DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 98 <-- 98 --> PDF |
sredstva za zaštitu drveta, te ustanove koje se bave istraživanjem i upućivanjem .štetnika građevnog drveta i njihovog suzbijanja (35 Instituta!). Ne upuštajući se u kritiku sadržaja te knjižice, jer nisam kompetentan, želio sam ovim kratkim prikazom upozoriti na nju zainteresirane kolege šumare i građevinare, a i konzervatore historijskih zgrada, koje često stradaju od navedenih štetnika. Dr. Ing. J. Eišpatić DOMAĆE STRUČNE KNJIGE Ing. Branko Kraljić: EKONOMSKI ELEMENTI PROIZVODNJE SOCIJALISTIČKOG ŠUMARSTVA IZDANJE »ŠKOLSKA KNJIGA«, ZAGREB 1952. str. 802 sa 34 slike u tekstu. U ovom prikazu dat ćemo ukratko sadržaj knjige. Kritiku dobrih i slabih strana toga djela odnosno kritiku izvjesnih postavki i zaključaka donijet ćemo potanko u zasebnoj raspravi, u kojoj proučavamo naše šumarstvo u periodu izgradnje socijalizma. Građa knjige je razdijeljena u dva dijela. U prvom su dijelu obrađeni ekonomski elementi proizvodnje u šumarstvu sa stajališta privrednog računa uzimajući u obzir njihovu povezanost sa čitavom privredom i budžetom. Dijeli se na dva odsjeka. Prvi odsjek ima dvije glave, a drugi četiri glave. Drugi dio knjige sadrži načelo i mjerila (pokazatelje) socijalističke ekonomičnosti i njihovu primjenu. Razdijeljen je u tri glave. U prvoj su glave prvog odsjeka obrađeni materijalni sastav i izvori financiranja osnovnih i obrtnih sredstava u šumarstvu. Kod proučavanja biološke proizvodnje (šumskog gospodarstva) autor dolazi do zaključka na temelju analize, da postojeće sastojine (šume), i ako u načelu ne sadrže minuli rad, prema točnoj definiciji zakona vrijednosti, imaju ipak sadašnju reprodukcionu vrijednost. Glava druga sadrži kontrolu racionalnosti upotrebe i iskorišćavanja sredstava i živog rada u procesu proizvodnje socijalističkog šumarstva. Pisac obrađuje mjerila (pokazatelje) racionalnog iskorišćavanja danih sredstava za rad u pojedinim granama šumarstva. Na osnovi proučavanja dolazi u biološkoj proizvodnji do pojma ekonomski optimalne drvne mase (osnovne) za uvjete izgradnje socijalizma. U toj je glavi dana metodologija određivanja normiranih zaliha obrtnih sredstava u naturi i utvrđivanje normativa novčanih obrtnih sredstava u pojedinim granama šumarstva. U drugom je odsjeku obrađen proces trošenja sredstava i radne snage, zatim proces stvaranja vrijednosti i normiranje cijena te racionalnost trošenja kod stvaranja vrijednosti u proizvodnji šumarstva. Glava prva sadrži u kratko teoriju troškova i kalkulacije. Kalkulacija troškova je obrađena teoretski i praktično sa primjerima za: proizvodnju drveta na panju, iskorišćavanje šuma, pilansku preradu drva, proizvodnju parketa, proizvodnju šperploča, šumski transport, proizvodnju šumskih sadnica i investiciono pošumljavanje. U drugoj glavi razmatra autor problematiku vrijednosti i cijena u uvjetima kapitalizma i u uvjetima planske privrede sistema administrativnog upravljanja. S time u vezi obrađuje i probleme apsolutne i diferencijalne zemljišne rente u šumarstvu. U toj su glavi nadalje iznesena načela normiranja prodajnih cijena proizvođača u pojedinim granama šumarstva u uvjetima administrativnoga planiranja. Osobito je opširno obrađen kompleks kapitalističke šumske takse i kompleks šumske takse u prelaznoj periodi izgradnje socijalizma. Kompleks šumske takse u periodi izgradnje socijalizma dan je sa stajališta stimuliranja radnih kolektiva šumskih gospodarstava i kolektiva za iskorišćavanje šuma. Tu su u glavnom kritički izneseni i svi sistemi kalkuliranja šumske takse, koji su se kod nas upotrebljavali od Oslobođenja. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Autor kritički prikazuje i metode kalkuliranja šumske takse odnosno cijene -drveta na panju od Plavšića, Trifunovića, Anučina, Vangnica i SSSR-a, te s time u vezi obrađuje i problematiku o eventualnim zonama za cijene drveta u FNRJ. Posebna poglavlja su posvećena određivanju šumske takse za sporedne šumske proizvode kao i kalkulaciji taksa za naknadu šumskih šteta. Treća glava sadrži problematiku o racionalnosti troškova pri procesu stvaranja vrijednosti u proizvodnji šumarstva. Autor potanko obrađuje različita mjerila (pokazatelje) proizvodnosti rada, te opisuje u kojim uvjetima treba upotrebiti pojedino mjerilo. Tom je prilikom razmotrio i problem utjecaja promjene asortimana pri upoređivanju i mjerenju proizvodnosti rada i racionalnost troškova novčanim pokazateljima. Ovdje su zatim obrađeni: realizacija, prihodi, primici i financijski rezultat u proizvodnji šumarstva. Pisac iznosi karakteristične primitke u šumskom gospodarstvu, koje predstavljaju cijena posječene drvne mase iznad prirasta, zatim diferencijalna zemljišna renta položaja odnosno objektivne razlike troškova ukupnog šumskog transporta, koji su sadržani u šumskoj taksi. Nadalje je prikazana suština uspjeha gospodarenja i problematika rentabilnosti u kapitalizmu i u socijalizmu za proizvodnju šumarstva. Tom prilikom obrađena je kalkulacija financijskog rezultata i uspjeha te bilanciranje soc. rentabilnosti u šumarstvu. Za šumsko su gospodarstvo (biološku proizvodnju) dane i glavne metode bilanciranja. Nakon toga je iznesen sistem stimuliranja što veće´ socijalističke rentabilnosti u planskoj privredi administrativnog upravljanja, te su dani prijedlozi za usavršavanje toga sistema. Pisac obrađuje u toj glavi i organizaciono-tehničke mjere za postizavanje što veće soc. rentabilnosti u pojedinim granama šumarstva. S time u vezi proučava u šumskom gospodarstvu pitanje proređivanja sastojina, pretvaranje čistih sastojina u mješovite i izbor najpovoljnijeg uzgojnog (gospodarskog) tipa. Problemu zrelosti je posvećena znatna pažnja. Obrađene su: fizička, tehnička i apsolutna zrelost, zatim zrelost najvrednije drvne mase, zrelost po najvećoj šumskoj renti i financijska zrelost. Pisac iznosi i vlastite poglede o zrelosti sastojina u socijalizmu. S time u vezi izvodi svoju sječnu zrelost najveće soc. rentabilnosti, i to: najprije strogo financijsku zrelost, zatim proširenu i naposljetku proširenoopćenitu. U glavi četvrtoj pisac izlaže suštinu privrednog računa u sistemu administrativnog upravljanja planskom privredom. Obrađuje zatim problematiku prelaznih zalika obrtnih sredstava. U tom je poglavlju razmotreno i pitanje amortizacije osnovnih sredstava u svijetlu dinamike vrijednosti odnosno cijene osnovnih sredstava u uvjetima socijalizma. Drugi dio knjige obrađuje socijalističku ekonomičnost i njena mjerila (pokaza telje), te njihovu primjenu pri odabiranju ekonomski najpovoljnije varijante pro jekta nove investicije. U prvoj glavi daje autor originalnu definiciju socijalističke ekonomičnosti. Ana lizira i kritikuje mjerila ekonomičnosti, koje su predložili Strumilin i Nikiforov. Izvodi nova mjerila socijalističke ekonomičnosti za izbor nove investicije, uzimajući u obzir jednako utrošen kao i izgubljen rad u uporedbi s radom, koji stanovitoj vari janti priznaje društvo u toku daljnjeg njezinog eksploatacionog razdoblja. U toj se glavi potanko opisuju efekti, koji se dadu teško utvrditi u novcu kao i efekti, koji se ne mogu utvrditi u novcu, nego se moraju uvijek ocjenjivanjem uzeti u račun pri određivanju soc. ekonomičnosti. U drugoj se glavi daju praktični primjeri za primjenu soc. ekonomičnosti u pojedinim granama šumarstva. Treću glavu posvetio je autor mjerama za povišenje ekonomičnosti u pojedinim granama šumarstva. U zadnjem je poglavlju knjige obrađena soc. ekonomičnost između pojedinih grana šumarstva te odnos prema čitavoj socijalističkoj privredi. *J Šumarski list 251 |