7 9´3 9´S 40´4 44V 44´5 42´4 42-7 13-2 43´6 32
34 S´9 9´5 40´4 40´6 44-3 44-8 42´4 43´0 43´6 44-2 34
36 9´4 97 40´4 40´9 44´5 42´4 421 43´3 43-9 44´S 36
38 9-4 10V 40-6 44´2 41´8 12´4 43´0 43´6 io 44´2 44´8 it
40 9´6 40V 40´8 41"4 4T0 42´6 43´3 13´9 44´5 45´1 46


40´4 44V 44´6 42´2 42´9 43´5 44´1 44´8 45´´´ 41
44 10-0 40-6 44´2 44´8 12´4 4T4 43´7 4V4 45V 45´6 44


42 9S


Y5 401 107 113 119 125 13 2 139 1*5 iri 157 45
46 10-4 10S 44´4 42 V 42´6 43´3 44´0 44´6 45"2 45-8 46
48 W´Q 409 44´5 42´2 12´8 43´4 44´4 44´8 45´4 46´4 4$
SO W4 44-0 447 42´3 43V 43´6 44´3 45-0 45´6 46"3 50
52 405 14-Q 44´S 42´4 43 V 43´8 44V 45V 45´S 46´5 52
54 40-6 44-3 42 V 42 V 433 44 V 44-7 45-5 46V 46´7 54
56 40~7 41-1, 42 V 42´S 43´5 44-2 44´9 45V 46´2 46´9 56
58 10-9 H-6 42-2 42 S UV 14´3 45V 457 46-4 4ro 58
60 41´V 44-7 12´3 43 V 13´7 44´4 452 45´9 4S6 47-2 60


62 44-4 44-8 42´4 43-2 43´S 44S 45-3 46V 46~7 47´t 62
64 44´2 44´9 42-6 43´3 44V 44-7 45V 46-2 46´9 47´6 64
66 44-3 42-0 42-7 43-4 44´2 44 V 45´6 46-3 47V 47~7 66
SB 44-4 42´4 42´S 13´6 44-3 45-4 45-8 46´5 1T2 47-8 68
70 14´S 42´2 42"9 43´7 44´5 45-2 46~0 46 6 47-3 18V 70
72 41"6 42-3 43V 43´S 44´S 45´4 46´4 466 47S 48-2 71
74 44-7 42´4 43 2 44 V 44-7 45´5 462 46"9 476 463 74
76 44S 42´5 43 3 44-4 44´8 45´6 46~4 47V 47V 48´5 76
78 44 9 426 43´4 44´2 45V 45´7 46´5 4T2 4T9 48"7 78


80 12V 42~7 )3´5 44-3 454 45 8 466 173 48-0 48-8 80


*1


82 424 42´8 43 6 44´4 452 459 46´7 17-1/ 484 48´9 62
84 42-2 42´9 43 V 4*S 4S~3 46V 468 47V 46´2 49V 64
86 42-3 43V 45´8 44 V 45-4 46-2 46´9 477 464 49´4 8t
88 42´4 43-4 43 V 44-7 45V 463 47 V 4T8 48S 49´2 98
90 42S 43-2 44V 44-8 45´7 46-4 47´2 47V 436 49´+ 90
52 42-6 433 44´2 45V 45´8 46"5 47-3 46V 488 49´5 92
94 12-7 13 S 44´3 15´4 45´9 46´6 474 48V s48´9 49-8 9*


-St "1


96 42´8 43-7 44´5 15´2 46V 16´8 476 18-3 49V 49´8 96
42´9 43´9 44V 45 3 46´4 46 9 47"7 48-4 19-4 49´9 98


400 13V 44 V 44-? 455 463 47-0 4T3 48-5 492 20-0 400


28.M/. 1955, /nf.S.Emror/c


L_


K šumarski list




ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 68     <-- 68 -->        PDF

dotične tarife No 1, No 2 . . . Prema tome ako na monogramu spojimo
d0 i h0 pravcem (a d0 i h0 su prsni promjer centralno-plošnog ili kojeg
drugog srednjeg stabla i na terenu izmjerena pripadna mu visina) i ako
taj pravac produžimo do pravca r dobiti ćemo prosječištem spomenutu
već točku iz koje bi trebalo projicirati (vidi šum. list br. 2/53 — monogram).
No to projiciranje i ostali postupak nije baš potreban, jer se
možemo odlučiti, da umjesto te točke odaberemo najbližu točku sa oznakom
No 1, No 2.. . No 12, za koje već imamo gotove tablice drvnih masa
odnosno oblikovisina. Ako se naša točka nalazi upravo na polovici između
dviju točaka pripadnih izračunatim tarifama, nastat će kod toga griješka
od 0,05 m3 za stablo od 45 cm prsnog promjera, a to iznosi kod tarife
No 1 cea 3,1%, a kod tarife No 12 cea 1,9% — dakle u najnepovoljnijem
slučaju 2—3%, što je otprilike griješka istog ranga sa ostalim griješkama
kod kubisanja, te veća točnost odnosno veći broj tarifa ne bi
imao ni smisla*.


Konstrukcija takovih lokalnih tarifa dosta je lagana i jednostavna,
a davat će sigurno bolje rezultate i kod računanja mase i kod računanja
prirasta, nego što ih dobivamo po Š u r i ć e v o j ili L a e r-ovoj tablici.
Davat će bolje rezultate naročito u prebornim i prelaznim tipovima radi
toga jer su izrađene na bazi lokalnih visinskih krivulja, a naročito ako su
izrađene uz pomoć lokalnih dvoulaznih drvnogromadnih tablica dobivenih
izmjerom i izjednačenjem na tom području oborenih stabala.


LITERTURA:


1) Schaeffer, L.: Tarifs rapides et tarifs lents. Revue forestiere frangaise,
1949, No. 1.
2) Bruce, D. — Reineke, L. H.: Correlation Alignment Charts in Forest Researec.
USA Dep. of Agr. Tehn. Bull. No. 210, 1931.
3) Schumacher: F. X. — Hall, F. dos S.: Logarithmic Expression of Timber-tree
Volume. Journ. of Agricult. Res. Vol. 47, 1933.
4) Emrović, B.: O upotrebi standardnih visinskih krivulja. Šumarski list
broj 2, 1953.


5) Belyea H. C: Forest Measurement, New York 1930.


6) Klepac, D.:Uređivanje šuma s oplodnom sječom. Glasnik za šumske pokuse,
broj 10, 1952.
7) Prodan M.: Messung der Waldbestände, Frankfurt a/M. 1949.
8) Loetsch, F.: Der Einfluss von Höhenstufen und Holzarten auf einen einheit


lichen Massentarif bei mitteleuropäischen Waldvorratsinventuren. Zeitschrift für
Weltforstwirtschaft 15/5/1952.


ON THE PREPARATION OF VOLUME TABLES BASED ON D. B. H. ONLY
(»TARIFFS«)


In this paper is described the preparation of »tariffs« that are to be constructed
on the basis of local volume table vith two entries and standard height curves
(EMROVIĆ1). Local volume table can be prepared after the method BRUCE-REI-
NEREa or SCHUMACHER-HALL3.


For demonstration the procedure was applied to the oak stands at Lipovljani
(experimental forests of Faculty of forestry and agriculture in Zagreb).


* Kod izbora tarife potrebno je ustanoviti promjer srednjeg stabla (centralno
plošnog stabla) i na terenu mu izmjeriti visinu. Visina se mjeri na 10—20 stabala
te se izračuna aritmetička sredina. Uslijed disperzije srednja griješka te aritmetičke
sredine iznosi 0,2—0,4 metra, pa prema tome nema nikakovog smisla povećati broj
bonitetnih visinskih krivulja (bonitet u smislu «Höhenstufe») na više od 15—20 (vidi
Prodan 7 i Loetsch 8).


ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 69     <-- 69 -->        PDF

From 2355 height measurements in 22 stands grown up on the first class site-
quality (as indicated in the working plans) only one height curve was constructed.
After having performed the anomorphosis of this height curve a non-linear d-scale
resultet having the equation 8 = 1 . q> (d) (1 = scale modulus). Supposing that all
height curves have the common eüuation h = a.d-scale on the apscissa axis, the anamorphosis of all these height curves will give
straight lines going through origin with different slopes. On the graph of this kind
every straight line representing height curve can be constructed if only one point is
known (e. g. — d. b. h. of a mean-tree and its total height). The heights for
the trees having d. b. h = 45 cm, and having the total volume (»Derbholz«)


of 1,60; 1,70; 1,80; 2,60 and 2,70 m3 were computed from SCHWAPPACH´s
volume tables (GRUNDER - SCHWAPPACH: Massentafeln zur Bestimmung des
Holzgehaltes stehender Waldbäume und Waldbestände), because of not having on
disposal local volume tables. Obtaining the folowing heights of 18,4, 19,7, 21,0,
31,4 and 31,7 meters, 12 straight lines were constructed (see graphs 1—4). On these
graphs 1—4 it can also be observed how the individual height curves agree with this
hypothesis.. By means of the heights read off from the graph and using SCHWAP-
PACH´s volume tables — 12 »tariffs« — are worked out with d. b. h. as entry and
giving volumes in cubic meters (m3) and h f in meters respectively.


For finding out the number of »tariff« a nomogram is constructed in conformity
with the principles of construction of graph No. 3 appeared in Šumarsk i
lis t No. 2/1953. The nomogram (alignement chart) represents the equation
h = a . cp (d) — or — log h =r log a + log (d) respectively. On the a - scale,
instead of amounts of »a« corresponding to a certain »tariff«, the number of this
»tariff« is written immediateli as scale-calibration. (In Croatian text the construcobtained
by means of central projection of a d - scale. This d - scale is placed
between h - scale and a - scale in this way, that from a point of the a - scale as a
centre of projection, on h - scale a adjacent scale is obtained which represents the
height-curve of corresponding «tariff« (see EMROVIĆ4).


The employement of »tariff« is folowing: in a stand the diameters of all the
trees are measured first, and than a mean tree is calculated (e. g. »Kreissflächentralstamm
« or some other mean tree). For this mean tree about 10—30 height are
to be measured in the stand, and the average is to be taken. The marks for the


d. b. o. of the mean tree and corresponding height obtaiend as above — are connected
with a straight line on the nomogram. Then it ought to be taken the tariff whole
number which is nearest to the intersection of the above straight line with the
a - scale (or tariff-number-scale respectively). The errors resulting from this approximation
amount to a maximum of 2—3% and a greater precision is not needed at
all (see LOETSCH8).
The »tarif f s« of this kind when applied to local or regional conditions would
give better results than those obtained by LAER, because of being prepared on the
basis of local heights and especially when local form-factors have been taken into
consideration.


KAKO KUDZU PODNOSI POSOLICU


Ing. O. Piškorić


K
K
rajem 1950. godine Savezna uprava za unapređenje proizvodnje stavila
je Srednjoj šumarskoj školi za krš u Splitu u zadatak ispitivanje
odnosa kudzu-a (Dueraria hirsuta Set Z.) prema posolici. Za ovaj pokus
dana je šema pokusa, u kojoj je pored ostalog stajalo i ovo: »Zalivanje
treba vršiti prigodom sadnje i kasnije prema potrebi uvijek sa istom
količinom vode odnosno mješavine. Pokus treba izvršiti s 6 X 2 biljke,
koje će se zalivati slijedećim mješavinama obične i morske vode i to: