DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 96 <-- 96 --> PDF |
1951.) pokazali su, da su izvjesne provenijence iz Austrije za dotično švicarsko sta nište bile najbolje. Strana 355—407. Leibundgut H. i Kunz R.: Untersuchungen über europäische Lärchen verschiedener Herkunft I. Ovaj treći rad o arišu u ovom svesku pokazuje, koliko Švicarska poklanja pažnje toj vrijednoj vrsti drveća. Autori u ovoj raspravi objavljuju rezultate svojih istraživanja o sjetvi evropskog ariša različitog porijekla (ekotipovi) sa. 27 staništa. Istraživana su fenološka svojstva, tok i veličina godišnjeg visinskog prirašćivanja, razvitak i oblik krošnje, stepen vitkosti i kvalitet debla. Osim fenoloških i morfoloških razlika u ekotipovima potrebno je izvršiti još i fiziološka laboratorijska istraživanja pod točno kontroliranim ekološkim utjecajima. Stoga se ta istraživanja nastavljaju. Strana 408—496. J. šafar Leibundgut H.: Der Wald eine Lebensgemeinschaft, Zürich 1951. Strana 222. Büchergilde Gutenberg, Zürich, Švic. fr. 14, 55. Iako je šumarska nauka razmjerno vrlo mlada, ipak je u posljednjim decenijima toliko mnogo napredovala, da je šumarski stručnjaci operative ne mogu lako slijediti. Širi slojevi naroda još manje mogu doći do ispravnog saznanja o sadašnjem gledištu nauke prema šumi. Stoga za šumarsku operativu i za nestručnjake radovi, kojima se u formi sinteze obuhvaćaju rezultati naučnih istraživanja, znače veliki dobitak i značajan su prilog unapređivanju šumarstva dotične zemlje. Takav je rad »Šuma, životna zajednica« profesora uzgajanja šuma na Visokoj tehnxkoj školi u Zürichu dr. Leibundguta. Već sam sadržaj toga djela ukazuje, kako je taj poznati naučni radnik otvorio i zahvatio vrlo složeno pitanje biocenoze odnosno životne zajednice. Knjiga je razdijeljena u pet poglavlja, a svako od tih zasijeca u mnoga važna pitanja životnog razvitka šume: 1. Šuma kao životna zajednica: o životnim odnosima u šumi, oblici šuma na Zemlji, iz povijesti razvitka šuma na Zemlji, naše prirodne šumske zajednice, nekadašnje i sadašnje pošumljavanje u Švicarskoj. — 2. Šuma i okolina: utjecaj okoline na stablo i šumu, utjecaj šume na okolinu. — 3. Tok života u šumi: cvjetanje, donošenje ploda i klijanje, o rastenju drveća, nasljedna svojstva drveća. — 4. O životu sastojine: borba za opstanak, starenje, bolesti i opasnosti, izmjena generacija. — 5. O prašumi i gospodarskoj šumi: čovjek i šuma, o šumarskom gospodarenju i o gospodarenju u šumama (Von der Forswirtschaft). — Na kraju dodan je popis (101 odličnih) fotosnimaka, stvarno kazalo, kao i kazalo i popis njemačkih i latinskih imena biljaka i biljnih zajednica. Čitava materija razmatra je s jednog osnovnog gledišta: dinamika razvitka šumske zajednice i odnos šumarskog stručnjaka prema toj i takvoj zajednici te zatim kako povećavati prihod pravilnim zahvatanjem u tok razvitka šumske zajednice. Knjiga je i po obliku i po sadržaju namijenjena široj publici, zapravo prijateljima šume, koji su naučno zainteresirani -za tu životnu zajednicu, ali ona vrlo dobro može poslužiti i šumarskim stručnjacima. J. Šafar Pockberger J.: Der naturgemässe Wirtschaftswald, als Idee und Waldgesinnung, Wien 1952. Strana 132. Georg Fromme and Co, Wien. Oko 18 austr. šilinga. Pokret za stvaranjem i održavanjem šuma prirodnijeg sastava i oblika započeo se u Njemačkoj i Austriji razvijati još u prošlom stoljeću nastojanjem rijetkih pojedinaca. Ali tek u današnjem vijeku dobiva on sve više pristaša i postaje sve prodorniji. Taj pokret stvarno je reakcija na nazore Bodenrajnertreglera o najvećoj zemljišnoj renti, reakcija na protuprirodno osnivanje jednodobnih čistih sastojina. U drugoj, a pogotovu trećoj generaciji monokultura, proizvodna je snaga tla a potom i sastojina toliko bila degradirana, da je bilo dovedeno u pitanje ne samo opstanak takvih sastojina nego je ugroženo i čitavo gospodarenje. Nakon II. svjetskog rata taj je pokret počeo dobivati i organizirani oblik i otpor, a rezultat je: pojava mnogih članaka u stručnim listovima i čitavih knjiga, kojima se najoštrije kritikuje dosadašnja ideologija pobornika najveće čiste rente, upozoruje na velike štete i opasnosti preporuča prirodnije gospodarenje u šumama. Taj pokret je konačno doveo i do stvaranja organizacije: »Radna zajednica za prirodnije gospodarenje u šumama« najprije u Njemačkoj a potom u Austriji. |