DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 64 <-- 64 --> PDF |
mase biti malena, jer se glavnina mase u sastojini nalazi u blizini srednjeg stabla — a visina je tog srednjeg stabla na terenu izmjerena i prema tome relativno točna. Za konstrukciju lokalnih tarifa potrebne bi bile i lokalne tablice oblicnih brojeva odnosno lokalne dvoulazne drvno gromadne tablice. Za područje Lipovljanske šumarije takovih tablica još nemamo te smo prisiljeni da upotrebimo S c h wap p ac h-ove tablice. Jednoulazne tablice konstruirat ćemo sada tako, da budu slične Alganovim i Schaefferovim tablicama (A 1 g a n o v e tablice .vidi: Klepac6). Iz Schwappac h-ovih dvoulaznih drvnogromadnih polacijom — visinu koju mora imati stablo prsnog promjera d = 45 cm, a da mu drvna masa (krupno drvo-Derbholz) bude : 1,60, 1,70 . .. 2,60, 2,70 ml Dobivene visine: 18,4 19,7 21,0, 22,35, 23,65, 25,0, 26,3 27,55, 28,8, 30,1, 31,4, 32,7 metara, možemo sada nanijeti kao ordinate 45 centimetarskoj apscisi na nelinearnoj d — skali. Spojimo li sada tako dobijene točke sa ishodištem dobit ćemo pramen od 12 pravaca koji predočuju 12 anamorfoziranih visinskih krivulja (vidi pramen pravaca na grafikonima 1—4). Pomoću visina iz tih visinskih pravaca i pomoću Schwa p a c h-ovih dvoulaznih drvnogromadnih tablica možemo sada izraditi 12 tarifa. Te tako dobivene tarife vrlo su slične Alg a n-ovim tarifama No 8—19. U okolišu đ = 45 cm podudaranje je potpuno i tek kod sasvim malih i vrlo velikih promjera dolazi do osjetne razlike. Za izbor tarife (Tarifa No.) konstruirat ćemo nomogram po principu grafikona 3 iz spomenutog članka šum. list br. 2/53. Pramen visinskih pravaca ima opću jednadžbu h==« ep (d) odnosno log h = loga -f- log ep (d) Za tu jednadžbu može se konstruirati pomična dupla skala (vidi grafikon 2 šum. list br. 253). Logaritamsku d — skalu konstruirat ćemo tako, da s nelinearne d — skale na grafikonima 1—4 (samo ta skala mora biti dakako nacrtana u velikom mjerilu) očitamo milimetričkim mjerilom što točnije (na 0,1—0,2 mm) udaljenosti od ishodišta crtica pripadnih pojedinim prsnim promjerima. Tako dobivene milimetričke udaljenosti logaritmiramo i te logaritmičke vrijednosti nanosimo na pravac od neke nultočke i u prikladnom mjerilu. U istom tom mjerilu nanesemo sada i logaritme visina sa donje strane pravca. Na taj način konstruirana je dvostruka skala kao na spomenutom grafikonu 2. Te dvije skale morale bi međutim biti međusobno pomične kao na logaritamskom računalu, no za našu svrhu možemo tu pomičnost skala postići i na način grafikona 4, Šum. list br. 2/53 t. j . pomoću 3 paralelna pravca i centralne projekcije. Udaljenost pravaca r, p i q, te mjerila d — skale i h — skale, moramo odabrati tako, da se iz jedne točke na pravcu r centralnom projekcijom d — skale (koja se nalazi na pravcu q) na pravac p dobije spomenuta dvostruka skala. Pomicanjem točke iz koje se projicira postiže se premještavanje projekcije d — skale po pravcu p, dok h — skala |